- 12.12.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali dobitke na tjednoj razini
- 11.12.2025 IEA podigla procjenu rasta potražnje za naftom u 2026.
- 12.12.2025 ZSE DANAS: Crobexi i danas u minusu uz uvećan promet
- 12.12.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle drugi dan zaredom
- 11.12.2025 Jadranska vrata ulažu 35 milijuna eura, na terminalu dvije n...
- 15.12.2025 Tržišta kapitala ostaju konstruktivna u 2026.
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 15.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 15.12.2025. - OTP Invest
- 15.12.2025 Tržišta kapitala ostaju konstruktivna u 2026.
- 08.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 08.12.2025. - OTP Invest
- 01.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 01.12.2025. - OTP Invest
- 24.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 24.11.2025. - OTP Invest
- 16.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova s negativnim rezultatom
- 15.12.2025 TJEDNI PREGLED: Većina fondova zabilježila pad vrijednosti udjela
- 09.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 08.12.2025 TJEDNI PREGLED: Isti broj fondova s pozitivnim i negativnim rezultatom
- 02.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Svi mirovinski fondovi u tjednom plusu
- 16.12.2025 Nagađanja o mirovnom sporazumu spustila cijene nafte prema 59 dolara
- 16.12.2025 ZSE DANAS: Crobexi danas u crvenom, promet umanjen
- 16.12.2025 ZSE INTRADAY: U mirnom trgovanju Crobexi blago pali
- 16.12.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze prate pad Wall Streeta
- 16.12.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se mirno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 13.12.2025 Renault znatno ublažio ambicije za punionice električnih vozila u Europi
- 10.12.2025 Potvrđen rejting i podignuti izgledi Zagrebačkog holdinga
- 10.12.2025 TUI očekuje skromnije rezultate u 2026.
- 09.12.2025 Thyssenkrup zaključio poslovnu godinu u plusu
- 05.12.2025 Ina potpisala dva ugovora vrijedna 33,4 milijuna eura
- 16.12.2025 Trgovinski višak eurozone osjetno veći u listopadu
- 16.12.2025 Zapošljavanje u SAD-u gotovo stagniralo u studenom
- 16.12.2025 Građani za ′trezorce′ ukupno uplatili 1,47 milijardi eura
- 16.12.2025 Gospodarstvo eurozone usporilo na kraju godine - PMI
- 16.12.2025 Pritisak na obrtnike u vezi e-Računa je nedopustiv i nezakonit
EKONOMIJAObjavljeno: 04.10.2010
PBZ: Zbog odustanka Vlade od reformi slijedi stagnacija u 2011.
| Podijeli sadržaj: | ||||
Prošlotjedno priopćenje DZS-a potvrdilo je prvu procjenu i pad BDP-a od 2,5% u 2.tromjesječju 2010., ali i uglavnom očekivano kretanje glavnih komponenti bruto domaćeg proizvoda. Tako je inozemna neto potražnja i dalje "iskupitelj" koji dijelom kompenzira posrnulu domaću potražnju, analizira stanje u gospodarstvu PBZ-ova analitičarka Ivana Jović.
Ponavljanjem iste stope pada BDP-a kao i u prvom kvartalu ove godine, Hrvatska se našla u boljoj poziciji od Grčke i Islanda kod kojih je gospodarski pad ubrzan, ali u lošijoj poziciji od novih zemalja članica (središnje i istočne Europe). Naime, sve usporedive zemlje bilježe pozitivan rast BDP-a u 2.tromjesečju, s izuzetkom Rumunjske koja je stopu pada ipak značajno usporila. PBZ smatra da ti podaci potvđuju njihovu tezu da će se oporavak u Hrvatskoj odvijati puževim korakom uz duža stagnacijska razdoblja dok se ne provede potpuna prilagodba gospodarskog modela.
