NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 13.12.2007

Privatizacija HT-a u 2007. godini sedma po veličini u Europi

Privatizacija Hrvatskih telekomunikacija sedma je po veličini u Europi u 2007. godine, stoji u istraživanju Thomson Financiala. Privatizacija preko javne ponude dionica vrijedna 1,38 milijardi dolara ispred je javne ponude dionica ruske energatske kompanije WGC-2 i Greek Postal Savings Bank. Iako se često u Hrvatskoj govori o rasprodaji državnih kompanija, Hrvatska nije izuzetak u odnosu na europske zemlje. Većina država sprema se na IPO kompanija u većinskom državnom vlasništvu. Najveća privatizacija u Europi ove se godine dogodila u Francuskoj gdje je tamošnja vlada prodala distributera električne energije Electrice de France za 5,41 milijardu dolara. Francuska je vlada prodala također udio u telekomunikacijskoj kompaniji France Telecom za 3,57 milijardi dolara.
Francuski put
I dok je hrvatska vlada većinu novca od prodaje dionica namijenila za povrat duga umirovljenicima, francuska je vlada novac od javne ponude obećala uložiti u razvoj sveučilišta diljem zemlje. Dinamika privatizacije u nekoj zemlji usko je povezana s promjenom vladajućih stranaka što određuje smjer u gospodarstvu. Nakon što je u Švedskoj na parlamentarnim izborima pobijedila Umjerena stranka, parlament je požurio s prodajom velikih kompanija u većinskom državnom vlasništvu. Parlament je krenuo s prodajom telekomunikacijskog operatora TeliaSonera, burzovnog operatora OMX i Nordea Banka. Novac od privatizacije švedska će vlada utrošiti u smanjenje javnog duga. Upravo je javni dug jedan od najboljih pokazatelja o smjeru i veličini buduće privatizacije u nekoj zemlji. Udio javnog duga u eurozoni iznosi 76 posto BDP-a. U Italiji on iznosi 120 posto, a u Poljskoj 50 posto BDP-a. Listopadska pobjeda liberala Donalda Tuska u Poljskoj dovela je do ubrzanja privatizacijskih planova te je vlada odmah krenula u smanjivanje državnog vlasništva u velikim tvrtkama. Iako udio duga u BDP-u nije velik, nova poljska vlada želi izbjeći dodatno zaduživanje te na taj način želi što spremnija dočekati uvođenje eura sljedeće godine. Poljske kompanije većinom su u državnom vlasništvu pa se s pravom očekuje da će sljedeće godine ta zemlja biti broj jedan u privatizacijskim procesima u Europi. Poljsko ministarstvo financija još je 2004. godine pokušalo privatizirati energetsku grupaciju Eneu, uzevši za savjetnika britansku banku HSBC Holdings. Međutim, Enea nikada nije do kraja privatizirana. Vlada je najavila i prodaju većinskog udjela u drugoj najvećoj poljskoj banci PKO. Očekuje se da će dionice te banke biti izlistane sljedeće godine na Varšavskoj burzi. Tusk je najavio da će prioritet u privatizaciji imati mala i srednja poduzeća u kojima država ima manjinsko vlasništvo.
Nastavak u 2008.
Prema njegovim riječima ta poduzeća trebaju svježa ulaganja i poboljšanje kvalitete menadžmenta. Točnije rečeno, riječ je o kemijskim kompanijama kao što su Kedzierzyn, Tarnow, proizvođač čelika Huta Labedy, zrakoplovna kompanija LOT i drvna industrija Fabryka Sklejka-Pisz. Osim Švedske i Poljske, parlamentarni i predsjednički izbori u zemljama EU održani su i u Sloveniji, Francuskoj, Danskoj i Grčkoj. Iako iz tih zemalja stižu skromnije najave o privatizaciji od onih u Švedskoj ili Poljskoj, ne treba sumnjati da se ondje neće dogoditi isplative prodaje kompanija. Danska vlada već ozbiljno razmišlja o smanjenju svoga 73-postotnog udjela na 51 posto u naftnoj kompaniji DONG. Slovenija je već završila IPO Nove kreditne banke Maribor. Njemačka vlada planira privatizirati željezničkog prijevoznika Deutsche Bahn za 6 milijardi eura. Iako je prodaja udjela planirana za sljedeću godinu, detaljniji planovi su odgođeni zbog svađe unutar vladajuće koalicije demokršćana i socijaldemokrata o pitanju vlasništva mreže željezničke pruge, a postavljeno je i pitanje o tome hoće li zbog privatizacije doći do srozavanja usluge prema putnicima.
Rast IPO-a u svijetu
Ukupna vrijednost prodaje udjela preko javne ponude dionica u svijetu u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 57 milijardi dolara. Polovica tog iznosa odnosi se na kompanije iz Brazila, Rusije, Indije i Kine koje su zajedno izvele 118 IPO-a u zadnjem kvartalu ove godine. Prodaja udjela u kompanijama preko javne ponude dionica u svijetu raste, što pomaže razvoju tržišta kapitala u nastajanju. Jedna sedmina svih svjetskih IPO-a u trećem kvartalu dogodila se na brzorastućim tržištima. Mnogi zbog toga smatraju te zemlje glavnim pokretačima svjetskog gospodarskog rasta.

Izvor: poslovni.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 - 2025)(na kraju Q2 - 2025)

(koji na 30.06.2025. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Capital Breeder +25,00%  3
Global Kapital +23,59%  4
InterCapital SEE Equity - klasa B A +22,32%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,16580 0,00
-0,15%
GBP
0,86680 0,00
0,36%
CHF
0,93640 0,00
0,12%
JPY
171,72000 0,24
0,14%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
127,23 €
28.08.2025
0,24%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 29.08. 16:00  3701,81
6,41
0,17
CROBEX10* 29.08. 16:00  2320,18
1,41
0,06
CROBEX10tr* 29.08. 16:00  2670,62
1,60
0,06
ADRIAprime* 29.08. 15:38  2895,55
-9,08
-0,31
CROBISTR* 29.08. 16:31  184,7187
0,01
0,01
CROBIS* 29.08. 16:31  99,2066
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:18 29.08.2025)
(17:08:18 29.08.2025)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
574,00 €
0,00%
289.858,00 €
ADRS2
79,80 €
-1,24%
208.633,00 €
KODT
3.770,00 €
2,17%
125.210,00 €
ERNT
182,00 €
1,11%
88.069,50 €
MONP
7,50 €
6,38%
78.977,55 €
HT
40,70 €
0,00%
52.101,40 €
KODT2
3.680,00 €
3,95%
50.660,00 €
ADRS
122,00 €
1,67%
40.796,00 €
RIVP
6,32 €
-0,94%
36.215,28 €
ATGR
44,00 €
-1,35%
28.946,40 €
Redovni dionički promet:   
1.117.322,51 €
Redovni obveznički promet:   
301.820,00 €
Sveukupni promet:   
1.419.142,51 €