NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 04.10.2010

PBZ: Zbog odustanka Vlade od reformi slijedi stagnacija u 2011.

Prošlotjedno priopćenje DZS-a potvrdilo je prvu procjenu i pad BDP-a od 2,5% u 2.tromjesječju 2010., ali i uglavnom očekivano kretanje glavnih komponenti bruto domaćeg proizvoda. Tako je inozemna neto potražnja i dalje "iskupitelj" koji dijelom kompenzira posrnulu domaću potražnju, analizira stanje u gospodarstvu PBZ-ova analitičarka Ivana Jović.

Ponavljanjem iste stope pada BDP-a kao i u prvom kvartalu ove godine, Hrvatska se našla u boljoj poziciji od Grčke i Islanda kod kojih je gospodarski pad ubrzan, ali u lošijoj poziciji od novih zemalja članica (središnje i istočne Europe). Naime, sve usporedive zemlje bilježe pozitivan rast BDP-a u 2.tromjesečju, s izuzetkom Rumunjske koja je stopu pada ipak značajno usporila. PBZ smatra da ti podaci potvđuju njihovu tezu da će se oporavak u Hrvatskoj odvijati puževim korakom uz duža stagnacijska razdoblja dok se ne provede potpuna prilagodba gospodarskog modela.

U Hrvatskoj je osobna potrošnja znatno je usporila pad s -4,1% (u 1.tr.) na -2,5% (u 2.tr.), dok je državna potrošnja pritisnuta padom prihoda ubrzala pad s -1,1% na -1,8%, što potvrđuju i visokofrekventni mjesečni pokazatelji poput kretanja u trgovini na malo odnosno proračunska statistika. Analitičarka PBZ-a očekuje da će 3.tromjesečje donijeti oporavak trgovine na malo (+2,3% u srpanj/kolovoz) uslijed povoljne turističke sezone te određenog efekta ukidanja niže stope kriznog poreza i sezonske zaposlenosti, međutim nakon toga predviđa stagnacijska kretanja uslijed nepovoljnih kretanja na tržištu rada (daljnji porast nezaposlenosti), smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava ali i određene doze neizvjesnosti u pogledu najavljivanog uvođenje poreza na imovinu i drugih poreznih izmjena koje imaju izravan utjecaj na ponašanje kućanstava. Slična kretanja bilježe se i u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj dok primjerice Češka, Slovenija i Slovačka (sve do 2.tr.) bilježe znatno manje kontrakcije osobne potrošnje.

Kao što su i ukazivali mjesečni podaci o građevinskim radovima te kreditna aktivnost banaka, investicijska aktivnost u Hrvatskoj je i dalje u silaznoj putanji. U 2. tromjesečju zabilježen je pad bruto investicija u fiksni kapital za 13,4% u odnosu na isti kvartal 2009., što je gotovo istovjetno padu ostvarenom u prvom kvartalu 2010. (-13,9%). Investicijske aktivnosti padaju u svim promatranim zemljama, međutim dok je većina zemalja dosegnula dno tijekom 2009. godine u Hrvatskoj će se to desiti tijekom ove godine. Kretanje slično prvoj polovici godine očekujemo i u nastavku 2010.

S obzirom na potisnutu domaću potražnju te oporavak nekih većih zapadnoeuropskih tržišta poput primjerice njemačkog, promatrane zemlje redom bilježe rast izvoza dobara i usluga. Tako je i Hrvatska zabilježila realni rast izvoza dobara i usluga od 7% u drugom tromjesečju 2010., međutim to je jedna od najnižih stopa rasta među promatranim zemljama, no s obzirom na našu nisku izvoznu orijentiranost (ali i sezonski utjecaj turizma u trećem kvartalu) te slabu konkurentnost više nismo ni očekivali. Prema mjesečnim podacima pozitivna kretanja u robnom izvozu nastavljena su i tijekom srpnja-kolovoza kada je zabilježen nominalni rast izvoza od gotovo 20% na godišnjoj razini, tako da će i ostatak godine donijeti pozitivan utjecaj izvoza na ukupni BDP. S obzirom da domaća industrijska proizvodnja u prva dva kvartala i dalje bilježi pad od 2,3% na godišnjoj razini očigledno se inozemna potražnja zadovoljava pražnjenjem zaliha (zalihe industrijskih proizvoda -8,6% krajem lipnja na godišnjoj razini) pa stoga i ne dolazi do oporavka industrijske proizvodnje kao što je to slučaj u usporedivim zemljama. S obzirom da se trend smanjenja zaliha nastavio i u srpnju-kolovozu (kraj kolovoza -9,3%) očigledno ćemo na oporavak industrijske proizvodnje pričekati još neko vrijeme, a to potvrđuje i -1,2% u razdoblju srpanj-kolovoz.

