Hrvati ni u sljedećoj godini, koja bi trebala biti u znaku oporavka, neće znatno više trošiti nego u ovoj, recesijskoj godini. U tome će ih spriječiti nastavak rasta nezaposlenosti, zadržavanje plaća i mirovina na manje-više istoj razini, ali i teška situacija u državnom proračunu, koja će se odraziti i na izdatke za socijalu. Za razliku od njih, Česima, Slovacima i Mađarima u 2011. će biti nešto bolje. I tamo će nastaviti rasti nezaposlenost, a stanovništvo će više štedjeti, ali očekivani rast stranih ulaganja i rast robne razmjene sa svijetom pogurat će njihova gospodarstva i usmjeriti ih u pravcu oporavka, koji će osjetiti i građani u svojim džepovima jer će im porasti raspoloživi dohodak, koji je kriza prilično srezala.

Prognoze su to analitičara Erstea iz analize o oporavku potrošnje u zemljama iza nekadašnje željezne zavjese. Hrvatska se u analizi spominje tek marginalno, no i to je dovoljno da bi se izvukli zaključci o sve većem jazu koji nas dijeli od ostatka zemalja s kojima smo još do jučer spadali u istu skupinu. Doduše, Hrvatska po nizu pokazatelja, poput visine plaća, i dostignutom stupnju razvoja u odnosu na EU ne stoji loše, ali cijenu neprovedenih reformi u vremenu kada je to trebalo napraviti, a nije se učinilo nastavit ćemo plaćati i sljedećih godina. Stoga za nas u ovom trenutku gotovo nedostižnom izgleda prognoza analitičara Erstea da će potrošnja u tranzicijskoj regiji u 2011. rasti po stopama od 1 do 2,5 posto.

Prognoze za nas puno su sumornije i govore o, kako očekuje Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke, nastavku pada trgovine na malo po stopi od 0,5 posto. U 2011., kaže Zrinka Zivković Matijević, analitičarka Raiffeisena, možemo očekivati nominalni rast plaća od 2,7posto, no kada se on korigira za inflaciju, plaće će realno pasti za 0,8 posto. Ukupni rezultat toga bit će i stagnacija osobne potrošnje, koja je jedan od glavnih generatora gospodarskog rasta. Zaposlenost se u nas neće početi oporavljati prije 2012. godine, a stanovništvo će se i u sljedećoj godini nastaviti razduživati, prognozira Šantić.

Samo za nijansu optimističniji je Alen Kovač, makroekonomist Erste banke. Njegove prognoze govore o povratku pozitivnim stopama rasta, uz određeni oporavak domaće potražnje. No, sve je to još daleko od pravog oporavka. Tržište rada, kaže Šantić, neće se početi oporavljati prije 2012. Ta je prognoza realna uzme li se u obzir da nas pravi rezovi broja zaposlenih tek čekaju u brodogradnji i državnoj upravi.

Spas nose jedino strana ulaganja
Velika prednost zemalja u tranziciji je obrazovana i jeftinija radna snaga nego na zapadu Staroga kontinenta, pa analitičari Erstea u tome vide šansu regije. Strana bi ulaganja trebala otvoriti nova radna mjesta i potaknuti izvoz, stoje uloga koju su u regiji imala i u protekla dva desetljeća. No, neovisni ekonomisti upozoravaju da Hrvatska i tu stoji loše, pa je pitanje koliki dio ulagačkog kolača ona može uzeti.

Analitičari Erste banke procjenjuju oporavak gospodarstva u regiji
Mađarska: Raspoloživi dohodak stanovništva blago će porasti, a stopa gospodarskog rasta će se ubrzati. Ipak, stanovništvo će se teško zaduživati, pa će rasti sklonost građana štednji.

Češka: Očekuje se nastavak rasta raspoloživog dohotka stanovništva. U 2011. može se očekivati pad nezaposlenosti i nominalni rast plaća, ali i smanjenje socijalnih transfera, pa će stanovništvo više od desetine svog dohotka štedjeti.

Slovačka: U 2011. se očekuje rast zaposlenosti i plaća u privatnom sektoru, te rast potrošnje kućanstava za oko dva posto. Unatoč tome, kućanstva će nastaviti štedjeti dio dohotka, pa će na stranu u prosjeku stavljati oko osam posto primanja.

Poljska: Jedina zemlja regije koja je izbjegla recesiju u 2011. će zabilježiti rast potrošnje jer će stanovništvu porasti raspoloživi dohodak. U 2011. se očekuje i postupni oporavak tržišta rada, no krediti će i dalje biti teško dostupni.

Hrvatska: Gospodarstvo će se u 2011. početi oporavljati, no plaće će sporo rasti, dok će mirovine stagnirati, pa će raspoloživi dohodak neznatno porasti. Tek malo poboljšanje u 2011. može se očekivati na tržištu kredita.