U Hrvatskoj je osobna potrošnja znatno je usporila pad s -4,1% (u 1.tr.) na -2,5% (u 2.tr.), dok je državna potrošnja pritisnuta padom prihoda ubrzala pad s -1,1% na -1,8%, što potvrđuju i visokofrekventni mjesečni pokazatelji poput kretanja u trgovini na malo odnosno proračunska statistika. Analitičarka PBZ-a očekuje da će 3.tromjesečje donijeti oporavak trgovine na malo (+2,3% u srpanj/kolovoz) uslijed povoljne turističke sezone te određenog efekta ukidanja niže stope kriznog poreza i sezonske zaposlenosti, međutim nakon toga predviđa stagnacijska kretanja uslijed nepovoljnih kretanja na tržištu rada (daljnji porast nezaposlenosti), smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava ali i određene doze neizvjesnosti u pogledu najavljivanog uvođenje poreza na imovinu i drugih poreznih izmjena koje imaju izravan utjecaj na ponašanje kućanstava. Slična kretanja bilježe se i u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj dok primjerice Češka, Slovenija i Slovačka (sve do 2.tr.) bilježe znatno manje kontrakcije osobne potrošnje.
Kao što su i ukazivali mjesečni podaci o građevinskim radovima te kreditna aktivnost banaka, investicijska aktivnost u Hrvatskoj je i dalje u silaznoj putanji. U 2. tromjesečju zabilježen je pad bruto investicija u fiksni kapital za 13,4% u odnosu na isti kvartal 2009., što je gotovo istovjetno padu ostvarenom u prvom kvartalu 2010. (-13,9%). Investicijske aktivnosti padaju u svim promatranim zemljama, međutim dok je većina zemalja dosegnula dno tijekom 2009. godine u Hrvatskoj će se to desiti tijekom ove godine. Kretanje slično prvoj polovici godine očekujemo i u nastavku 2010.
S obzirom na potisnutu domaću potražnju te oporavak nekih većih zapadnoeuropskih tržišta poput primjerice njemačkog, promatrane zemlje redom bilježe rast izvoza dobara i usluga. Tako je i Hrvatska zabilježila realni rast izvoza dobara i usluga od 7% u drugom tromjesečju 2010., međutim to je jedna od najnižih stopa rasta među promatranim zemljama, no s obzirom na našu nisku izvoznu orijentiranost (ali i sezonski utjecaj turizma u trećem kvartalu) te slabu konkurentnost više nismo ni očekivali. Prema mjesečnim podacima pozitivna kretanja u robnom izvozu nastavljena su i tijekom srpnja-kolovoza kada je zabilježen nominalni rast izvoza od gotovo 20% na godišnjoj razini, tako da će i ostatak godine donijeti pozitivan utjecaj izvoza na ukupni BDP. S obzirom da domaća industrijska proizvodnja u prva dva kvartala i dalje bilježi pad od 2,3% na godišnjoj razini očigledno se inozemna potražnja zadovoljava pražnjenjem zaliha (zalihe industrijskih proizvoda -8,6% krajem lipnja na godišnjoj razini) pa stoga i ne dolazi do oporavka industrijske proizvodnje kao što je to slučaj u usporedivim zemljama. S obzirom da se trend smanjenja zaliha nastavio i u srpnju-kolovozu (kraj kolovoza -9,3%) očigledno ćemo na oporavak industrijske proizvodnje pričekati još neko vrijeme, a to potvrđuje i -1,2% u razdoblju srpanj-kolovoz.
Kontrakcija osobne potrošnje i dalje djeluje pozitivno na smanjenje uvoza dobara i usluga, koji je u 2.tr. 2010. zabilježio realni pad od -4,2% (u 1.tr. 2010. pad je iznosio -4,8%). Međutim, po prvi puta nakon sedam kvartala, mjesečna statistika robnog uvoza bilježi pozitivnu stopu rasta od 8,7% (nom., srpanj-kolovoz), najavljujući oporavak uvoza u 3.tr. 2010. S obzirom da manji rast robnog uvoza dijelom anulira veći rast izvoza zbog različite razine baza, očigledno će financijski rezultati ovogodišnje turističke sezone dati presudnu notu kretanju BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu.
Na temelju svega navedenog PBZ ostaje pri ocjeni da će 2010. rezultirati padom BDP-a od 1,5%, dok trenutna procjena ukazuje na mogući rast od 1,4% u 2011. godini. Iako mogućnost dvostrukog pada još nije isključena, PBZ smatra da je trenutna vjerojatnost da se to desi vrlo mala s obzirom na pozitivne pomake u gospodarstvima zapadne Europe.
