NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

AUTOINDUSTRIJAObjavljeno: 05.05.2021
Može li bijelo rajnsko zlato pomoći njemačkoj automobilskoj industriji?

Može li bijelo rajnsko zlato pomoći njemačkoj automobilskoj industriji?

Dolina rijeke Rajne u njemačkom Schwarzwaldu sadrži dovoljno litija za više od 400 milijuna električnih automobila, tvrde geolozi, podigavši na noge nekoliko inovativnih rudarskih i energetskih kompanija.

Litij zarobljen u podzemnim izvorima vruće vode nekoliko tisuća metara ispod Rajne na jugu Njemačke, kako tvrde geolozi, mogao bi smanjiti ovisnost njemačke automobilske industrije također smještene u toj regiji, o uvozu pa su razgovori o vađenju već počeli.

Skeptici pak upozoravaju da bi se ta ideja mogla pokazati neekonomičnom, a muči ih i mogući otpor lokalne zajednice, koja u gusto naseljenoj Europi može biti glasnija nego u udaljenoj Australiji ili u pustinjama Južne Amerike, najvećim aktivnim izvorima litija.

Njemačko-australska inovativna tvrtka Vulcan Energy Resources tvrdi pak da bi mogla proizvoditi ugljično neutralni litij, objašnjavajući da bi pri vađenju koristila struju proizvedenu iz geotermalne energije u pet budućih elektrana.

Njemačka elektroenergetska kompanija EnBW već koristi geotermalnu energiju za proizvodnju struje i ispituje može li litij biti profitabilni nusproizvod.

Veliki planovi

"Posrijedi je divovsko ležište litija čija su svojstva idealna za naš cilj proizvodnje visokokvalitetnog litija u industrijskim razmjerima u Njemačkoj," rekao je suosnivač Vulcan Energy Resourcesa Horst Kreuter.

Tvrtka planira uložiti 1,7 milijardi eura u gradnju geotermalnih elektrana i postrojenja za vađenje litija, a do sada je prikupila oko 75 milijuna.

Tvrde da bi na dva mjesta mogli do 2024. godine vaditi 15.000 tona litijevog hidroksida godišnje, a zatim u drugoj fazi, od 2025. godine, 40.000 tona godišnje na najviše tri dodatna mjesta.

Kreuter kaže da već pregovaraju s proizvođačima katoda i baterija i s automobilskom industrijom.

Ima snažnu potporu australske kompanije Hancock Prospecting, koju vodi izvršna predsjednica Gina Rinehart.

Bijelo zlato

Litij se koristi u baterijama potrebnima za gospodarstvo s niskim udjelom ugljika, pa ga mnogi nazivaju bijelim zlatom.

Ekonomska računica vađenja uključuje pak pluseve, ali i minuse, proizvodnja često zapinje, a cijena oscilira zbog uskih grla u opskrbi ili prekomjerne ponude.

Ove je godine rasla budući da je potražnja iz sektora električnih vozila nadmašila ponudu.

"Interno smo izračunali da bi tržišna cijena tone litijeva hidroksida do 2025. godine trebala iznositi 13.000 američkih dolara", kaže Kreuter, dodajući da će troškovi vađenja u Njemačkoj biti "znatno niži".

Sol, kamen i keramika

Europska unija računa da će joj električna vozila pomoći da ispuni svoje klimatske ciljeve. Prošle je godine na popis ključnih sirovina dodala litij i iznijela plan sigurne opskrbe koja bi bi trebala poduprijeti zeleni oporavak.

Europska komisija procjenjuje da će Europi do 2030. trebati do 18 puta više litija nego danas i 60 puta više do 2050.

Litij se do sada uglavnom uvozio iz dijela Južne Amerike nazvanog litijev trokut, gdje se proizvodi isparavanjem slane ravnice.

U Australiji litij se vadi iz tvrdih stijena energetski intenzivnim procesima, uz ugljične troškove transporta u zemlje diljem svijeta.

