Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Ministarstvo financija i poslovne banke intenzivno rade na izmjenama modela A pomoći gospodarstvu. Neiskorišteno je još 1,145 milijardi kuna koje zbog raznoraznih razloga nisu uspjele doći do poduzetnika. Već u veljači mogu se očekivati prve izmjene, a bude li sve išlo prema planu, spomenuti bi se iznos mogao utrošiti već do ljeta, optimističan je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, s kojim smo razgovarali o izmjenama, poslovanju te banke u 2010. i očekivanjima za ovu godinu.

Kad se podvuče crta, kakva je 2010. godina bila za HBOR-?
U 11 mjeseci odobrili smo više od 6,08 milijardi kuna kredita, što je povećanje od osam posto u odnosu na 2009. godinu. Međutim, struktura kredita u kojoj s gotovo 75 posto prevladavaju krediti za likvidna sredstva, dok je samo 25 posto namijenjeno investicijama obrnuta je u odnosu na situaciju od prije dvije godine. Taj je trend razumljiv zbog stanja u gospodarstvu, ljudi žele zadržati tržišta i kupce, a ne ulagati u razvoj. I prije dvije godine problem je bila nelikvidnost koju smo rješavali uvođenjem novih kreditnih programa za obrtnu sferu, isključivo za proizvođače te program kreditiranja trajnih obrtnih sredstava. Prvi put su se u domaćem bankarstvu pojavili krediti za trajna obrtna sredstva na rok od pet godina s počekom od godine dana. To je dobro trajno rješenje za nelikvidnost, čak i da kriza duže potraje.

Izborna je godina, reforme nisu izgledne, ekonomisti su skeptični. Koji su HBOR-ovi planovi?
Nastojat ćemo okrenuti strukturu kredita odobravanjem više njih za investicije i otvaranje radnih mjesta nego za obrtna sredstva. Nastavit ćemo s potporom izvoznicima jer je povećanje izvoza osnovna pretpostavka oporavka. Poticat ćemo znatnije korištenje sredstava pretpristupnih fondova. Zato smo krajem 2010. uveli i dva nova kreditna programa IPARD-a: Mjeru 301 i Mjeru 302.

Okretanje strukture kreditiranja ovisi o potražnji, no s tržišta i dalje stižu loše vijesti. Na čemu temeljite svoje prognoze?
Za Hrvatsku su izuzetno bitni dobri znakovi oporavka i izlaska iz krize Njemačke, kao bitnoga trgovinskog partnera i uvoznika. Osim izvoznika oporavak je važan i za vezane tvrtke. Unatoč krizi imamo izvoznike koje kreditno pratimo i koji bilježe povećanje izvoza za do 60 posto u 2009. Ne može se reći da u 2011. neće biti poteškoća na domaćem i stranom tržištu, ali ćemo kao razvojna banka učiniti sve kako bismo gospodarstvenicima pomogli da prevladaju probleme i naprave iskorak. Koncentrirat ćemo se na poticanje razvoja novih proizvoda i pronalazače. Bez njih nema iskoraka gospodarstva i izvoza. Nadamo se da ćemo u 2011. povećati kreditiranje između 20 i 25 posto u odnosu na 2010. Prema strukturi naših kredita većina sredstava od 55 do 60 posto namijenjena je izvozu.

Najavljena je revizija modela pomoći gospodarstvu. O čemu je konkretno riječ?
U dogovoru s bankama i Vladom radimo na unapređenju modela, i to od jeseni. Sve izmjene u modelu A, koji ide prvi, idu u smjeru da poduzetnici lakše dođu do novca, da se pojednostavi način odobrenja i isplate. Izmjenama nastojimo zahvatiti što širi broj gospodarstvenika, posebno onih koji su zbog krize upali u teškoće, a inače su zdrave tvrtke. Dosad smo u modelu A odobravali novac dobrim i prihvatljivim korisnicima bez dvojbe, a sad ćemo nastojati zahvatiti i one u većim problemima zbog krize, za koje mi i banke procijenimo da su te poteškoće posljedica objektivnih okolnosti.

