Investitori ne bi trebali slijepo vjerovati kreditnim rejtinzima, tvrdi se u “Izvješću o globalnoj financijskoj stabilnosti” koje će početkom listopada objaviti Međunarodni monetarni fond (MMF). Prema mišljenju MMF-ovih analitičara, agencije za kreditni rejting znatno su pridonijele nestabilnosti na svjetskom financijskom tržištu.

Dovoljno se prisjetiti naglog snižavanja grčkog rejtinga ovoga proljeća i posljedica koje su potresle cijelu eurozonu. To i ne treba čuditi jer kreditni rejting, mjera relativnog rizika da država ili kompanija neće moći isplatiti svoje vjerovnike, ima značajnu ulogu u vrednovanju kvalitete investicija na obvezničkom tržištu. Osim toga agencije za kreditni rejting unatrag 30-ak godina rijetko su kada pogriješile u svojim procjenama. U izvješću MMF-a navodi se da su od 1975. godine naovamo sve države dužnici kojima je dodijeljen niski i špekulativni rejting poslije uistinu imale problema s otplatom dugova svojim vjerovnicima.

Logična posljedica
Iako bi se moglo reći da je snižavanje rejtinga “samoispunjavajuće proročanstvo”, MMF smatra kako problem nije samo u agencijama za kreditni rejting. Analitičari Fonda smatraju da su se investitori diljem svijeta u posljednjih nekoliko godina pretjerano oslanjali na procjene agencija za kreditni rejting. Kada se s oslanjanjem na rejtinge poveže i nagla prodaja vrijednosnica koje su pale “u nemilost” agencija, nedavna nestabilnost globalnog financijskog sustava bila je logična posljedica. “Iznenadno oštro i učestalo snižavanje kreditnog rejtinga strukturiranih kreditnih proizvoda između 2007. i 2008. pokrenulo je velike rasprodaje te vrste vrijednosnica i pada financijskog tržišta. To je mnoge političare i investitore nagnalo da dovedu u pitanje metodologiju koju primjenjuju agencije za kreditni rejting”, navodi se u izvješću.

Nagli pad
Analitičari MMF-a tvrde da snižavanje rejtinga na bezvrijedni status (tzv. junk) vodi do statistički značajnog povećanja “spreada” na prinos. Osim toga podaci pokazuju da su kreditni rejtinzi država koje dodjeljuju tri najpoznatije agencije – Standard & Poor’s, Moody’s i Fitch – počeli naglo opadati nakon propasti američke banke Lehman Brothers u rujnu 2008. godine. Taj negativni trend zaustavljen je tek godinu dana poslije kada je zabilježen blagi oporavak. Kako bi se slične situacije s nestabilnošću financijskog sustava spriječile u budućnosti, MMF sugerira eliminaciju regulatornog okvira koji formalno veže odluke o kupnji ili prodaji vrijednosnica s njihovim rejtingom. Naime, uloga rejtinga u vrednovanju vrijednosnica sastavni je dio regulatornog okvira u mnogim državama kao i međunarodnog sustava prudencijalnog nadzora poput Basela II. “Regulatori se, na primjer, oslanjaju na kreditne rejtinge prilikom kreiranja standarda za vrijednosnice koje drže financijske institucije. One moraju držati manje kapitala za zaštitu od gubitaka na imovinu s višim rejtingom nego na onu s nižim rejtingom. Središnje banke često se oslanjaju na rejtinge kako bi procijenile koju će imovinu primati kao kolateral”, poučava MMF. Okretanje “nove stranice” i manje oslanjanje na kreditne rejtinge zahtijeva od investitora bolju fundamentalnu kreditnu analizu, smatraju u Fondu.

Bolje procedure
No analitičari upozoravaju kako agencije za kreditni rejting zbog toga neće nestati s tržišta. “Zakonodavci koji zahtijevaju manje oslanjanje na kreditne rejtinge moraju znati da će manji i nesofisticirani ulagači i institucije i dalje koristiti rejtinge pri odlukama o ulaganju”, poručuje se u izvješću. S druge strane agencije za kreditni rejting moraju poboljšati svoje procedure dodjele rejtinga, uključujući i poboljšanje transparentnosti, upravljanja i izbjegavanja sukoba interesa.

Dugoročni proces
Iako su u nekim područjima, poput izbjegavanja sukoba interesa, agencije već ostvarile blagi pozitivan pomak, i sam Međunarodni monetarni fond priznaje kako je reforma ovog dijela financijskog sustava dugoročan proces u kojem ne treba očekivati brze promjene. Kako se o agencijama za kreditni rejting govorilo samo u negativnom kontekstu, washingtonski financijski policajac upozorava i na neke pozitivne strane njihova rada. Prema mišljenju MMF-ovih analitičara, rejtinzi imaju i nekoliko koristi. “Oni prikupljaju informacije o kreditnoj sposobnosti različitih tipova dužnika i njihovim financijskim obvezama. Nadalje, dužnicima omogućavaju pristup na regionalna i globalna tržišta kapitala te im omogućavaju privlačenje potrebnih novčanih sredstava. Rejtinzi omogućavaju likvidnost na tržištima koja bi inače bila visoko nelikvidna”, ističe se u izvješću.