Kontrakcija osobne potrošnje i dalje djeluje pozitivno na smanjenje uvoza dobara i usluga, koji je u 2.tr. 2010. zabilježio realni pad od -4,2% (u 1.tr. 2010. pad je iznosio -4,8%). Međutim, po prvi puta nakon sedam kvartala, mjesečna statistika robnog uvoza bilježi pozitivnu stopu rasta od 8,7% (nom., srpanj-kolovoz), najavljujući oporavak uvoza u 3.tr. 2010. S obzirom da manji rast robnog uvoza dijelom anulira veći rast izvoza zbog različite razine baza, očigledno će financijski rezultati ovogodišnje turističke sezone dati presudnu notu kretanju BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu.

Na temelju svega navedenog PBZ ostaje pri ocjeni da će 2010. rezultirati padom BDP-a od 1,5%, dok trenutna procjena ukazuje na mogući rast od 1,4% u 2011. godini. Iako mogućnost dvostrukog pada još nije isključena, PBZ smatra da je trenutna vjerojatnost da se to desi vrlo mala s obzirom na pozitivne pomake u gospodarstvima zapadne Europe.

Naš dosadašnji "oporavak" tijekom 2010. godine bazirao se na rastu robnog izvoza od oko 16% (prvih osam mjeseci) pri čemu se 70% tog rasta odnosilo na izvoz tri kategorije proizvoda: metalne rude i otpad, nafta i naftni derivati (porast cijena) te ostala prijevozna sredstva odnosno brodovi (na koje se odnosilo oko 44% ostvarenog rasta izvoza). S obzirom da se u narednih nekoliko tjedana mora riješiti sudbina hrvatskih brodogradilišta u sklopu Poglavlja 8. za očekivati je smanjenje ove izvozne komponente u budućnosti, što će ukoliko istovremeno ne done do rasta izvoza ostalih komponenti prerađivačke industrije značiti i manji pozitivni utjecaj neto inozemne potražnje na rast BDP-a.

S obzirom da je trenutna administracija manje-više odustala od provođenja strukturnih reformi, istovremeno ulazimo u predizbornu godinu, a provođenje velikih investicijskih projekata zahtijeva određeno vrijeme pripreme (zemljišno-pravni odnosi, procedure javne nabave, pronalaženje privatnih investitora i osiguravanje dostatnih financijskih sredstava) procjena je PBZ-a da se naredna godina bez obzira na pozitivnu stopu rasta može smatrati godinom stagnacije s nadom da će biti iskorištena za čitav niz reformsko-investicijskih projekata. U suprotnom nam niti 2012. neće biti ništa bolja, zaključuje analitičarka Ivana Jović.

Izvor: business.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 - 2026)(na kraju Q2 - 2026)

(koji na 30.06.2026. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Erste SEE Equity - klasa A A +20,96%  3
Erste SEE Equity - klasa B +20,38%  3
ZB CEE Equity +19,30%  4
A1 A +19,05%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,14810 -0,01
-0,49%
GBP
0,85830 0,00
0,10%
CHF
0,94660 0,00
0,18%
JPY
178,75000 -0,13
-0,07%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2026 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
127,07 €
17.09.2026
0,25%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Erste AM fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
ZB Bond Select - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 18.09. 13:35  4395,98
26,74
0,61
CROBEX10* 18.09. 13:35  2869,86
17,32
0,61
CROBEX10tr* 18.09. 13:35  3392,66
20,25
0,60
ADRIAprime* 18.09. 13:34  3750,18
-2,49
-0,07
CROBISTR* 17.09. 16:31  187,3273
0,04
0,02
CROBIS* 17.09. 16:31  98,024
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2026 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (13:39:24 18.09.2026)
(13:39:24 18.09.2026)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
ARNT
45,80 €
0,44%
255.516,00 €
ADRS2
104,00 €
3,48%
239.142,50 €
KOEI
1.038,00 €
1,37%
187.608,00 €
KODT2
4.210,00 €
3,69%
137.600,00 €
ZABA
23,70 €
-0,42%
132.434,40 €
7SLO
66,80 €
-0,15%
103.940,80 €
7POL
11,50 €
0,00%
98.042,30 €
ZITO
17,50 €
0,00%
84.332,50 €
BSQR
30,00 €
3,45%
77.237,00 €
7BET
27,90 €
3,33%
72.108,70 €
Redovni dionički promet:   
1.645.468,71 €
Redovni obveznički promet:   
4.877,96 €
Sveukupni promet:   
3.016.246,67 €