Relevantne ocjene gospodarskog rasta u Hrvatskoj za 2011. godinu kreću se u rasponu od 1,0 do 1,8%, s prosječnom stopom rasta od 1,4%. Procjene za iduću godinu kreću se u nešto širem rasponu od 1,2 do 2,4% realnog rasta (prosjek 1,9%). Usporedimo li ove procjene s nedavno objavljenim procjenama Svjetske banke za EU10 zemlje jasno je da pred Hrvatskom stoje veliki izazovi dinamiziranja gospodarskog rasta, upozorava PBZ-ova analitičarka Ivana Jović.

Dinamika gospodarskog rasta bitan je faktor dostizanja pretkrizne razine ukupnog outputa. Prema metodologiji Svjetske banke u PBZ-u su izračunali da se Hrvatska trenutno nalazi na 92,9% najboljeg ukupnog 4-kvartalnog outputa ostvarenog u pretkriznom razdoblju 2006.-2008. Ako ove godine ostvarimo rast od 1,4% razina outputa popeti će se na 94,3%, dok će 2%-tni rast 2012. razinu utputa dignuti na 96,3% pretkriznog.

Tempo oporavka različit je i unutar EU10 zemalja i odražava, izmenu ostalog, stupanj „pregrijanosti" prije krize, trgovinsku otvorenost i konkurentnost pojedine zemlje. Slovačka i Poljska stoga i pokazuju solidan oporavak: ekonomske neravnoteže bile su manje izražene, obje zemlje snažno su integrirane u gospodarske tokove EU, uspješno koriste fondove EU, a u slučaju Poljske ostvaruju i stabilnu domaću potražnju. Na drugom kraju ljestvice nalaze se baltičke zemlje koje su zabilježile snažnu dvoznamenkastu gospodarsku kontrakciju tijekom 2008. i 2009. godine, no zahvaljujući dinamičnom gospodarskom rastu pokazuju relativno snažan oporavak u razini outputa. Sloveniju, Češku i Mađarsku očekuje nešto manje dinamičan rast dijelom i zbog već postignutog visokog stupnja konvergencije prema EU.

"Ono što Hrvatsku stavlja u nepovoljniju situaciju jest činjenica da je provedeno vrlo malo strukturnih reformi i da nam fiskalna konsolidacija tek predstoji što u kratkom roku može imati negativan učinak na gospodarski rast, istovremeno vrlo smo slabo izvozno orijentirani i zbog visokih troškova rada nekonkurentni na tržištu. S obzirom da nad EU još uvijek visi mač fiskalnih problema perifernih zemalja te problema financijskih institucija razvijenih članica, negativni rizici relativno su jako izraženi i kao takvi mogu vrlo brzo ugroziti ili usporiti trenutne pozitivne trgovinske tokove. Zbog navedenog možemo očekivati i da će pozitivni učinci zatvaranja pregovora na gospodarske odnose biti oprezni i manji u usporedbi s prvim valom proširenja 2004. godine. Isto tako ne možemo sa sigurnošću tvrditi niti da će pristupanje bitno povećati razinu inozemnih izravnih ulaganja s obzirom na visoku razinu troška rada. Niz unutarnjih neravnoteža dodatno opterećuje dinamiziranje gospodarskog rasta", stoji u analizi.

Inozemni dug iznad 100% BDP-a, javni dug (s jamstvima) koji se približava granici od 60%, rastuća nezaposlenost koja prerasta u strukturni problem, niska radna aktivnost stanovništva, glomazni socijalni sustav koji neodrživo produbljuje proračunski manjak, korupcijska hobotnica i propali privatizacijski pokušaji, nereformirana državna poduzeća, opterećujuću sustav državne i lokalne uprave i samouprave ...

Niz je područja na kojima su reforme nužne, neke više neke manje bolne, neke više mikro neke makro, no sve zajedno predstavljaju jedini mogući put pred Hrvatskom, put kojim bi potaknuli novi investicijski zamah usmjeren jačanju poduzetničke klime, privlačenju stranih investicija u produktivne izvozne sektore, fokusiranju na „pobjednike" i efikasnom korištenju svih prirodnih resursa, zaključuju u PBZ-u.