Najgori scenarij za stotine tisuća građana ove zemlje - rast kamata na kredite, nakon mjeseci strahovanja i upozorenja, ovih se dana napokon popeo i na političke pozornice. Ljudi su dobili nekoliko stotina kuna veće mjesečne rate, djelomice zbog rasta tečaja eura, djelomice zbog povećanja kamata. Hoće li kamate rasti i više od jednog postotka, koliko najavljuje Hrvatska udruga banaka? Teško. Hrvate će od tog, najgoreg scenarija, spasiti njihova vlastita lakovjernost, zbog koje su hrlili u banke po kredite za sve i svašta, dok nisu postali jedna od najzaduženijih nacija.

Naime, prema sto puta potvrđenoj izreci da, kad si nekome malo dužan, onda si mu dužnik, a kad si puno dužan, onda si mu partner, Hrvati su, s dugom većim od 125 milijardi kuna, u kojemu je nešto više od 51 milijarde stambenih kredita, definitivno najveći partneri domaćim bankama. Stanovništvo je bankama najveći dužnik, veći od poduzeća, koja im duguju nepunih sto milijardi kuna. Podaci su to za prvih devet lanjskih mjeseci, dakle iz vremena dok se kriza još nije razmahala, ali niti noviji podaci neće pokazati bitnu promjenu na rang-listi dužnika. Osim što su najveći dužnik, mnogi iz kategorije stanovništva stenju pod teretom otplate čak i prema ranijim, povoljnijim uvjetima kredita.

Prema jednoj analizi UniCredita, 27 posto hrvatskih kućanstava za otplatu kredita odvaja više od 30 posto svog dohotka, po čemu smo drugi u regiji (samo su Rumunji gori od nas, kod njih je najzaduženijih 32 posto). To znači da je više od četvrtine dužnika već prenapregnuto, a sa svakim, i najmanjim rastom kamata ili eura, samo se povećava postotak onih koji otplaćuju više nego što mogu podnijeti. Već je sada, s posljednjim rastom tečaja eura i blagim rastom kamata, najzaduženijih sigurno tridesetak posto.

Bankari već neko vrijeme ljubazno pozivaju građane, kao svoje najveće dužnike, da dođu k njima ako imaju problema s otplatom. Neke su banke same objavile kako će onima koji ostanu bez posla ili im se drastično smanje prihodi zbog, recimo, porodiljnog dopusta, odgoditi otplatu do nekih boljih vremena. Poslovne banke čine sve da bi se prikazale kao fini, nježni i empatični vjerovnici kojima je itekako stalo do dobrobiti njihovih dužnika i učinit će sve da im pomognu.

Nisu bankari odjednom postali topli ljudi prepuni razumijevanja za naše probleme i nisu se odjednom preorijentirali iz profitnih u socijalne ustanove, ali nisu niti budale. Znatnije povećanje kamata znatno će povećati i mjesečne rate kredita, a dobro znaju da će se tada naglo povećati broj onih koji te kredite više jednostavno ne mogu vraćati. Odrekli su se već i nove odjeće i obuće i putovanja i izlazaka, ali jesti moraju, moraju se grijati i imati doma struje. Ako im, kad to sve plate, ne ostane za ratu, kredit više ne mogu vraćati, pa makar ostali bez stana koji su tim kreditom kupili. Banka će ga lako uzeti natrag, pokrivena je svim mogućim papirima, ali što će onda s njim? Prodati ga na gotovo mrtvom tržištu nekretnina? Za koju cijenu? Svakako nižu od one po kojoj je stan kupljen, dakle za manji iznos nego stoje dala kredita za njegovu kupnju.

Nemojmo se zavaravati statistikama o rastu cijena nekretnina, to su još uvijek samo tražene cijene, a jaz između traženih i ostvarenih cijena sve je veći kako kriza napreduje. Bankama je, dakle, posljednjima u interesu naći se odjednom s portfeljom od tisuću stanova, jer im ti stanovi ne donose onda više nikakav prihod nego su, naprotiv, trošak.

Neki su bankari čak izračunali da u ovrhama od svake kune kredita koji su dali uspiju vratiti četrdesetak lipa. Ovrha je zato posljednje očajničko sredstvo za naplatu duga. Sve drugo bankama je draže nego ovrha. Osim toga, ako banke ubiju dužnike, ubit će i sebe. Hrvatske su banke u prvih šest mjeseci lani imale 10,33 milijarde kuna prihoda od kamata, 1,8 milijardi kuna ili 21,2 posto više nego u istom razdoblju 2007.

Kamate na kredite su im donijele tri četvrtine svih prihoda, a u njima su više od polovice bile kamate od stanovništva. Zato banke pažljivo računaju koliko još mogu iscijediti od već iscijeđenih dužnika. Prema trenutnim procjenama, to je još eventualno jedan postotni bod, pa su i najavili toliki rast kamata, valjda svjesni daje to granica iznad koje idu u propast i dužnici, a onda i oni. Ne zaboravimo da će rate kredita rasti i zbog rasta tečaja eura, kojega će HNB teškim mukama pokušavati održati u koliko-toliko razumnim granicama.Ne zaboravimo da istodobno većini dužnika neće rasti plaće jer se poslodavci bore s održavanjem biznisa na životu. U tim okolnostima rate kredita već su ionako dostigle, a mnogima i prešle izdržljivu granicu. A mrtav dužnik za vjerovnika je najgori dužnik.