U Europi najveći je proizvođač Portugal, ali njegovi rudari prodaju gotovo kompletnu proizvodnju keramičkoj industriji i tek se pripremaju za proizvodnju litija višeg stupnja, potrebnog za baterije.

Geotermalne dileme

Veza između proizvodnje litija i geotermalne energije služi zagovornicima kao argument u prilog tvrdnji o zajamčenom zelenom rješenju, no i geotermalna energija ima svoje nedostatke.

Godine 2007. podzemni slojevi gipsa toliko se nabubrili zbog geotermalnog bušenja da se tlo podiglo, oštetivši kuće u Staufenu, pitoresknom selu u u Schwarzwaldu.

Neki ulagači oklijevaju zato što sumnjaju da će komercijalni razvoj vađenja litija iz geotermalnih voda u Europi biti dugotrajan proces.

"Ako pogledate Vulcanov plan razvoja projekata, moglo bi se reći da je ideja u osnovi nova. A ni ulaganja u konvencionalne projekte vađenja litija nisu baš lako prolazile u proteklim godinama", objašnjava analitičar Canaccord Genuityja Reg Spencer.

No, mogućnost nadoknade troškova prodajom geotermalne energije mogla bi dovesti do "vrlo niske cijene proizvodnje litija", dodaje.

Važna je svaka tona

Ekonomski geolog Njemačke agencije za mineralne sirovine (DERA) Michael Schmidt ističe pak da bi, ispune li se očekivanja o početku proizvodnje za tri do četiri godine, mogli izbjeći uska grla u opskrbi, najavljena sredinom desetljeća.

Njemačka potražnja za litijem porast će do 2024. na 9.000 tona godišnje prema scenariju koji predviđa sporo prihvaćanje električnih vozila, tumači Schmidt. Bude li proces brz, poskočit će na 32.000 tona godišnje.

Njemačka je prošle godine uvezla otprilike 5.300 tona litija.

"Svaka tona litija koju Njemačka ne bude morala uvoziti bit će dobitak za njezinu industriju", zaključuje.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
autoindustrija ~ Njemačka ~ litij

Vezane teme

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1, 2021.)(na kraju Q1, 2021.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Generali Energija A +20,37%  6
A1 A +18,79%  5
Capital Breeder +10,80%  5

VALUTE ( Srednji tečaj HNB-a - 21.06.2021.)( Srednji tečaj HNB-a - 21.06.2021.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,488095 0,00
-0,04%
1 USD 6,284595 0,01
0,24%
1 GBP 8,737567 -0,02
-0,26%
1 CHF 6,842192 -0,01
-0,21%
EUR - 1 mjesec 2021 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
559,23 17.06.2021
-0,53%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP fondovi - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
Allianz Portfolio - ulazna naknada AKCIJA do 31.07.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Generali fondovi - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do 31.12.
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,25% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
PBZ Equity - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
PBZ fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 18.06. 16:00  1992.28
-4,15
-0,21
CROBEX10* 18.06. 16:00  1226.24
0,39
0,03
CROBEX10tr* 18.06. 16:00  1238.15
0,39
0,03
ADRIAprime* 18.06. 15:24  1291.52
-1,91
-0,15
CROBISTR* 18.06. 16:31  188.4101
-0,13
-0,07
CROBIS* 18.06. 16:31  111.9636
-0,09
-0,08
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2021 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:07:49 18.06.2021)
(17:07:49 18.06.2021)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
MAIS 304,00
0,00%
3.813.984,00
ATPL 411,00
-6,59%
1.361.735,00
KRAS 750,00
2,74%
939.145,00
ADRS2 438,00
0,92%
646.059,00
RIVP 30,90
-0,32%
428.387,10
SUKC 180,00
2,86%
314.522,00
ERNT 1.690,00
0,60%
253.050,00
HT 184,00
0,00%
114.963,00
OPTE 4,70
-2,08%
114.918,19
DLKV 1,17
-0,85%
109.223,71
Redovni dionički promet:   8.737.131,50 kn
Redovni obveznički promet:   0 kn
Blok promet:   16.095.000,00 kn
Sveukupni promet:   24.832.131,50 kn