- 31.10.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili pad, Končar najlikvidniji
- 31.10.2025 Žito Grupa ostvarila 35,6 milijuna eura bruto dobiti
- 31.10.2025 Croatia Airlines s većim prihodima, ali i gubitkom
- 31.10.2025 Teško mi je na jednostavan način objasniti pogrešku s dionic...
- 31.10.2025 Span s više nego dvostruko većom dobiti
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 03.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 03.11.2025. - OTP Invest
- 28.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 27.10.2025. - OTP Invest
- 21.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 20.10.2025. - OTP Invest
- 20.10.2025 Investicijski kompas: Izazovi i otpornost globalnog tržišta u rujnu 2025.
- 17.10.2025 Komentar tržišta - Erste Asset Management - rujan 2025.
- 04.11.2025 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.11.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 28.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova zabilježila rast
- 27.10.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 23.10.2025 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u rujnu porasla za 441 milijun eura
- 05.11.2025 ZSE DANAS: Crobexi treći dan u crvenom, Čakovečki mlinovi u fokusu
- 05.11.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi u minusu treći dan zaredom
- 05.11.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze prate pad Wall Streeta
- 05.11.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjetske burze
- 05.11.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze oštro pale, dolar snažno porastao
- 05.11.2025 Stabilizacija prihoda BMW-a u trećem tromjesečju
- 04.11.2025 Saudijski naftni div s manjim prihodom i u trećem tromjesečju
- 03.11.2025 Skok Ryanairove dobiti u ljetnim mjesecima
- 31.10.2025 Erste u prvih devet mjeseci s 200 milijuna eura neto dobiti
- 31.10.2025 Croatia Airlines s većim prihodima, ali i gubitkom
- 05.11.2025 Središnje banke u rujnu neto kupile 39 tona zlata
- 05.11.2025 Blagi pad proizvođačkih cijena u europskoj industriji u rujnu
- 05.11.2025 Primorac kazao da rast plaća treba ograničiti, najavio nove trezorce
- 05.11.2025 VW planira u Kini razvijati čipove za autonomna vozila
- 05.11.2025 Norveška suspendirala preporuke o prodaji etički sporne imovine
EKONOMIJAObjavljeno: 04.10.2010
PBZ: Zbog odustanka Vlade od reformi slijedi stagnacija u 2011.
| Podijeli sadržaj: | ||||
Prošlotjedno priopćenje DZS-a potvrdilo je prvu procjenu i pad BDP-a od 2,5% u 2.tromjesječju 2010., ali i uglavnom očekivano kretanje glavnih komponenti bruto domaćeg proizvoda. Tako je inozemna neto potražnja i dalje "iskupitelj" koji dijelom kompenzira posrnulu domaću potražnju, analizira stanje u gospodarstvu PBZ-ova analitičarka Ivana Jović.
Ponavljanjem iste stope pada BDP-a kao i u prvom kvartalu ove godine, Hrvatska se našla u boljoj poziciji od Grčke i Islanda kod kojih je gospodarski pad ubrzan, ali u lošijoj poziciji od novih zemalja članica (središnje i istočne Europe). Naime, sve usporedive zemlje bilježe pozitivan rast BDP-a u 2.tromjesečju, s izuzetkom Rumunjske koja je stopu pada ipak značajno usporila. PBZ smatra da ti podaci potvđuju njihovu tezu da će se oporavak u Hrvatskoj odvijati puževim korakom uz duža stagnacijska razdoblja dok se ne provede potpuna prilagodba gospodarskog modela.
