Trend pada zaposlenosti iz prošle godine nastavljen je očekivano i u prosincu i to ponešto snažnijim tempom pa je na mjesečnoj razini ukupan broj zaposlenih pao za visokih 1 posto, navodi se u najnovijem broju publikacije PBZ tjedne analize.

Iako je pad zaposlenosti u prosincu uobičajen, ipak primijetno je da je na godišnjoj razini broj zaposlenih bio niži za visokih 5,6 posto. U prosjeku je lani broj zaposlenih bio niži za 3,2 posto u usporedbi s godinom ranije, a aktivno stanovništvo smanjeno je za 1,3 posto te je prosječan broj nezaposlenih porastao za nešto više od 11 posto. Prosječna stopa nezaposlenosti povećana je na 14,9 posto, što je rast za 1,5 postotni bod u odnosu na 2008. i blizu je razine iz 2007. (15,1 posto) za koju analitičari očekuju da će u 2010. biti i premašena iz nekoliko razloga.

Kao prvo, stoji u analizi, kretanja na tržištu rada odvijaju se uobičajeno s određenim vremenskim pomakom u odnosu na trendove u poslovnim sektorima, a čemu dodatno pogoduje krutost i nefleksibilnost domaćeg tržišta rada. Stoga su potrebna najmanje jedan do dva kvartala kako bi se pad, a tako i rast gospodarske aktivnosti odrazio na tržište rada. Primjerice, 2007. je bila godina rekordnih stopa rasta BDP-a, dok je zaposlenost bila najviša od travnja do studenog 2008. iako je razdoblje usporavanja gospodarske aktivnosti započelo već i prije toga, a u tom se periodu, posebno u zadnjem kvartalu 2008. već počelo značajno osjećati.

Slijedom toga, kako u zadnja tri mjeseca protekle godine nije došlo do preokreta trendova u realnom sektoru, analitičari očekuju da će se pad zaposlenosti nastaviti u ovoj godini, a što je također u skladu s njihovim očekivanjima da ćemo i u ovoj godini zabilježiti negativnu stopu gospodarskog rasta.

Nadalje, privatan je sektor na niži volumen poslovanja u većoj mjeri reagirao otpuštanjima zaposlenika, a u manjoj rezanjem plaća. Takvom je razvoju događaja vjerojatno pridonijelo i uvođenje kriznog poreza kojim su neto plaće ionako smanjene i to prema podacima DZS-a, za 2,8 posto u prosjeku. Lani je rast plaća realno bio po procjenama analitičara tek nešto iznad nule (u prvih jedanaest mjeseci 0,5 posto), dok u ovoj godini, ponajviše zbog baznog učinka, odnosno činjenice da je krizni porez primijenjen na neto plaće od srpnja nadalje te da je s plaćama od travnja ukinuto povećanje plaća u javnom sektoru, vrlo izvjestan nominalan i realan pad plaća.

Kako se dalje navodi, takva kretanja plaća u kombinaciji s očekivanjima ponovo slabije dostupnosti kredita građanima i još uvijek visokih kamata te averzije građana prema zaduživanju uslijed neizvjesnosti na tržištu rada - upućuju na nastavak slabe potrošnje stanovništva u ovoj godini.

Kako je u apsolutnim terminima najveći broj radnih mjesta (17.000), odnosno oko polovica od ukupnoga broja, izgubljen u prerađivačkoj industriji, a slijede trgovina (-6.000) te građevina (-5.000) što su grane vezane ponajviše uz domaću osobnu potrošnju i investicije za koje su izvori presahnuli, rast a potom i ponovno kreiranje radnih mjesta bi u prvo vrijeme mogao potaknuti povećani izvoz i/ili investicije privatnog korporativnog sektora, koji dakako ovise o dostupnosti izvora financiranja, ističe se u analizi.

S obzirom na trenutnu nesklonost banaka prema riziku neovisno radi li se o sektoru građana ili poduzeća te na činjenicu da program kreditiranja prema mjerama za gospodarski oporavak i razvitak Vlade RH još nije započet i ne zna se koliko će poduzeća biti zainteresirano za Model A ili Model B, zasad je teško procijeniti koliko će se sredstava plasirati temeljem toga i koji će biti učinci na gospodarstvo, tvrde analitičari.

Ako se i pretpostavi da će mjere doprinijeti oporavku, zatim da će se izvoz postupno oporaviti te da bi takav preokret mogao dovesti do ranije od planiranog ukidanja kriznog poreza - tržište rada reagira s određenim vremenskim odmakom te se pozitivan zaokret može očekivati tek u trećem ili četvrtom kvartalu.

Međutim, postoje i rizici da on bude odgođen ako pad gospodarske aktivnosti ove godine bude jači nego što se zasad očekuje, zatim da dođe u prvo vrijeme do rasta bez povećanja zaposlenosti, kao i u slučaju da se trenutni optimizam pokaže neopravdanim pa svjetsko gospodarstvo nakon uzleta ponovo utone u krizu. Stoga procjene PBZ-ovih analititičara o kretanju prosječne (registrirane) stope nezaposlenosti ukazuju zasad na rast do razine oko 16 posto, a na početku godine i preko 17 posto, što nas prema broju nezaposlenih otprilike vraća na 2006. godinu.

Stoga treba napomenuti da će uz niske stope rasta koje vidimo u srednjem roku, tržištu rada biti potrebne godine da se vrati na razinu najniže stope nezaposlenosti, onu koju smo ostvarili sredinom 2008. godine, zaključuje se u PBZ-ovoj analizi.