- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 29.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni na početku tjedna, promet skroman
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezul...
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Atlantic najlikvidniji
- 03.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas u plusu, promet skroman
- 03.05.2024 Zabrinutost za potražnju zadržala cijene nafte ispod 84 dolara
- 03.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli uz skroman promet
- 03.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Tehnološki sektor potaknuo rast burzi
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- 03.05.2024 Infobip i Nokia najavili partnerstvo za brži razvoj telekomunikacijskih aplikacija
- 03.05.2024 Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
EKONOMIJAObjavljeno: 14.01.2011
Mesić: Imam puno veza, hrvatske tvrtke mogu sa mnom izaći van
Podijeli sadržaj: | ||||
Petnaestak najjačih hrvatskih firmi u terminu od 21. do 25. veljače sastat će se u Beogradu sa srbijanskim pandanima kako bi dogovorili zajednički nastup na libijskom i alžirskom tržištu. Zasad je poznato da će sastanku nazočiti najjače hrvatske tvrtke, no točna imena još su nepoznata.
Popis zainteresiranih trenutno sastavlja Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo u HGK. On kaže kako se srpski tajnik tamošnje gospodarske komore Goran Rodić "malo istrčao" s informacijama te da je zasad „nebulozno“ spominjati bilo kakve cifre, pa i one koje je Rodić iznio, da će građevinari u Libiji i Alžiru odraditi poslove vrijedne 1,5 milijardi dolara.
U Zapadnoj Europi, nastavlja, hrvatske građevinske tvrtke ne mogu puno napraviti jer je konkurencija prevelika i ne može se jedna hrvatska tvrtka, koja zapošljava 1.500 radnika i manje, mjeriti primjerice s jednom francuskom građevinskom megatvrtkom koja zapošljava 90.000 radnika. Upravo zbog toga, kaže Rom, HGK inzistira na stvaranju klastera koji će onda imati i kapital i dovoljan broj radnika.
„U krizi smo natjerani da opet idemo van“
Hrvatska se okrenula građevinskom udruživanju sa Srbijom radi pojačanja izvoza, kaže Rom, "jer tu gubimo poslove s obzirom da hrvatska država nema daha da isfinancira daljnja velika ulaganja u građevinu". "U krizi smo natjerani da idemo opet van", zaključuje uz napomenu kako je izvoz od 2006. znatno pao, dok građevinci rastu naglo. U odnosu na libijsko i alžirsko više ga, kaže, zanima rusko tržište, te tržišta ostalih članica iz kluba bivših zemalja SSSR-a.
I dok zapadnoeuropsko tržište za njih zasad ostaje nepokorivo, Hrvati mogu iskoristiti mogućnost zemalja koje su u razvoju. No, tamo neće zapošljavati puno Hrvata. "Mi ne želimo skupu radnu snagu koja je naša i moraš ju eksportirati u Libiju. Svoje ljude možemo iskoristiti do nivoa poslovođe, a za operativu, tj radnike, koristit ćemo lokalnu radnu snagu ili najjeftiniju koju možemo naći", kaže.
Očekuje da će put Beograda u veljači krenuti predstavnici Konstruktora, Montmontaže, Tehnike, IGH, Hidroelektra niskogradnje, Viadukta... Među nekima od navedenih pokušali smo doznati jesu li čuli za sastanak. Iz IGH odgovorili su nam kako još uvijek nisu upoznati s incijativom. U Đuri Đaković grupi pak kažu kako su o mogućem sastanku informirani samo putem medija.
Montmontaža u Libiji radi na poslovima vrijednima preko 200 milijuna eura
Iz Montmontaže, koju Rom također nabraja kao zainteresiranu, kažu nam kako o namjerama šire suradnje s tvrtkama iz Srbije postoje inicijative već duže vrijeme, a intenzivirale su se prilikom posljednjeg velikog susreta hrvatskih i srpskih gospodarstvenika krajem prošle godine u Zagrebu, "u sjeni susreta predsjednika Tadića i Josipovića". Mladen Antunović, predsjednik Uprave Montmontaže, kaže kako ta tvrtka zadnjih 5 godina na poslovima u Libiji zapošljava podjednak broj Hrvata i Srba, većinom inženjera i tehničara.
