NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 23.02.2011

Na češko tržište dođite preko sajmova u Brnu i Pragu

Češki poduzetnici svjesni su da će Hrvatska kao zemlja koja im je bliska kulturom, poviješću, mentalitetom, jezikom ali i geografski nakon što pristupi Europskoj uniji, postati jedna od glavnih partnera. Što može biti interesantnije od suradnje sa zemljom koja zadovoljava EU standarde, sa čijim stanovnicima se mogu lako sporazumijevati i gdje mogu doputovati automobilom za jedno poslijepodne, pita se Tomaš Kuchta, gospodarski savjetnik u Veleposlanstvu Češke Republike u Zagrebu. Češka ekonomija najviše je povezana sa najbližim susjednim zemljama, Njemačkom, Poljskom, Mađarskom i Austrijom a tako će još dugo i ostati. Konačno, Nijemci koji su danas najveći trgovinski partneri investitor, bili su prvi susjedi koji su se nakon 1990. vrlo dobro snašli zato jer su i u vrijeme socijalizma putovali u Češku.

Veza preko turista
Oni znaju da smo sličnog mentaliteta, kaže Kuhta i dodaje: Iako nemamo zajedničku granicu, Hrvatsku smatramo svojim susjedom a to dokazuje i činjenica da se naši turisti ovdje osjećaju uistinu kao kod kuće. Nijemci su najviše investirali u Češkoj, u trgovačke lance, banke, kupili su telekomunikacije, tvornicu automobila Škoda... Uspjeli su zato, priča dalje naš sugovornik, što su bili vrlo konkretni i to što su rekli su i ispunili. Nijemci su po mentalitetu bliski Česima i konačno živjeli su dugo sa Česima i Hrvatima u jednoj državi. Kuhta je 9 godina radio na istim poslovima u veleposlanstvu u Italiji ali mentalitet tamošnjih poslovnih ljudi sastoji se od puno obećanja, a malo konkretnih poslova za razliku od Nijemaca pa čak i Hrvata. Kuhta kaže da se u poslu u Zagrebu na kojem je od 2007. godine, ali i u privatnom životu sa svojom obitelji, ovdje osjeća kao da živi u Češkoj.

Kaskanje zbog uvoza
U veleposlanstvu nadalje smatraju kako potencijale gospodarske suradnje ne treba tražiti samo u jednostavnoj razmjeni roba i usluga pri čemu češka strana iskazuje puno bolje rezultate u robnoj razmjeni, a Hrvatska u uslugama zbog turizma. Prema podacima Ministarstva industrije i trgovine Republike Češke, Hrvatska je u posljednje dvije godine izvezla u Češku roba vrijednih oko 80 milijuna eura, ali je puno više uvezla. U 2009. za 303,3 milijuna eura, a u prošloj godini za 288,7 milijuna. Hrvatska najviše izvozi (sa udjelom od 18 posto) električne pogonske strojeve i dijelove zahvaljujući Končaru, a nakon toga proizvode od umjetne kože, lijekove, kemijske sirovine, aluminij, svježe voće, drvo, šećer itd. S druge strane Česi su nama prodali u prošloj godini najviše automobila čiji udio u ukupnom uvozu iznosi 11,3 posto. Potom slijede sapuni i pripravci za čišćenje, strojevi za automatsku obradu podataka, televizori, žive životinje, čelik, električna energija, papir i kartone. Češka diplomacija u Zagrebu priliku vidi u korištenju uzajamnih iskustva putem osnivanja zajedničkih poduzeća i u suradnji na trećim tržištima. Što se tiče zajedničkih poduzeća, češke tvrtke zainteresirane su za suradnju s hrvatskim partnerima na izgradnji infrastrukture na području zaštite okoliša. Česi su, ilustrira Kuhta, u nedavnoj prošlosti u potpunosti usvojili proces projektiranja i izgradnje sustava za odvodnjavanje i čišćenje otpadnih voda. Na to su se obvezali prije stupanja u EU, a slično sada čeka i Hrvatsku. Neka suradnja na tom području već je počela i realizirana sa Hrvatskim vodama. Upravo stečena iskustva ne samo tehničkog karaktera nego recimo i umijeće ishođenja financijskih sredstava iz europskih fondova mogle bi biti dobar ulog čeških partnera. Isti potencijali postoje i u poslovima prerade krutog otpada ili u izgradnji infrastrukture. Češka poduzeća već su radile tunele i mostove na auto cesti Rijeka-Zagreb, popravljala su željezničku prugu kod Splita, Zagrebom voze još češki tramvaji i autobusi.

