Zbog visoke likvidnosti u sustavu koja trenutačno iznosi oko devet milijardi kuna kamatne su stope na domaćem novčanom tržištu na rekordno niskim razinama, a analitičari promjenu situacije ne očekuju u kratkom roku budući da to podrazumijeva rast potražnje, odnosno pojavljivanje dobrih prilika za ulaganje.

Analitičari RBA tako ističu da su kamatne stope na tržištu novca već više od godinu dana na relativno niskim razinama, no nakon odluke HNB-a o smanjenju stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze sa 20 posto na 17 posto, čime je likvidnost povećana za 850 milijuna eura, te odluke o smanjenju kamatne stope na prekonoćne depozite banaka sa 0,5 posto na 0,25 posto, kamatne stope su se spustile na rekordno niske razine.

Prekonoćni zibor tako je trenutačno na razini od 0,6 posto, a krajem prvog tromjesečja 2009. godine bio je i na razinama od 40 posto.

Zdeslav Šantić iz Splitske banke ističe kako od kraja 2009. godine nije bilo potrebe za održavanjem obratnih repo aukcija, kao ni korištenjem lombardnih kredita, s obzirom na to da su banke imale dovoljno kuna.

"Potvrda visoke razine likvidnosti je i činjenica da kamatne stope na tržištu gotovo uopće ne reagiraju na početak odnosno kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve", kaže Šantić te dodaje da pad kamatnih stopa na novčanom tržištu omogućuje i pad prinosa na trezorske zapise.

"Tako je kratkoročno zaduživanje jeftinije unatoč većim fiskalnim rizicima te rastu kratkoročnog duga", kaže.Dolazi turistička sezona

U sljedećem razdoblju Šantić očekuje blagi rast potražnje za slobodnim sredstvima, što je uobičajeni sezonski karakter koji je upravo najizraženiji tijekom lipnja, uoči početka središnje turističke sezone.

"Za dulje razdoblje nezahvalno je davati prognoze jer razina kunske likvidnosti u sustavu upravo je određena i kretanjima na domaćem deviznom tržištu. No uzimajući u obzir i dalje viši regulatorni trošak poslovanja banaka u RH nego u zemljama EU, može se očekivati da će se pričuve bankarskog sustava i dalje smanjivati u procesu konvergencije", smatra taj analitičar. Napominje da u idućim godinama očekuje i dinamiziranje priljeva stranog kapitala, što također može imati utjecaj na razinu likvidnosti i kamatnih stopa.

Tri mjeseca bez promjene
U Hypo Alpe-Adria banci smatraju da porast kamatnih stopa nije izgledan u iduća tri mjeseca, ako ne dođe do poremećaja na tržištu, a analitičari RBA intenzivniji rast očekuju tek početkom iduće godine.

"Rast kamatnih stopa na tržištu novca može se dogoditi pod uvjetom rasta potražnje za sredstvima odnosno pojavljivanjem atraktivnih prilika za ulaganje sredstava, što bi 'isušilo' dio likvidnosti. To podrazumijeva intenziviranje gospodarske aktivnosti i rast domaće potražnje", zaključili su iz RBA.

Snižena kratkoročna zaduženost
Tjedni je promet na Tržištu novca Zagreb dosegnuo 135 milijuna kuna, a prosječan je dnevni jaz između ponude i potražnje bio na razini od prethodnog tjedna i iznosio 172 milijuna kuna, ističe Ana Lokin u PBZ-ovim analizama.

"Prošloga je tjedna aukcija trezorskih zapisa izostala, a kako je dospjelo 52 milijuna kuna, zaduženost države snižena je na 21,8 milijardi kuna", navodi se u izvješću. Ovaj tjedan dospijeva 110 milijuna kuna zapisa.