U prošlotjednom priopćenju Državnog zavoda za statistiku blago je korigirana prva procjena pada BDP-a u četvrtom kvartalu prošle godine s -0,7 na -0,6 posto, što je uz reviziju stope pada u prvoj polovici godine s -2,5 na -2,3 posto te u trećem kvartalu s +0,2 na +0,3 posto, ukupnu godišnju stopu pada u 2010. smanjilo s -1,4 na - 1,2 posto.

Promatrano po komponentama zadnji prošlogodišnji kvartal donio je rast osobne potrošnje od 1,2 posto što je očekivano usporavanje u odnosu na prethodni kvartal kojim je dominirala sezonska turistička potrošnja, a ujedno je u skladu s realnim rastom prometa u trgovini na malo od 0,9 posto u četvrtom kvartalu. Na godišnjoj razini osobna potrošnja bilježi pad od 0,9 posto u odnosu na 2009. godinu odnosno od čak 9,2 posto u odnosu na 2008. godinu, pišu analitičari u najnovijem izdanju publikacije PBZ tjedne analize.

Nakon pet uzastopnih kvartala pada državna potrošnja zabilježila je u četvrtom lanjskom kvartalu realni rast od 0,6 posto, dok je na razini cijele godine ostvaren pad od 0,8 posto. Investicije u fiksni kapital pad bilježe već osam uzastopnih kvartala te je u zadnjem kvartalu 2010. pad iznosio 8,0 posto, što predstavlja usporavanje u odnosu na stope ostvarene u prethodnim kvartalima no uglavnom uslijed baznog učinka, što je usporedivo s kretanjima indeksa građevinskih radova. U odnosu na 2009. godinu investicije su tijekom 2010. smanjenje čak 11,3 posto, dok su u odnosu na predkriznu 2008. smanjene za 22 posto. Istovremeno došlo je i do snažnog smanjenja zaliha.

Pozitivni pomaci vidljivi su samo u podacima izvoza roba i usluga koji je tijekom cijele godine bilježio rast dosegnuvši najvišu stopu rasta od 10,8 posto upravo u zadnjem kvartalu, dok je na razini cijele godine ostvarena stopa rasta od 6,0 posto. To je još uvijek 12,3 posto manje nego 2008. godine. Nasreću, istovremeno smanjenje uvoza dobara i usluga pozitivno djeluje na ukupnu neto inozemnu potražnju i njen doprinos kretanju BDP-a, navode analitičari. Uvoz dobara i usluga ipak u posljednja dva lanjska kvartala bilježi rast, u trećem kvartalu nešto izraženiji uslijed sezonski pojačanog uvoza, dok se u posljednjem kvartalu usporio na 1,1 posto, što je ukupni pad uvoza na razini cijele godine smanjilo na 1,3 posto.

S obzirom da je pad BDP-a u prošloj godini s obzirom na spomenutu reviziju podataka uglavnom u skladu s ocjenom PBZ analitičara (-1,5 posto) te da je trenutno malo visokofrekventnih pokazatelja za 2011. godinu, za sada analitičari ostaju pri ocjeni da će tekuća godina rezultirati blagim rastom BDP-a od 1,4 posto. Uz napomenu da je raspoloživo relativno malo novih pokazatelja, analitičari naglašavaju da raspoloživi podaci ne ulijevaju optimizam i trenutno se čini da se gospodarski rast u Hrvatskoj izgubio "negdje na putu prema putu izlaska iz krize".

Naime, industrijska proizvodnja u prva dva ovogodišnja mjeseca zabilježila je pad od 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kada je zabilježen rast industrijske proizvodnje od 0,8 posto. Ovakvo kretanja industrijske proizvodnje potvrđuje mišljenje analitičara da oporavak inozemne potražnje ne može povući ukupnu industriju s obzirom na malu orijentiranost izvozu i činjenicu da je tijekom krize vjerojatno došlo i do gubitka dijela izvoznog tržišta, koje se preorijentiralo na cijenom ili kvalitetom konkurentnije proizvođače. Istovremeno, domaća potražnja i dalje je potisnuta o čemu svjedoči kretanje prometa u trgovini na malo koja praktički grebe po dnu.

Najveći utjecaj na domaću potražnju zasigurno imaju kretanja na tržištu rada, a čiji značajniji oporavak (izuzev sezonskih lomova) analitičari ne očekuju tijekom ove godine, što samo po sebi prejudicira i spor i nestabilan oporavak domaće potražnje. Indeks građevinskih radova u siječnju je zabilježio daljnji pad od 8,3 posto na godišnjoj razini, a istovremeno je nastavljeno i smanjivanje izdanih odobrenja za građenje što ukazuje da će 2011. za građevinsku aktivnost i dalje biti najblaže rečeno izazovna godina. Sve u svemu velika je vjerojatnost novog pada BDP-a u prvom kvartalu 2011., stoji u analizi koju potpisuje analitičarka Ivana Jović.

Nastave li se opisana kretanja u narednim mjesecima, velika je vjerojatnost korekcije procjena za 2011. godinu na dolje, poručuju dalje analitičari. Poslovno-potrošački sektor toga je već očigledno svjestan s obzirom na najnovije rezultate istraživanja poslovnog optimizma i očekivanja potrošača. "S obzirom da se Hrvatska iz krize izvlači daleko sporije i nestabilnije od drugih usporedivih zemalja ostaje nam nada će ova turbulentana vremena iskoristiti za provođenje zadnjih 15-ak godina uporno odgađanih strukturnih reformi, iako smo svjesni da je predizborna godina unaprijed izgubljena bitka...treća u nizu od početka krize", zaključuje se u analizi PBZ-a.