Prepoznatljiva imena
Vrlo je individualno i ovisi od sektora u kojim bi industrijama bio moguć izvoz iz Hrvatske u Češku. Kuhta smatra da se izvozne mogućnosti najbolje uoče na međunarodnim sajmovima kojih je prilično u Brnu, Pragu i ostalim većim gradovima. Hrvatska osim već poznatih brandova od Podravke ili Kraša i Plive ima velike i neiskorištene šanse u drvnoj industriji. Češka ima drvnu sirovinu ali namještaj je skup i nije toliko kvalitetan kao od slavonskog hrasta. U Češkoj kupci paze na kvalitetu, a hrvatski namještaj smatra se boljim od poljskog. Isto je i s parketima.Imate velikih neiskorištenih mogućnosti u poljoprivredi. Češka ima iskustva u izradi i zagrijavanju staklenika, Izraelci primjerice u navodnjavanju, a Nizozemci i Poljaci u poljoprivrednoj proizvodnji. Nizozemci su posebice zainteresirani jer njihova država subvencionira strana ulaganja u poljoprivredu. Postoji interes ovih partnera da nađu zemljište u Slavoniji u jednom komadu od 100 hektara te zajednički pokrenu proizvodnju. Ukratko, imate odlične uvjete, preporučuje Kuhta, ali napominje da više o investitorima ne može otkriti. Iako je prije više godina bilo naznaka da bi Škoda investirala u pogon za montažu u Hrvatsku, danas to nema nikakve šanse. Za ulaganje je skupa radna snaga i Škoda danas radi u Indiji i Rusiji. U Češkoj postoji kultura plaćanja na vrijeme i situacija nije kao u Hrvatskoj. Sudovi ne rade optimalno, ali Kuhta misli da je ipak malo bolje nego u Hrvatskoj. Dakako da poslovni ljudi nalaze načina da umanje poreze ili ostala davanja, ali to rade legalno tražeći rupe u zakonima. Što se tiče korupcije na visokoj razini, u Češkoj nije dokazana, osim što je jedan ministar dao ostavku - ali samo zbog sumnje u nezakonite radnje.

Uštede
Kako su Česi rezali budžet
Nova Češka Vlada koja je došla u srpnju prošle godine uvela je restrikcije zbog velikog deficita državnog proračuna. Prvi korak bio je rezanje državnih troškova i primjerice Ministarstvo vanjskih poslova smanjilo je broj ljudi za 350. Od siječnja ove godine u Pragu ih je u tom ministarstvu manje 125, a u svim veleposlanstvima u svijetu 225. Ministarstvo unutarnjih poslova smanjilo je plaće a ne broj ljudi.

Bijeg iz recesije
Sva ministarstva morala su smanjiti 10 posto troškove, a na koji način bilo je prepušteno ministrima. Drugi korak bile su reforme od kojih je u tijeku mirovinskog sistema, nakon toga slijedi zdravstvenog i sve ostale moraju biti gotove sa 2013. godinom. Uočljivi su prvi rezultati poteza novih vlasti ali i izlaska iz recesije. U trećem kvartalu 2010. rast BDP-a iznosio je 2,8 posto, dok je u istom razdoblju 2008. bio 4,6 posto. U 2009. slijedio je pad 4 posto, a nakon toga stagnacija s neznatnim rastom od 0,5 posto.

Izvor: poslovni.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 - 2025)(na kraju Q1 - 2025)

(koji na 31.03.2025. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
ZB CEE Equity +12,85%  4
Capital Breeder +10,92%  3
InterCapital SEE Equity - klasa B A +10,41%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,18100 0,01
0,77%
GBP
0,85880 0,00
0,39%
CHF
0,93240 0,00
-0,25%
JPY
168,70000 -0,47
-0,28%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
135,26 €
30.06.2025
-1,60%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 01.07. 16:00  3581,30
-21,58
-0,60
CROBEX10* 01.07. 16:00  2252,58
-7,64
-0,34
CROBEX10tr* 01.07. 16:00  2573,04
0,64
0,02
ADRIAprime* 01.07. 15:43  2757,71
0,73
0,03
CROBISTR* 01.07. 16:31  183,7987
0,02
0,01
CROBIS* 01.07. 16:31  99,1179
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:07:59 01.07.2025)
(17:07:59 01.07.2025)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
534,00 €
0,75%
486.706,00 €
7SLO
45,10 €
0,51%
156.184,10 €
KODT
3.130,00 €
0,97%
152.060,00 €
ERNT
188,00 €
-4,08%
133.064,00 €
DLKV
6,20 €
2,31%
116.823,62 €
HT
42,20 €
0,24%
116.027,20 €
ILRA
26,80 €
0,00%
102.000,80 €
7GROM
10,35 €
-0,77%
100.301,85 €
PODR
147,50 €
0,00%
88.027,50 €
KODT2
3.060,00 €
1,32%
85.500,00 €
Redovni dionički promet:   
2.143.278,05 €
Redovni obveznički promet:   
18.117,00 €
Sveukupni promet:   
2.692.395,05 €