Analitičari Privredne banke Zagreb ocjenjuju da 2009. godina, temeljena na kretanju BDP-a u prva tri kvartala te visokofrekventnim pokazateljima u listopadu i studenom, ukazuje na ukupni pad BDP-a od 6 posto na godišnjoj razini.

S obzirom da se nastavak negativnih trendova u trgovini na malo i industrijskoj proizvodnji te posebice građevini očekuje i u prvoj polovici godine, a najavljene mjere državne intervencije zapravo su još uvijek nejasne prvenstveno s aspekta provedbe, a samim time i s aspekta vremenskog djelovanja, analitičari očekuju da će prva dva kvartala 2010. godine zasigurno nastaviti bilježiti negativne stope rasta. Tek druga polovica godine mogla bi donijeti stagnaciju odnosno vrlo blage pozitivne pomake, navodi se u najnovijem broju publikacije PBZ tjedne analize.

Ukupno gledajući, trenutna procjena analitičara je da će 2010. godina rezultirati daljnjim padom BDP-a, i to za 1,2 posto realno u odnosu na 2009. godinu. Trenutno se dakle ne očekuju značajnije promjene u kretanju spomenutih visokofrekventnih pokazatelja, a potvrdu toga analitičari nalaze u nekoliko pokazatelja potrošačkih i poslovnih očekivanja.

Naime, iako HNB-ov indeks očekivanja potrošača pokazuje određeno poboljšanje u posljednja tri mjeseca, on se još uvijek nalazi na povijesno niskim razinama pa mjesečnu varijabilnost rezultata ne može smatrati jasnim i nedvojbenim nagovještajem oporavka. Slična kretanja bilježi i Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma (HLIPO).

Kako se navodi, trenutno nam dakle niti kretanja određenih ekonomskih pokazatelja niti očekivanja potrošača odnosno poduzetnika ne ulijevaju preveliki optimizam. Međutim, analitičari tvrde da se ne smiju zanemariti niti pozitivne niti negativne rizike koji u nadolazećem periodu mogu utjecati na promjenu njihovih očekivanja.

Pozitivni rizici (njihov utjecaj može umanjiti očekivanu stopu pada BDP-a ili u najboljem scenariju dovesti do blagog rasta tijekom 2010. godine) odnose se prvenstveno na snažniji od očekivanog oporavak zemalja Europske unije što može pozitivno djelovati na naš izvoz, odnosno turizam. Isto tako adekvatno provođenje reformi odnosno dovršetak pregovora o pristupanju EU može povećati interes inozemnih ulagača za Hrvatsku.

Analitičari upozoravaju da ne smijemo zaboraviti niti činjenicu da primjerice vrlo maleni pomaci u reformskom smjeru i efikasna antikorupcijska kampanja mogu utjecati na poboljšanje očekivanja kako potrošača tako i poduzetnika, a samim time povećati njihovu sklonost potrošnji, odnosno investiranju.

Isto tako, navodi se, u ovom trenutku siva ekonomija (posebice u građevini) očigledno predstavlja određeni zaklon, međutim pitanje je koliko dugo. Naravno, do pozitivnog pomaka može dovesti i brza i efikasna implementacija Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu ili ukidanje poreza solidarnosti prije kraja 2010. godine.

Međutim, razvoj situacije obrnutog smjera od opisanog predstavlja niz negativnih rizika koji stopu pada BDP-a mogu dodatno povećati, stoji u analizi. Negativni scenarij temeljio bi se na sporijem oporavku zemalja EU (odnosno tzv. W oporavku), skupljem inozemnom financiranju uslijed rastuće premije rizika.

Negativni domaći faktori prvenstveno se odnose na porast nezaposlenosti što bi dodatno oslabilo osobnu potrošnju, nastavak pesimističnih očekivanja što bi još više odgodilo privatne investicije, produbljivanje problema nelikvidnosti poduzetnika što može dovesti do novih stečajeva, te nastavak istiskivanja privatnog sektora s financijskog tržišta, zaključuju PBZ-ovi analitičari.