U Hrvatskoj je osobna potrošnja znatno je usporila pad s -4,1% (u 1.tr.) na -2,5% (u 2.tr.), dok je državna potrošnja pritisnuta padom prihoda ubrzala pad s -1,1% na -1,8%, što potvrđuju i visokofrekventni mjesečni pokazatelji poput kretanja u trgovini na malo odnosno proračunska statistika. Analitičarka PBZ-a očekuje da će 3.tromjesečje donijeti oporavak trgovine na malo (+2,3% u srpanj/kolovoz) uslijed povoljne turističke sezone te određenog efekta ukidanja niže stope kriznog poreza i sezonske zaposlenosti, međutim nakon toga predviđa stagnacijska kretanja uslijed nepovoljnih kretanja na tržištu rada (daljnji porast nezaposlenosti), smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava ali i određene doze neizvjesnosti u pogledu najavljivanog uvođenje poreza na imovinu i drugih poreznih izmjena koje imaju izravan utjecaj na ponašanje kućanstava. Slična kretanja bilježe se i u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj dok primjerice Češka, Slovenija i Slovačka (sve do 2.tr.) bilježe znatno manje kontrakcije osobne potrošnje.
Kao što su i ukazivali mjesečni podaci o građevinskim radovima te kreditna aktivnost banaka, investicijska aktivnost u Hrvatskoj je i dalje u silaznoj putanji. U 2. tromjesečju zabilježen je pad bruto investicija u fiksni kapital za 13,4% u odnosu na isti kvartal 2009., što je gotovo istovjetno padu ostvarenom u prvom kvartalu 2010. (-13,9%). Investicijske aktivnosti padaju u svim promatranim zemljama, međutim dok je većina zemalja dosegnula dno tijekom 2009. godine u Hrvatskoj će se to desiti tijekom ove godine. Kretanje slično prvoj polovici godine očekujemo i u nastavku 2010.
S obzirom na potisnutu domaću potražnju te oporavak nekih većih zapadnoeuropskih tržišta poput primjerice njemačkog, promatrane zemlje redom bilježe rast izvoza dobara i usluga. Tako je i Hrvatska zabilježila realni rast izvoza dobara i usluga od 7% u drugom tromjesečju 2010., međutim to je jedna od najnižih stopa rasta među promatranim zemljama, no s obzirom na našu nisku izvoznu orijentiranost (ali i sezonski utjecaj turizma u trećem kvartalu) te slabu konkurentnost više nismo ni očekivali. Prema mjesečnim podacima pozitivna kretanja u robnom izvozu nastavljena su i tijekom srpnja-kolovoza kada je zabilježen nominalni rast izvoza od gotovo 20% na godišnjoj razini, tako da će i ostatak godine donijeti pozitivan utjecaj izvoza na ukupni BDP. S obzirom da domaća industrijska proizvodnja u prva dva kvartala i dalje bilježi pad od 2,3% na godišnjoj razini očigledno se inozemna potražnja zadovoljava pražnjenjem zaliha (zalihe industrijskih proizvoda -8,6% krajem lipnja na godišnjoj razini) pa stoga i ne dolazi do oporavka industrijske proizvodnje kao što je to slučaj u usporedivim zemljama. S obzirom da se trend smanjenja zaliha nastavio i u srpnju-kolovozu (kraj kolovoza -9,3%) očigledno ćemo na oporavak industrijske proizvodnje pričekati još neko vrijeme, a to potvrđuje i -1,2% u razdoblju srpanj-kolovoz.
Kontrakcija osobne potrošnje i dalje djeluje pozitivno na smanjenje uvoza dobara i usluga, koji je u 2.tr. 2010. zabilježio realni pad od -4,2% (u 1.tr. 2010. pad je iznosio -4,8%). Međutim, po prvi puta nakon sedam kvartala, mjesečna statistika robnog uvoza bilježi pozitivnu stopu rasta od 8,7% (nom., srpanj-kolovoz), najavljujući oporavak uvoza u 3.tr. 2010. S obzirom da manji rast robnog uvoza dijelom anulira veći rast izvoza zbog različite razine baza, očigledno će financijski rezultati ovogodišnje turističke sezone dati presudnu notu kretanju BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu.
Na temelju svega navedenog PBZ ostaje pri ocjeni da će 2010. rezultirati padom BDP-a od 1,5%, dok trenutna procjena ukazuje na mogući rast od 1,4% u 2011. godini. Iako mogućnost dvostrukog pada još nije isključena, PBZ smatra da je trenutna vjerojatnost da se to desi vrlo mala s obzirom na pozitivne pomake u gospodarstvima zapadne Europe.