Naš dosadašnji "oporavak" tijekom 2010. godine bazirao se na rastu robnog izvoza od oko 16% (prvih osam mjeseci) pri čemu se 70% tog rasta odnosilo na izvoz tri kategorije proizvoda: metalne rude i otpad, nafta i naftni derivati (porast cijena) te ostala prijevozna sredstva odnosno brodovi (na koje se odnosilo oko 44% ostvarenog rasta izvoza). S obzirom da se u narednih nekoliko tjedana mora riješiti sudbina hrvatskih brodogradilišta u sklopu Poglavlja 8. za očekivati je smanjenje ove izvozne komponente u budućnosti, što će ukoliko istovremeno ne done do rasta izvoza ostalih komponenti prerađivačke industrije značiti i manji pozitivni utjecaj neto inozemne potražnje na rast BDP-a.
S obzirom da je trenutna administracija manje-više odustala od provođenja strukturnih reformi, istovremeno ulazimo u predizbornu godinu, a provođenje velikih investicijskih projekata zahtijeva određeno vrijeme pripreme (zemljišno-pravni odnosi, procedure javne nabave, pronalaženje privatnih investitora i osiguravanje dostatnih financijskih sredstava) procjena je PBZ-a da se naredna godina bez obzira na pozitivnu stopu rasta može smatrati godinom stagnacije s nadom da će biti iskorištena za čitav niz reformsko-investicijskih projekata. U suprotnom nam niti 2012. neće biti ništa bolja, zaključuje analitičarka Ivana Jović.
Ponavljanjem iste stope pada BDP-a kao i u prvom kvartalu ove godine, Hrvatska se našla u boljoj poziciji od Grčke i Islanda kod kojih je gospodarski pad ubrzan, ali u lošijoj poziciji od novih zemalja članica (središnje i istočne Europe). Naime, sve usporedive zemlje bilježe pozitivan rast BDP-a u 2.tromjesečju, s izuzetkom Rumunjske koja je stopu pada ipak značajno usporila. PBZ smatra da ti podaci potvđuju njihovu tezu da će se oporavak u Hrvatskoj odvijati puževim korakom uz duža stagnacijska razdoblja dok se ne provede potpuna prilagodba gospodarskog modela.
U Hrvatskoj je osobna potrošnja znatno je usporila pad s -4,1% (u 1.tr.) na -2,5% (u 2.tr.), dok je državna potrošnja pritisnuta padom prihoda ubrzala pad s -1,1% na -1,8%, što potvrđuju i visokofrekventni mjesečni pokazatelji poput kretanja u trgovini na malo odnosno proračunska statistika. Analitičarka PBZ-a očekuje da će 3.tromjesečje donijeti oporavak trgovine na malo (+2,3% u srpanj/kolovoz) uslijed povoljne turističke sezone te određenog efekta ukidanja niže stope kriznog poreza i sezonske zaposlenosti, međutim nakon toga predviđa stagnacijska kretanja uslijed nepovoljnih kretanja na tržištu rada (daljnji porast nezaposlenosti), smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava ali i određene doze neizvjesnosti u pogledu najavljivanog uvođenje poreza na imovinu i drugih poreznih izmjena koje imaju izravan utjecaj na ponašanje kućanstava. Slična kretanja bilježe se i u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj dok primjerice Češka, Slovenija i Slovačka (sve do 2.tr.) bilježe znatno manje kontrakcije osobne potrošnje.
Kao što su i ukazivali mjesečni podaci o građevinskim radovima te kreditna aktivnost banaka, investicijska aktivnost u Hrvatskoj je i dalje u silaznoj putanji. U 2. tromjesečju zabilježen je pad bruto investicija u fiksni kapital za 13,4% u odnosu na isti kvartal 2009., što je gotovo istovjetno padu ostvarenom u prvom kvartalu 2010. (-13,9%). Investicijske aktivnosti padaju u svim promatranim zemljama, međutim dok je većina zemalja dosegnula dno tijekom 2009. godine u Hrvatskoj će se to desiti tijekom ove godine. Kretanje slično prvoj polovici godine očekujemo i u nastavku 2010.
