Željko Žderić, direktor Konstruktora, tvrtke predvodnice domaćeg konzorcija koji se u Crnoj Gori natjecao za gradnju autoceste Bar – Boljare, ekskluzivno je za Večernji list odlučio progovoriti o tom poslu.

Nakon što je Savjet za izgradnju autoputova, a potom i crnogorska vlada raskinula koncesijski ugovor s Konstruktorom, IGH i Tehnikom, Žderić prvi put odgovara na pitanja zašto je crnogorska vlada to učinila, što je bilo s bankovnim jamstvima hrvatskih tvrtki... te tvrdi da će konzorcij ipak graditi autocestu Bar – Boljare. S crnogorskim Ministarstvom prometa konzorcij je, kaže, odlično surađivao...

Zašto je konzorcij izgubio posao gradnje autoceste Bar – Boljare u Crnoj Gori? Vlada Crne Gore kaže kako hrvatske tvrtke nisu predale valjana bankovna jamstva.
Osnovni problem ovog projekta je različit pogled crnogorske vlade i investicijske banke iz Europe na redoslijed izvođenja pojedinih dionica te autoceste. Iz svojih razloga vlada Crne Gore inzistira, pa je tako bilo i u tenderu, da se prvo radi najteža dionica od Podgorice prema sjeveru, banka pak inzistira da se iz prometno-ekonomskih razloga prvo gradi od Bara prema Podgorici.

Do sada nije pronađen kompromis. Naglašavam da je ta banka ključna za uspjeh ovog projekta. Bez nje veliki problem ima Crna Gora.

Dva modela financiranja

Zašto?
Jer, ako ta banka ne podrži gradnju autoceste, onda su i kamate veće, odnosno iznosi za koje će se zadužiti crnogorska vlada.

Dakle, bez te banke je u problemu i Crna Gora, odnosno posljedica izostanka dogovora o redoslijedu gradnje dionica autoceste, zbog čega se banka nije uključila u taj projekt, jest odbijanje tog projekta, a ne našeg konzorcija. I sam sam sudjelovao u traženju prihvatljiva rješenja, međutim tu blokadu može samo politika ukloniti. Svi drugi problemi su manji i lakše rješivi. I to je problem zašto do ovog trenutaka konzorcij nije dobio posao jer mi smo sve što je bilo potrebno predali crnogorskoj vladi.

Je li vam žao što je izgubljen vrijedan posao u Crnoj Gori?
Taj posao za nas još nije izgubljen, ali naravno da mi je žao što se nije sve rasplelo u ovom trenutku onako kako smo željeli.

Dakle, još se nadate da će se hrvatski konzorcij uključiti u taj posao?
Nadam se da ćemo na kraju ipak dobiti taj posao.

Vlada Crne Gore obrazložila je da prekida pregovore s hrvatskim konzorcijem jer niste predali valjana jamstva?
Mi smo Crnoj Gori predložili dva modela rješavanja financiranja autoceste. Od komercijalnih banaka prikupili smo dovoljan iznos za financiranje te autoceste, ali nismo za svaku banku predali konačne ugovore, nego je neka dala garanciju, neka prijedlog ugovora... Nakon što je Savjet za izgradnju autoputova imao prigovor na taj model, dan prije sjednice vlade Crne Gore na kojoj je donesena odluka o raskidanju koncesijskog ugovora s hrvatskim konzorcijem, predali smo konačni ugovor o financiranju tog projekta preko jednog američkog fonda i time smo ispunili sve što se od nas tražilo. Međutim, savjetnici crnogorske vlade na tom poslu iz International Financial Corporationa preporučili su vladi C. Gore da donese odluku kakvu je donijela. Razlika između nas i ostalih golema je u našu korist, a razgovor s drugoplasiranim, ali i s nama još su otvoreni i ništa nije gotovo.