Naš dosadašnji "oporavak" tijekom 2010. godine bazirao se na rastu robnog izvoza od oko 16% (prvih osam mjeseci) pri čemu se 70% tog rasta odnosilo na izvoz tri kategorije proizvoda: metalne rude i otpad, nafta i naftni derivati (porast cijena) te ostala prijevozna sredstva odnosno brodovi (na koje se odnosilo oko 44% ostvarenog rasta izvoza). S obzirom da se u narednih nekoliko tjedana mora riješiti sudbina hrvatskih brodogradilišta u sklopu Poglavlja 8. za očekivati je smanjenje ove izvozne komponente u budućnosti, što će ukoliko istovremeno ne done do rasta izvoza ostalih komponenti prerađivačke industrije značiti i manji pozitivni utjecaj neto inozemne potražnje na rast BDP-a.
S obzirom da je trenutna administracija manje-više odustala od provođenja strukturnih reformi, istovremeno ulazimo u predizbornu godinu, a provođenje velikih investicijskih projekata zahtijeva određeno vrijeme pripreme (zemljišno-pravni odnosi, procedure javne nabave, pronalaženje privatnih investitora i osiguravanje dostatnih financijskih sredstava) procjena je PBZ-a da se naredna godina bez obzira na pozitivnu stopu rasta može smatrati godinom stagnacije s nadom da će biti iskorištena za čitav niz reformsko-investicijskih projekata. U suprotnom nam niti 2012. neće biti ništa bolja, zaključuje analitičarka Ivana Jović.
Ponavljanjem iste stope pada BDP-a kao i u prvom kvartalu ove godine, Hrvatska se našla u boljoj poziciji od Grčke i Islanda kod kojih je gospodarski pad ubrzan, ali u lošijoj poziciji od novih zemalja članica (središnje i istočne Europe). Naime, sve usporedive zemlje bilježe pozitivan rast BDP-a u 2.tromjesečju, s izuzetkom Rumunjske koja je stopu pada ipak značajno usporila. PBZ smatra da ti podaci potvđuju njihovu tezu da će se oporavak u Hrvatskoj odvijati puževim korakom uz duža stagnacijska razdoblja dok se ne provede potpuna prilagodba gospodarskog modela.
U Hrvatskoj je osobna potrošnja znatno je usporila pad s -4,1% (u 1.tr.) na -2,5% (u 2.tr.), dok je državna potrošnja pritisnuta padom prihoda ubrzala pad s -1,1% na -1,8%, što potvrđuju i visokofrekventni mjesečni pokazatelji poput kretanja u trgovini na malo odnosno proračunska statistika. Analitičarka PBZ-a očekuje da će 3.tromjesečje donijeti oporavak trgovine na malo (+2,3% u srpanj/kolovoz) uslijed povoljne turističke sezone te određenog efekta ukidanja niže stope kriznog poreza i sezonske zaposlenosti, međutim nakon toga predviđa stagnacijska kretanja uslijed nepovoljnih kretanja na tržištu rada (daljnji porast nezaposlenosti), smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava ali i određene doze neizvjesnosti u pogledu najavljivanog uvođenje poreza na imovinu i drugih poreznih izmjena koje imaju izravan utjecaj na ponašanje kućanstava. Slična kretanja bilježe se i u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj dok primjerice Češka, Slovenija i Slovačka (sve do 2.tr.) bilježe znatno manje kontrakcije osobne potrošnje.
Kao što su i ukazivali mjesečni podaci o građevinskim radovima te kreditna aktivnost banaka, investicijska aktivnost u Hrvatskoj je i dalje u silaznoj putanji. U 2. tromjesečju zabilježen je pad bruto investicija u fiksni kapital za 13,4% u odnosu na isti kvartal 2009., što je gotovo istovjetno padu ostvarenom u prvom kvartalu 2010. (-13,9%). Investicijske aktivnosti padaju u svim promatranim zemljama, međutim dok je većina zemalja dosegnula dno tijekom 2009. godine u Hrvatskoj će se to desiti tijekom ove godine. Kretanje slično prvoj polovici godine očekujemo i u nastavku 2010.
