Temeljem podataka o snažnom padu BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju te do sada dostupnih visokofrekventnih pokazatelja za drugi kvartal, analitičari PBZ-a revidirali su procjene osnovnih makroekonomskih pokazatelja za ovu godinu.

Njihova je procjena da će u ovoj godini Hrvatska zabilježiti snažnu gospodarsku kontrakciju i pad BDP-a od oko 5,2 posto na godišnjoj razini, navodi se u najnovijem broju publikacije PBZ tjedne analize. Za 2010. prema prvim preliminarnim procjenama, očekuju da će donijeti gospodarsku stagnaciju, odnosno nultu stopu rasta BDP-a, ali napominju, uz veliku neizvjesnost te projekcije u ovom času.

Procjenu o ovogodišnjoj kontrakciji analitičari temelje na očekivanom padu osobne potrošnje za oko 6 posto, pri čemu u drugoj polovici godine ne očekuju ponavljanje onako snažnog pada kao što je bio zabilježen u prvom (-9,9 posto) odnosno kako ocjenjuju da će biti zabilježen u drugom ovogodišnjem kvartalu. Razlog je metodološke naravi, odnosno proizlazi iz činjenice da je druga polovica prošle godine vrlo niska baza s obzirom da je u trećem kvartalu 2008. rast osobne potrošnje iznosio svega 0,4 posto, a posljednji kvartal je već zabilježio pad za 3,2 posto.

U nepovoljnom gospodarskom okruženju u kojem uz negativna kretanja u trgovinskoj razmjeni i kontrakciju inozemnih kapitalnih tokova još i država snažnim domaćim zaduživanjem vrši istiskivanje privatnog sektora, te neplaćanjem dospjelih obveza javnog sektora potiče nelikvidnost dolazi i do kontrakcije privatnih investicija, navodi se u analizi.

Nelikvidnost je za poduzetnike postala gorući problem o čemu svjedoče podaci Fine prema kojima su u svibnju dospjele obveze nepodmirene do 60 dana bile veće za 46,8 posto u odnosu na prosinac 2008, dok su obveze nepodmirene od 61 do 180 dana bile veće za 39,9 posto. Ocjena analitičara je da će fiksne investicije na razini cijele godine zabilježiti pad na razini od najmanje 12 posto.

S obzirom da naš uvoz pada snažnije i brže od izvoza ova će godina zabilježiti pozitivan doprinos neto inozemne potražnje gospodarskom rastu, što će se odraziti i na kretanja u bilanci plaćanja. Analitičari procjenjuju da će deficit tekućeg računa bilance plaćanja u ovoj godini biti smanjen na 5,7 posto BDP-a. Njihova procjena temelji se na slabijoj turističkoj sezoni odnosno smanjenju prihoda od oko 10 do 15 posto.

Među faktorima rizika koji bi mogli djelovati na veći pad BDP-a od prognoziranog analitičari navode zakašnjelu i nedovoljnu fiskalnu prilagodbu, neuspješnu turističku sezonu, odgodu skorog ulaska u EU, dodatno pogoršanje međunarodnog okruženja itd. Faktori koji bi taj očekivani pad mogli umanjiti su pak brza i jaka fiskalna prilagodba, odlučnost u provedbi strukturnih reformi, brzi program s MMF-om, deblokada pregovora s EU i drugo.

Uz sve negativne procjene, analitičari navode dva su elementa koji doprinose ekonomskoj stabilnosti zemlje u ovome trenu, a to su niska stopa inflacije i stabilan tečaj. Procjenu inflacije u ovome trenu nisu mijenjali i ona iznosi prosječnih 2,5-3 posto, odnosno središnja točka oko 2,8 posto te ne vide većih rizika za njen rast u ovoj godini.

Procjenu tečaja su analitičari u ovome trenu neznatno spustili na prosječnih 7,45 u ovoj godini. Naime, prosječni tečaj u prvoj polovice ove godine iznosio je 7,39 kuna za euro te do kraja ljeta u PBZ-u očekuju njegovo kretanje na postojećim razinama uslijed nešto jačeg priljeva deviza (unatoč slabijoj sezoni). Nakon ljeta moguć je rast deprecijacijskih pritisaka, pri čemu gornju granicu vide na oko 7,5 HRK/EUR.