Upravo Montmontaža na libijskom tržištu radi u kontinuitetu preko 30 godina na poslovima vrijednosti preko 200 milijuna eura, a kao najvažnije izdvaja poslove u petrokemijskoj industriji - postrojenja za desalinizaciju, poslove u naftnoj industriji, rezervoare za sirovu naftu, poslove u građevinskoj industriji, izgradnju Sveučilišta u Bengaziju i hidrograđevinske radove na uređenju umjetnih jezera za Libijsko ministarstvo graditeljstva (HIB), što je, kaže Antunović, trenutno najveći Montmontažin posao u Libiji u vrijednosti oko 60 milijuna eura.
„Preambiciozno je misliti da će nas poslovi u Libiji izvući iz krize“
"Malo je preambiciozna konstatacija da bi samo radovi u Libiji mogli izvući Hrvatsku iz krize, ali da bi tome mogli značajno pridonijeti, to svakako", kaže Antunović. Objašnjava kako bi Hrvatska i Srbija mogle povećati izvoz i prihode, ali ne bi značajno smanjile nezaposlenost jer je niže kvalificirana radna snaga iz Srbije, a pogotovo iz Hrvatske skuplja od lokalne, gdje jednostavne građevinske radove izvode Egipćani, Sudanci i drugi.
Naglašava i kako bi bilo poželjno da obje države podupru svoje kvalitetne tvrtke garancijama putem državnih financijskih institucija, kao primjerice HBORa. "Dobijanje bankarskih garancija nije nacionalni problem Srbije, Hrvatske ili bilo koje druge zemlje, već u prvom redu individualni problem svake tvrtke zasebno", kaže.
Kultura kao problem
Zapreku hrvatskim tvrtkama može, nastavlja, predstavljati prilagođavanje lokalnim poslovnim običajima. "Taj test većina tvrtki ne prolazi. Naime, obzirom da svaka zemlja ima svoje specifičnosti i posebnosti naročito u odnosu na poslovne običaje, pa tako i Libija, bez upoznavanja istih i bez stalnog kontakta s lokalnom zajednicom, jednostavno ne možete očekivati da ćete biti prihvaćeni. To se odnosi na sva tržišta na kojima smo do sada bili prisutni, a na Libiju posebno", kaže. Dodaje i kako politika ovdje treba biti posebno obazriva i odraditi svoj dio posla. "Negativna iskustva švicarskih tvrtki u Libiji najbolje pokazuje što se može dogoditi kada se politika umiješa na negativan način", kaže.
Mesić: Imam puno veza među gospodarstvenicima diljem svijeta
Bivši predsjednik države Stjepan Mesić pozdravlja zajednički istup srpskih i hrvatskih firmi. Osim s libijskim predsjednikom Moamarom Gadafijem, Mesić kaže kako ima dobre kontakte i s gospodarstvenicima u svijetu te da bi "hrvatske tvrtke zajedno s njim mogle puno učiniti po pitanju odlaska na strana tržišta".
"Budući da mi imamo kompatibilno gospodarstvo sa susjedima, smatrao sam uvijek da bi bilo dobro na ta tržišta nastupati zajedno jer u tom slučaju popravili bismo ono što smo učinili s uništenjem svoga gospodarstva. Ako bi zajednički nastupili na tim tržištima mogli bismo učiniti jedan povratak, to bi bio kao popravni ispit", kaže Mesić, prisjećajući se kako se Hrvatska "pogrešnom politikom privatizacije“ uništila velike sustave poput Prvomajske, Jedinstva, Jugoturbine, Industrogradnje, Hidorelektre...“Oni su dobivali poslove na natječajima, njima nije država davala poslove", domeće.
Osim libijskog, Mesić i poljsko, a pogotovo rusko tržište vidi kao "obećanu zemlju" za hrvatske tvrtke, pogotovo zbog sportskih događaja koji će se u toj zemlji održati, primjerice Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018., a koji će zahtijevati ogromne građevinske zahvate."To ne mogu male firme, to moraju napraviti konzorciji i zato je dobro da zajednički nastupamo na takvim tržištima", kaže.