S obzirom na potisnutu domaću potražnju te oporavak nekih većih zapadnoeuropskih tržišta poput primjerice njemačkog, promatrane zemlje redom bilježe rast izvoza dobara i usluga. Tako je i Hrvatska zabilježila realni rast izvoza dobara i usluga od 7% u drugom tromjesečju 2010., međutim to je jedna od najnižih stopa rasta među promatranim zemljama, no s obzirom na našu nisku izvoznu orijentiranost (ali i sezonski utjecaj turizma u trećem kvartalu) te slabu konkurentnost više nismo ni očekivali. Prema mjesečnim podacima pozitivna kretanja u robnom izvozu nastavljena su i tijekom srpnja-kolovoza kada je zabilježen nominalni rast izvoza od gotovo 20% na godišnjoj razini, tako da će i ostatak godine donijeti pozitivan utjecaj izvoza na ukupni BDP. S obzirom da domaća industrijska proizvodnja u prva dva kvartala i dalje bilježi pad od 2,3% na godišnjoj razini očigledno se inozemna potražnja zadovoljava pražnjenjem zaliha (zalihe industrijskih proizvoda -8,6% krajem lipnja na godišnjoj razini) pa stoga i ne dolazi do oporavka industrijske proizvodnje kao što je to slučaj u usporedivim zemljama. S obzirom da se trend smanjenja zaliha nastavio i u srpnju-kolovozu (kraj kolovoza -9,3%) očigledno ćemo na oporavak industrijske proizvodnje pričekati još neko vrijeme, a to potvrđuje i -1,2% u razdoblju srpanj-kolovoz.
Kontrakcija osobne potrošnje i dalje djeluje pozitivno na smanjenje uvoza dobara i usluga, koji je u 2.tr. 2010. zabilježio realni pad od -4,2% (u 1.tr. 2010. pad je iznosio -4,8%). Međutim, po prvi puta nakon sedam kvartala, mjesečna statistika robnog uvoza bilježi pozitivnu stopu rasta od 8,7% (nom., srpanj-kolovoz), najavljujući oporavak uvoza u 3.tr. 2010. S obzirom da manji rast robnog uvoza dijelom anulira veći rast izvoza zbog različite razine baza, očigledno će financijski rezultati ovogodišnje turističke sezone dati presudnu notu kretanju BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu.
Na temelju svega navedenog PBZ ostaje pri ocjeni da će 2010. rezultirati padom BDP-a od 1,5%, dok trenutna procjena ukazuje na mogući rast od 1,4% u 2011. godini. Iako mogućnost dvostrukog pada još nije isključena, PBZ smatra da je trenutna vjerojatnost da se to desi vrlo mala s obzirom na pozitivne pomake u gospodarstvima zapadne Europe.
Naš dosadašnji "oporavak" tijekom 2010. godine bazirao se na rastu robnog izvoza od oko 16% (prvih osam mjeseci) pri čemu se 70% tog rasta odnosilo na izvoz tri kategorije proizvoda: metalne rude i otpad, nafta i naftni derivati (porast cijena) te ostala prijevozna sredstva odnosno brodovi (na koje se odnosilo oko 44% ostvarenog rasta izvoza). S obzirom da se u narednih nekoliko tjedana mora riješiti sudbina hrvatskih brodogradilišta u sklopu Poglavlja 8. za očekivati je smanjenje ove izvozne komponente u budućnosti, što će ukoliko istovremeno ne done do rasta izvoza ostalih komponenti prerađivačke industrije značiti i manji pozitivni utjecaj neto inozemne potražnje na rast BDP-a.
S obzirom da je trenutna administracija manje-više odustala od provođenja strukturnih reformi, istovremeno ulazimo u predizbornu godinu, a provođenje velikih investicijskih projekata zahtijeva određeno vrijeme pripreme (zemljišno-pravni odnosi, procedure javne nabave, pronalaženje privatnih investitora i osiguravanje dostatnih financijskih sredstava) procjena je PBZ-a da se naredna godina bez obzira na pozitivnu stopu rasta može smatrati godinom stagnacije s nadom da će biti iskorištena za čitav niz reformsko-investicijskih projekata. U suprotnom nam niti 2012. neće biti ništa bolja, zaključuje analitičarka Ivana Jović.