S obzirom na potisnutu domaću potražnju te oporavak nekih većih zapadnoeuropskih tržišta poput primjerice njemačkog, promatrane zemlje redom bilježe rast izvoza dobara i usluga. Tako je i Hrvatska zabilježila realni rast izvoza dobara i usluga od 7% u drugom tromjesečju 2010., međutim to je jedna od najnižih stopa rasta među promatranim zemljama, no s obzirom na našu nisku izvoznu orijentiranost (ali i sezonski utjecaj turizma u trećem kvartalu) te slabu konkurentnost više nismo ni očekivali. Prema mjesečnim podacima pozitivna kretanja u robnom izvozu nastavljena su i tijekom srpnja-kolovoza kada je zabilježen nominalni rast izvoza od gotovo 20% na godišnjoj razini, tako da će i ostatak godine donijeti pozitivan utjecaj izvoza na ukupni BDP. S obzirom da domaća industrijska proizvodnja u prva dva kvartala i dalje bilježi pad od 2,3% na godišnjoj razini očigledno se inozemna potražnja zadovoljava pražnjenjem zaliha (zalihe industrijskih proizvoda -8,6% krajem lipnja na godišnjoj razini) pa stoga i ne dolazi do oporavka industrijske proizvodnje kao što je to slučaj u usporedivim zemljama. S obzirom da se trend smanjenja zaliha nastavio i u srpnju-kolovozu (kraj kolovoza -9,3%) očigledno ćemo na oporavak industrijske proizvodnje pričekati još neko vrijeme, a to potvrđuje i -1,2% u razdoblju srpanj-kolovoz.
Kontrakcija osobne potrošnje i dalje djeluje pozitivno na smanjenje uvoza dobara i usluga, koji je u 2.tr. 2010. zabilježio realni pad od -4,2% (u 1.tr. 2010. pad je iznosio -4,8%). Međutim, po prvi puta nakon sedam kvartala, mjesečna statistika robnog uvoza bilježi pozitivnu stopu rasta od 8,7% (nom., srpanj-kolovoz), najavljujući oporavak uvoza u 3.tr. 2010. S obzirom da manji rast robnog uvoza dijelom anulira veći rast izvoza zbog različite razine baza, očigledno će financijski rezultati ovogodišnje turističke sezone dati presudnu notu kretanju BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu.
Na temelju svega navedenog PBZ ostaje pri ocjeni da će 2010. rezultirati padom BDP-a od 1,5%, dok trenutna procjena ukazuje na mogući rast od 1,4% u 2011. godini. Iako mogućnost dvostrukog pada još nije isključena, PBZ smatra da je trenutna vjerojatnost da se to desi vrlo mala s obzirom na pozitivne pomake u gospodarstvima zapadne Europe.
Naš dosadašnji "oporavak" tijekom 2010. godine bazirao se na rastu robnog izvoza od oko 16% (prvih osam mjeseci) pri čemu se 70% tog rasta odnosilo na izvoz tri kategorije proizvoda: metalne rude i otpad, nafta i naftni derivati (porast cijena) te ostala prijevozna sredstva odnosno brodovi (na koje se odnosilo oko 44% ostvarenog rasta izvoza). S obzirom da se u narednih nekoliko tjedana mora riješiti sudbina hrvatskih brodogradilišta u sklopu Poglavlja 8. za očekivati je smanjenje ove izvozne komponente u budućnosti, što će ukoliko istovremeno ne done do rasta izvoza ostalih komponenti prerađivačke industrije značiti i manji pozitivni utjecaj neto inozemne potražnje na rast BDP-a.
S obzirom da je trenutna administracija manje-više odustala od provođenja strukturnih reformi, istovremeno ulazimo u predizbornu godinu, a provođenje velikih investicijskih projekata zahtijeva određeno vrijeme pripreme (zemljišno-pravni odnosi, procedure javne nabave, pronalaženje privatnih investitora i osiguravanje dostatnih financijskih sredstava) procjena je PBZ-a da se naredna godina bez obzira na pozitivnu stopu rasta može smatrati godinom stagnacije s nadom da će biti iskorištena za čitav niz reformsko-investicijskih projekata. U suprotnom nam niti 2012. neće biti ništa bolja, zaključuje analitičarka Ivana Jović.