Nakon što se pročula vijest da je pomogao Ingri da dobije poslove gradnje stanova u Rusiji, mnogi ga menadžeri, kaže, traže za pomoć. Za NO Ingre ističe kako je prihvatio poziv njezinih menadžera za mjesto predsjednika te kako nije tamo da se bavi menaždmentom, nego kontrolom rada. Intervju s Mesićem pročitajte u Business.hr-u u ponedjeljak.
„Savez hrvatske i srpske firme ne predstavlja neku novu kvalitetu“
Pretjerano optimističan po pitanju poslova u Libiji nije i Zdravko Stipetić, predsjednik Uprave Đure Đakovića, koja trenutno u Libiji ne obavlja nikakve poslove..
"Suradnja između firmi na temu zajedničkog nastupa na nekom tržištu je uvijek stvar njihove ocjene o prednostima takvog nastupa. Ako je obostrana ocjena da takva suradnja donosi korist za sudionike, do nje će možda i doći. U tom smislu vrijede ista pravila i za hrvatske i srpske firme, a sama činjenica da se radi o savezu hrvatske i srpske firme ne predstavlja neku novu kvalitetu", kaže on.
Ističe kako će problem dobivanja potrebnih bankovnih jamstava uvijek biti problem i ne vjeruje da bi sama činjenica suradnje hrvatske i srpske firma u očima banaka bila neka dodatna olakšavajuća okolnost.
Popis zainteresiranih trenutno sastavlja Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo u HGK. On kaže kako se srpski tajnik tamošnje gospodarske komore Goran Rodić "malo istrčao" s informacijama te da je zasad „nebulozno“ spominjati bilo kakve cifre, pa i one koje je Rodić iznio, da će građevinari u Libiji i Alžiru odraditi poslove vrijedne 1,5 milijardi dolara.
U Zapadnoj Europi, nastavlja, hrvatske građevinske tvrtke ne mogu puno napraviti jer je konkurencija prevelika i ne može se jedna hrvatska tvrtka, koja zapošljava 1.500 radnika i manje, mjeriti primjerice s jednom francuskom građevinskom megatvrtkom koja zapošljava 90.000 radnika. Upravo zbog toga, kaže Rom, HGK inzistira na stvaranju klastera koji će onda imati i kapital i dovoljan broj radnika.
„U krizi smo natjerani da opet idemo van“
Hrvatska se okrenula građevinskom udruživanju sa Srbijom radi pojačanja izvoza, kaže Rom, "jer tu gubimo poslove s obzirom da hrvatska država nema daha da isfinancira daljnja velika ulaganja u građevinu". "U krizi smo natjerani da idemo opet van", zaključuje uz napomenu kako je izvoz od 2006. znatno pao, dok građevinci rastu naglo. U odnosu na libijsko i alžirsko više ga, kaže, zanima rusko tržište, te tržišta ostalih članica iz kluba bivših zemalja SSSR-a.
I dok zapadnoeuropsko tržište za njih zasad ostaje nepokorivo, Hrvati mogu iskoristiti mogućnost zemalja koje su u razvoju. No, tamo neće zapošljavati puno Hrvata. "Mi ne želimo skupu radnu snagu koja je naša i moraš ju eksportirati u Libiju. Svoje ljude možemo iskoristiti do nivoa poslovođe, a za operativu, tj radnike, koristit ćemo lokalnu radnu snagu ili najjeftiniju koju možemo naći", kaže.
Očekuje da će put Beograda u veljači krenuti predstavnici Konstruktora, Montmontaže, Tehnike, IGH, Hidroelektra niskogradnje, Viadukta... Među nekima od navedenih pokušali smo doznati jesu li čuli za sastanak. Iz IGH odgovorili su nam kako još uvijek nisu upoznati s incijativom. U Đuri Đaković grupi pak kažu kako su o mogućem sastanku informirani samo putem medija.