Izvor: business.hr
- 31.10.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili pad, Končar najlikvidniji
- 31.10.2025 Žito Grupa ostvarila 35,6 milijuna eura bruto dobiti
- 31.10.2025 Croatia Airlines s većim prihodima, ali i gubitkom
- 31.10.2025 Teško mi je na jednostavan način objasniti pogrešku s dionic...
- 31.10.2025 Span s više nego dvostruko većom dobiti
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 03.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 03.11.2025. - OTP Invest
- 28.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 27.10.2025. - OTP Invest
- 21.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 20.10.2025. - OTP Invest
- 20.10.2025 Investicijski kompas: Izazovi i otpornost globalnog tržišta u rujnu 2025.
- 17.10.2025 Komentar tržišta - Erste Asset Management - rujan 2025.
- 04.11.2025 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.11.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 28.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova zabilježila rast
- 27.10.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 23.10.2025 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u rujnu porasla za 441 milijun eura
- 05.11.2025 ZSE DANAS: Crobexi treći dan u crvenom, Čakovečki mlinovi u fokusu
- 05.11.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi u minusu treći dan zaredom
- 05.11.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze prate pad Wall Streeta
- 05.11.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjetske burze
- 05.11.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze oštro pale, dolar snažno porastao
- 05.11.2025 Stabilizacija prihoda BMW-a u trećem tromjesečju
- 04.11.2025 Saudijski naftni div s manjim prihodom i u trećem tromjesečju
- 03.11.2025 Skok Ryanairove dobiti u ljetnim mjesecima
- 31.10.2025 Erste u prvih devet mjeseci s 200 milijuna eura neto dobiti
- 31.10.2025 Croatia Airlines s većim prihodima, ali i gubitkom
- 05.11.2025 Središnje banke u rujnu neto kupile 39 tona zlata
- 05.11.2025 Blagi pad proizvođačkih cijena u europskoj industriji u rujnu
- 05.11.2025 Primorac kazao da rast plaća treba ograničiti, najavio nove trezorce
- 05.11.2025 VW planira u Kini razvijati čipove za autonomna vozila
- 05.11.2025 Norveška suspendirala preporuke o prodaji etički sporne imovine
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q3 - 2025)
(koji na 30.09.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Capital Breeder | +37,22% | 3 | |||||
| Global Kapital | +35,58% | 4 | |||||
| Erste SEE Equity - klasa B | A | +33,74% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
| Erste Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u Erste Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 05.11. 16:00 | 3773,96 | -12,74 |
-0,34 |
|
| CROBEX10* | 05.11. 15:32 | 2402,64 | -8,87 |
-0,37 |
|
| CROBEX10tr* | 05.11. 15:32 | 2763,62 | -10,20 |
-0,37 |
|
| ADRIAprime* | 05.11. 16:00 | 2947,81 | -6,25 |
-0,21 |
|
| CROBISTR* | 05.11. 16:31 | 185,5491 | 0,02 |
0,01 |
|
| CROBIS* | 05.11. 16:31 | 99,2044 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| CKML | 11,60 € |
1,75% |
336.012,30 € |
| KODT2 | 3.340,00 € |
-2,34% |
242.500,00 € |
| KODT | 3.450,00 € |
-1,43% |
236.540,00 € |
| KOEI | 658,00 € |
-0,60% |
149.416,00 € |
| ZITO | 19,50 € |
-1,52% |
111.302,60 € |
| HT | 41,70 € |
-0,24% |
107.643,90 € |
| RIVP | 6,38 € |
0,31% |
102.615,38 € |
| PODR | 157,50 € |
-0,94% |
77.019,50 € |
| ZABA | 24,20 € |
-0,41% |
68.136,40 € |
| ADPL | 19,90 € |
-0,50% |
66.205,05 € |
| Redovni dionički promet: | 1.956.237,11 € |
| Redovni obveznički promet: | 8.296,56 € |
| Sveukupni promet: | 5.466.283,67 € |