Ekonomski stručnjaci kažu kako gradnja autoceste Bar – Boljare u Crnoj Gori i nije toliko važna za RH budući da bi se najveći dio novca potrošio na strani materijal i stranu radnu snagu. Kako to komentirate?
Nisam prethodnih dana bio u zemlji pa nisam čuo sve komentare, ali izviješten sam da je Ljubo Jurčić rekao kako gradnja autoceste Bar – Boljare Hrvatskoj nije interesantna jer će se kupovati strani strojevi, jer neće raditi hrvatska radna snaga. Svi ti stručnjaci govore na osnovi informacija koje nisu točne. Crna Gora je za Hrvatsku izvanredno zanimljivo tržište. Također je špekulacija i laž da je hrvatski konzorcij ponudio damping cijenu. To je korektna i normalna cijena koja zadovoljava sve naše kriterije. Kad bi ti stručnjaci znali što je ugovoreno i kad bi znali to analizirati, ne bi tako govorili.

Dakle, i dalje tvrdite da biste, ako ipak dobijete taj posao, zaposlili hrvatsku radnu snagu, da biste otvorili 5000 radnih mjesta?
Ogorčen sam zbog načina na koji se posao u C. Gori prikazivao u našoj javnosti i u nekim medijima, jer je ispadalo da je to neka isključivo moja ili Radićeva prčija, a ne da je to veliki posao u kojem bi hrvatski građevinari pronašli jedan od izlaza iz trenutačne situacije.

Koliko je bilo zluradosti u izvještavanju ispada da je cijela nacija navijala da ga izgubimo. Ako je to tako, nama je drago da smo barem malo pridonijeli da se neki vesele u ova teška vremena. Što se tiče radne snage, naravno, nitko iz Australije neće graditi autocestu.

Radna snaga iz Crne Gore

A iz Crne Gore?
A iz Crne Gore onoliko koliko ih ima. Ono što je u Crnoj Gori na raspolaganju trebalo bi biti angažirano bez obzira tko dobije posao. Onda se krugovi šire u susjedstvo, a mi smo susjedi.

Je li Vlada RH mogla više pomoći u dobivanju posla stoljeća?
Taj projekt ima problem koji se politički rješava, a još nije riješen.

Vlada C. Gore ipak je počela pregovarati s grčko-izraelskim konzorcijem, iako je njihova ponuda 1,2 milijarde eura skuplja. Vi kažete da ćete dobiti posao...
Crnogorcima se iz njihovih razloga žuri, ti su razlozi razumljivi. Zato i rade paralelno, da u slučaju ako se utvrdi da neki od smjerova kojim rješavaju problem nije moguć, te da bi bio iskoristiv onaj drugi smjer, nisu na gubitku vremena.

Odgovor Kovačevu: HBOR nam još može pomoći, nije kasno

Šef Hrvatske banke za obnovu i razvoj Anton Kovačev izjavio je nedavno da bi ta banka preko svojih partnera pomogla konzorciju da ste se ranije obratili za pomoć?
Problem koji smo htjeli riješiti preko HBOR-a riješili smo na drugi način.
Nisam čuo tu izjavu, ali to što mi prenosite da je gospodin Kovačev rekao kako bi se preko veza HBOR-a moglo pomoći hrvatskom konzorciju – onda neka sada pomogne.
Još uvijek bi to bila pravodobna pomoć.

I pelješki je most Konstuktorov veliki posao, i on se trenutačno gradi

Što još Konstruktor gradi izvan Hrvatske, ali i u RH?
Gradimo veliko čvorište u Kataru, gradimo u Mađarskoj, u Bosni i Hercegovini.
I pelješki most je veliki posao, i on se trenutačno također gradi. Gradimo autoceste po Hrvatskoj, fakultete u Rijeci i Splitu, hodroelektranu...
Ako Konstruktor u inozemstvu dobije posao, onda imate smanjeni pritisak u Hrvatskoj za onaj dio ljudi koji ode vani raditi.
Kako bi Vlada mogla pomoći građevinarima?
Voljeli bismo da ima više investicija kao i svi ostali građevinari.