Montmontaža u Libiji radi na poslovima vrijednima preko 200 milijuna eura
Iz Montmontaže, koju Rom također nabraja kao zainteresiranu, kažu nam kako o namjerama šire suradnje s tvrtkama iz Srbije postoje inicijative već duže vrijeme, a intenzivirale su se prilikom posljednjeg velikog susreta hrvatskih i srpskih gospodarstvenika krajem prošle godine u Zagrebu, "u sjeni susreta predsjednika Tadića i Josipovića". Mladen Antunović, predsjednik Uprave Montmontaže, kaže kako ta tvrtka zadnjih 5 godina na poslovima u Libiji zapošljava podjednak broj Hrvata i Srba, većinom inženjera i tehničara.
Upravo Montmontaža na libijskom tržištu radi u kontinuitetu preko 30 godina na poslovima vrijednosti preko 200 milijuna eura, a kao najvažnije izdvaja poslove u petrokemijskoj industriji - postrojenja za desalinizaciju, poslove u naftnoj industriji, rezervoare za sirovu naftu, poslove u građevinskoj industriji, izgradnju Sveučilišta u Bengaziju i hidrograđevinske radove na uređenju umjetnih jezera za Libijsko ministarstvo graditeljstva (HIB), što je, kaže Antunović, trenutno najveći Montmontažin posao u Libiji u vrijednosti oko 60 milijuna eura.
„Preambiciozno je misliti da će nas poslovi u Libiji izvući iz krize“
"Malo je preambiciozna konstatacija da bi samo radovi u Libiji mogli izvući Hrvatsku iz krize, ali da bi tome mogli značajno pridonijeti, to svakako", kaže Antunović. Objašnjava kako bi Hrvatska i Srbija mogle povećati izvoz i prihode, ali ne bi značajno smanjile nezaposlenost jer je niže kvalificirana radna snaga iz Srbije, a pogotovo iz Hrvatske skuplja od lokalne, gdje jednostavne građevinske radove izvode Egipćani, Sudanci i drugi.
Naglašava i kako bi bilo poželjno da obje države podupru svoje kvalitetne tvrtke garancijama putem državnih financijskih institucija, kao primjerice HBORa. "Dobijanje bankarskih garancija nije nacionalni problem Srbije, Hrvatske ili bilo koje druge zemlje, već u prvom redu individualni problem svake tvrtke zasebno", kaže.
Kultura kao problem
Zapreku hrvatskim tvrtkama može, nastavlja, predstavljati prilagođavanje lokalnim poslovnim običajima. "Taj test većina tvrtki ne prolazi. Naime, obzirom da svaka zemlja ima svoje specifičnosti i posebnosti naročito u odnosu na poslovne običaje, pa tako i Libija, bez upoznavanja istih i bez stalnog kontakta s lokalnom zajednicom, jednostavno ne možete očekivati da ćete biti prihvaćeni. To se odnosi na sva tržišta na kojima smo do sada bili prisutni, a na Libiju posebno", kaže. Dodaje i kako politika ovdje treba biti posebno obazriva i odraditi svoj dio posla. "Negativna iskustva švicarskih tvrtki u Libiji najbolje pokazuje što se može dogoditi kada se politika umiješa na negativan način", kaže.
Mesić: Imam puno veza među gospodarstvenicima diljem svijeta
Bivši predsjednik države Stjepan Mesić pozdravlja zajednički istup srpskih i hrvatskih firmi. Osim s libijskim predsjednikom Moamarom Gadafijem, Mesić kaže kako ima dobre kontakte i s gospodarstvenicima u svijetu te da bi "hrvatske tvrtke zajedno s njim mogle puno učiniti po pitanju odlaska na strana tržišta".
"Budući da mi imamo kompatibilno gospodarstvo sa susjedima, smatrao sam uvijek da bi bilo dobro na ta tržišta nastupati zajedno jer u tom slučaju popravili bismo ono što smo učinili s uništenjem svoga gospodarstva. Ako bi zajednički nastupili na tim tržištima mogli bismo učiniti jedan povratak, to bi bio kao popravni ispit", kaže Mesić, prisjećajući se kako se Hrvatska "pogrešnom politikom privatizacije“ uništila velike sustave poput Prvomajske, Jedinstva, Jugoturbine, Industrogradnje, Hidorelektre...“Oni su dobivali poslove na natječajima, njima nije država davala poslove", domeće.