Izvor: business.hr
- 12.12.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali dobitke na tjednoj razini
- 11.12.2025 IEA podigla procjenu rasta potražnje za naftom u 2026.
- 12.12.2025 ZSE DANAS: Crobexi i danas u minusu uz uvećan promet
- 12.12.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle drugi dan zaredom
- 11.12.2025 Jadranska vrata ulažu 35 milijuna eura, na terminalu dvije n...
- 15.12.2025 Tržišta kapitala ostaju konstruktivna u 2026.
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 15.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 15.12.2025. - OTP Invest
- 15.12.2025 Tržišta kapitala ostaju konstruktivna u 2026.
- 08.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 08.12.2025. - OTP Invest
- 01.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 01.12.2025. - OTP Invest
- 24.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 24.11.2025. - OTP Invest
- 16.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova s negativnim rezultatom
- 15.12.2025 TJEDNI PREGLED: Većina fondova zabilježila pad vrijednosti udjela
- 09.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 08.12.2025 TJEDNI PREGLED: Isti broj fondova s pozitivnim i negativnim rezultatom
- 02.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Svi mirovinski fondovi u tjednom plusu
- 16.12.2025 Nagađanja o mirovnom sporazumu spustila cijene nafte prema 59 dolara
- 16.12.2025 ZSE DANAS: Crobexi danas u crvenom, promet umanjen
- 16.12.2025 ZSE INTRADAY: U mirnom trgovanju Crobexi blago pali
- 16.12.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze prate pad Wall Streeta
- 16.12.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se mirno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 13.12.2025 Renault znatno ublažio ambicije za punionice električnih vozila u Europi
- 10.12.2025 Potvrđen rejting i podignuti izgledi Zagrebačkog holdinga
- 10.12.2025 TUI očekuje skromnije rezultate u 2026.
- 09.12.2025 Thyssenkrup zaključio poslovnu godinu u plusu
- 05.12.2025 Ina potpisala dva ugovora vrijedna 33,4 milijuna eura
- 16.12.2025 Trgovinski višak eurozone osjetno veći u listopadu
- 16.12.2025 Zapošljavanje u SAD-u gotovo stagniralo u studenom
- 16.12.2025 Građani za ′trezorce′ ukupno uplatili 1,47 milijardi eura
- 16.12.2025 Gospodarstvo eurozone usporilo na kraju godine - PMI
- 16.12.2025 Pritisak na obrtnike u vezi e-Računa je nedopustiv i nezakonit
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q3 - 2025)
(koji na 30.09.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Capital Breeder | +37,22% | 3 | |||||
| Global Kapital | +35,58% | 4 | |||||
| Erste SEE Equity - klasa B | A | +33,74% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
| Erste Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u Erste Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 16.12. 15:54 | 3822,45 | -13,73 |
-0,36 |
|
| CROBEX10* | 16.12. 15:54 | 2439,08 | -5,94 |
-0,24 |
|
| CROBEX10tr* | 16.12. 15:54 | 2805,53 | -6,84 |
-0,24 |
|
| ADRIAprime* | 16.12. 15:49 | 2947,48 | -17,88 |
-0,60 |
|
| CROBISTR* | 16.12. 16:31 | 185,3753 | 0,01 |
0,01 |
|
| CROBIS* | 16.12. 16:31 | 98,8306 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| KOEI | 690,00 € |
0,00% |
264.334,00 € |
| HT | 40,70 € |
-1,69% |
219.590,70 € |
| RIVP | 6,52 € |
-0,91% |
124.494,42 € |
| ZABA | 23,80 € |
-1,24% |
123.527,30 € |
| CKML | 11,00 € |
-1,79% |
120.604,00 € |
| ZITO | 19,20 € |
-1,29% |
70.172,50 € |
| ADRS2 | 77,20 € |
-0,26% |
49.496,20 € |
| SPAN | 64,20 € |
0,63% |
49.455,60 € |
| PODR | 154,00 € |
0,98% |
45.786,00 € |
| KODT | 3.770,00 € |
0,00% |
45.210,00 € |
| Redovni dionički promet: | 1.312.625,33 € |
| Redovni obveznički promet: | 15.745,73 € |
| Sveukupni promet: | 1.328.371,06 € |


