NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 13.09.2007

Krenulo povezivanje luka Rijeka, Trst i Kopar

Talijanski premijer Romano Prodi, na nedavno održanom sastanku sa slovenskim čelnicima, založio se za ideju jačeg povezivanja triju sjevernojadranskih luka - Trsta, Kopra i Rijeke, time opetovano aktualiziravši ideju saveza umjesto konkurencije u lučkom bazenu sjevernog Jadrana.Zajednički nastup triju luka Prodi smatra nužnim u jačanju konkurentske pozicije jadranskih luka naspram sjevernoeuropskih luka. Kako su prenijeli mediji, Prodi je tom prigodom kazao da samo ujedinjeni možemo ući u utrku sa Sjeverom dok Sredozemlje oživljava, te u tom kontekstu poručio "postanimo vrata Istoka".
Podjela tereta
- Cilj nam je naše luke podići na najvišu razinu konkurentnosti. Hoće li se pritom naći i model nekog novog povezivanja triju luka u bazenu, nije isključeno - komentirao je oprezno Prodijeve navode ministar pomorstva Božidar Kalmeta, dok je državni tajnik Branko Bačić podsjetio na aktivnosti jačanja već postojeće suradnje luka u bazenu. Naglašeno je i kako je Luka Rijeka zainteresirana za zajednički nastup kako bi luke sjevernog Jadrana bile konkurentnije onima na europskom sjeveru. Kalmeta i Bačić objašnjavaju da se zato i radi na gradnji ravničarske pruge, ali i realizira Rijeka Gateway projekt. Nije isključeno ni da bi se zajedničkim nastupom triju sjevernojadranskih luka povisio postotak prometa tereta koji dolazi preko Sueza. Trenutno deset posto toga tereta završi u iskrcaju preko sjevernojadranskih luka. Interes za zajedničkom suradnjom potvrđuje i ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača, koji navodi konkretne elemente povezivanja. Kaže da su upravo pred potpisivanjem Sporazuma o suradnji s Lučkom upravom Trst. - Modaliteti suradnje su dogovoreni. Svode se na zajedničku promociju kod klijenata na Dalekom Istoku, zatim na suradnju kod usuglašavanja dugoročnih planova razvoja, suradnju u razmjeni iskustava u funkcioniranju slobodnih zona u EU-u, koje Trst ima, te u još nekim drugim segmentima poput suradnje u informatičkom povezivanju, smanjenju birokratskih prepreka za brodare i usuglašavanje državnih tarifa - naveo je Hlača. Međutim, naglašava kako je teško očekivati da će kod tvrtki koje se bave pretovarom, a funkcioniraju na komercijalnim osnovama postojati sličan dogovor o podjeli tereta, iz jednostavnog razloga što svaka takva tvrtka ima svoje vlasnike koje pak imaju svoje precizne interese. Na pitanje o budućoj poziciji suradnje s Lukom Kopar, Hlača kaže da u sporazumu kojeg će međusobno potpisati Lučke Uprave Trst i Rijeka postoji prostor i za Luku Kopar.
Identična organizacija
No, ta luka trenutno funkcionira kao trgovačko društvo i upravo je u procesu formiranja Lučke uprave. -Bitno je da Lučke uprave Rijeka i Trst imaju gotovo identičnu organizaciju u kojoj su odvojene funkcije upravljanja od korištenja luke. To se u budućnosti očekuje i od Kopra - kaže Hlača. On zaključuje kako će ove tri luke osim zajedničkih ciljeva i nastupa na trećem tržištu međusobno jačati konkurenciju što rezultira jeftinijim pravcem za brodare.Sada je pred trima lukama nevjerojatna prilika; jačanjem konkurencije u operativnom dijelu. ali i zajedničkim nastupom na trećim tržištima promoviramo južni pravac do srednjoeuropskih destinacija brodarima - zaključuje Hlača.
Prilagodba koparske luke
Ideja o jačoj suradnji triju sjevernojadranskih luka stara je godinama, a realizirala se kroz projekt NAPAN. No, kako ovaj koncept suradnje nije polučio tražene rezultate - zbog čega se u javnosti ocjenjivalo kako je riječ samo o formalnim istupima u smjeru povezivanja luka umjesto njihova konkuriranja - realizira se novi koncept suradnje u kojemu je prvi korak potpisivanje sporazuma o suradnji lučkih uprava Rijeke i Trsta, te prilagodbi koparske luke standardima.

Izvor: poslovni.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 - 2025)(na kraju Q2 - 2025)

(koji na 30.06.2025. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Capital Breeder +25,00%  3
Global Kapital +23,59%  4
InterCapital SEE Equity - klasa B A +22,32%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,18180 0,00
-0,16%
GBP
0,86800 0,00
0,06%
CHF
0,93310 0,00
0,15%
JPY
174,24000 0,96
0,55%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
131,30 €
17.09.2025
1,21%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 18.09. 16:00  3822,56
-6,22
-0,16
CROBEX10* 18.09. 16:00  2427,76
-10,10
-0,41
CROBEX10tr* 18.09. 16:00  2792,64
-11,46
-0,41
ADRIAprime* 18.09. 16:00  2963,84
-9,92
-0,33
CROBISTR* 18.09. 16:31  185,022
0,08
0,04
CROBIS* 18.09. 16:31  99,2339
0,02
0,02
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:42 18.09.2025)
(17:08:42 18.09.2025)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
654,00 €
-0,91%
1.158.282,00 €
7SLO
50,09 €
-0,48%
270.960,36 €
ZITO
22,00 €
0,46%
257.839,40 €
HT
41,90 €
-0,24%
173.519,50 €
ADPL
18,10 €
-1,09%
150.704,10 €
RIVP
6,24 €
0,32%
145.258,66 €
PODR
154,50 €
-1,59%
135.314,00 €
KODT
3.810,00 €
0,26%
133.240,00 €
HPB
292,00 €
3,55%
69.760,00 €
7CRO
33,86 €
-0,32%
66.507,36 €
Redovni dionički promet:   
2.934.097,47 €
Redovni obveznički promet:   
58.887,30 €
Sveukupni promet:   
3.736.984,77 €