Osim libijskog, Mesić i poljsko, a pogotovo rusko tržište vidi kao "obećanu zemlju" za hrvatske tvrtke, pogotovo zbog sportskih događaja koji će se u toj zemlji održati, primjerice Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018., a koji će zahtijevati ogromne građevinske zahvate."To ne mogu male firme, to moraju napraviti konzorciji i zato je dobro da zajednički nastupamo na takvim tržištima", kaže.
Nakon što se pročula vijest da je pomogao Ingri da dobije poslove gradnje stanova u Rusiji, mnogi ga menadžeri, kaže, traže za pomoć. Za NO Ingre ističe kako je prihvatio poziv njezinih menadžera za mjesto predsjednika te kako nije tamo da se bavi menaždmentom, nego kontrolom rada. Intervju s Mesićem pročitajte u Business.hr-u u ponedjeljak.
„Savez hrvatske i srpske firme ne predstavlja neku novu kvalitetu“
Pretjerano optimističan po pitanju poslova u Libiji nije i Zdravko Stipetić, predsjednik Uprave Đure Đakovića, koja trenutno u Libiji ne obavlja nikakve poslove..
"Suradnja između firmi na temu zajedničkog nastupa na nekom tržištu je uvijek stvar njihove ocjene o prednostima takvog nastupa. Ako je obostrana ocjena da takva suradnja donosi korist za sudionike, do nje će možda i doći. U tom smislu vrijede ista pravila i za hrvatske i srpske firme, a sama činjenica da se radi o savezu hrvatske i srpske firme ne predstavlja neku novu kvalitetu", kaže on.
Ističe kako će problem dobivanja potrebnih bankovnih jamstava uvijek biti problem i ne vjeruje da bi sama činjenica suradnje hrvatske i srpske firma u očima banaka bila neka dodatna olakšavajuća okolnost.
Izvor: business.hr
- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 29.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni na početku tjedna, promet skroman
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezul...
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Atlantic najlikvidniji
- 03.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas u plusu, promet skroman
- 03.05.2024 Zabrinutost za potražnju zadržala cijene nafte ispod 84 dolara
- 03.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli uz skroman promet
- 03.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Tehnološki sektor potaknuo rast burzi
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- 03.05.2024 Infobip i Nokia najavili partnerstvo za brži razvoj telekomunikacijskih aplikacija
- 03.05.2024 Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 03.05. 16:00 | 2814,05 | 1,29 |
0,05 |
|
CROBEX10* | 03.05. 16:00 | 1705,01 | 1,69 |
0,10 |
|
CROBEX10tr* | 03.05. 16:00 | 1861,44 | 1,85 |
0,10 |
|
ADRIAprime* | 03.05. 15:28 | 1903,40 | 11,48 |
0,61 |
|
CROBISTR* | 03.05. 16:31 | 174,0462 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 03.05. 16:31 | 96,5246 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ATPL | 52,40 € |
-0,38% |
106.393,20 € |
HT | 30,70 € |
0,33% |
82.551,40 € |
ERNT | 203,00 € |
0,00% |
61.825,00 € |
SPAN | 44,40 € |
4,23% |
57.678,00 € |
PLAG | 376,00 € |
-2,08% |
53.236,00 € |
KOEI | 264,00 € |
0,00% |
40.266,00 € |
ADRS | 80,00 € |
-4,76% |
36.378,00 € |
7SLO | 26,67 € |
1,06% |
33.622,12 € |
KRAS | 111,00 € |
-0,89% |
27.186,00 € |
ARNT | 31,40 € |
-1,26% |
25.845,00 € |
Redovni dionički promet: | 738.730,51 € |
Redovni obveznički promet: | 15.000,70 € |
Sveukupni promet: | 753.731,21 € |