Referirate li se na činjenicu da su se banke žalile da HBOR u modelu A nastupa previše 'ziheraški'?
To ne stoji. S druge strane postoji nastojanje poslovnih banaka da modele potpore gospodarstvu pretvore u modele pomoći poslovnim bankama. To ni Vlada ni HBOR ne mogu prihvatiti jer je riječ o pomoći gospodarstvu, a ne pomoći poslovnim bankama kako bi ostvarivale veću dobit.

Koliko je dosad trajao proces dotoka novca do poduzetnika?
Znalo je proteći od mjesec do mjesec i pol. Radimo na ubrzavanju, no ne možete preskočiti neke postupke. Ni mi ni poslovne banke ne možemo isplaćivati novac prije provjere dokumentacije i bez instrumenata osiguranja. Upravo banke u tom modelu provjeravaju dokumentaciju.

Može li se revizijom modela očekivati još niže kamatne stope od prosječno ostvarenih 5 posto?
Naša kamata će ostati na razini 3,8 posto, a vidjet ćemo kako će svoju formirati banke.

Kad se pogledaju neutrošena sredstva koja je HNB odobrio bankama, koliko je uspješan model A?
Mjera A je uspjela i pokazala kako je u prvoj fazi dobro promišljeno što gospodarstvenicima treba i kako do toga doći. No treba ubrzati i poboljšati tu mjeru. Mjera B nije pokazala velik uspjeh. Objektivni razlog je to što se u uvjetima male potražnje ne ulaže, već se pokušava zadržati jednako stanje tržišta. Radimo i na modelu B i nadam se da ćemo postići suglasnost s Vladom, bankama i HNB-om te poraditi na izmjenama.

Kad bi izmjene modela A mogle zaživjeti?
Uvjeren sam da će to biti do kraja siječnja, a izmjene modela B ići će nakon toga.

Kada bi nepotrošenih 1,145 mlrd. kn moglo biti utrošeno?
Nakon izmjena mjera. Nadam se da bi se taj iznos mogao utrošiti do ljeta.

Koliko HBOR-u iznose nenaplativi krediti?
Kao i u poslovnim bankama, postotak nenaplativih kredita se povećao. U odnosu na ukupan portfelj, udio nenaplativih kredita povećao se na 4,6 posto u rujnu 2010. Krajem 2009. iznosio je 3,7 posto.

Kako ste to uspjeli? Banke imaju daleko veće resurse i jaču logistiku od HBOR-a pa su im loši krediti došli na 10,2 posto, a u segmentu SME ih je više od 15 posto?
Većinu kredita plasiramo preko poslovnih banaka koje su preuzele obvezu da ako korisnik ne može vratiti novac, to su dužne učiniti same banke. Drugi razlog je što povjerena sredstva od države, kao i ona koja pribavimo na financijskim tržištima, nastojimo što bolje plasirati i osigurati.

Koliki je postotak loših kredita u onom segmentu HBOR-ovih kredita u kojem ne sudjeluju poslovne banke?
Udio dospjelih nenaplaćenih potraživanja prema izravnim korisnicima iznosi 6,96 posto.

Imate li pritisaka za odobravanje kredita?
Pritisaka ima, kao i u poslovnim bankama gdje politika nije izravno uključena. Ima različitih vrsti preporuka, od kolegijalnih preko pritisaka do nasrtaja na naše stručne prosudbe ako smo odobrili manji iznos kredita ili odbili zahtjev, te nastojanja da se takva odluka promijeni.

Koliki postotak kredita odbijete?
Više od 30%, uglavnom zbog prevelikog rizika. Ako je u pitanju pogrešna dokumentacija, uglavnom korisnicima pomognemo da je srede. Često oni koji se žale na predugački postupak imaju problema s dokumentacijom. Dogodi se da se dostavi samo zahtjev za kredit na dvije stranice, bez ikakve dokumentacije.

Stečaj Validusa nikom nije u interesu
HBOR je odobrio 75 mil. kuna kredita Validusu uz zalog dionica Vaba banke. No zbog neotplate je blokirao račun Validusa. Kako to da je odobren toliki kredit?
HBOR je razvojna i izvozna banka i uobičajeno je da potiče izvoz prema važnim tržištima kao što je BiH.

Dakle, nije bilo riječi o kreditu za preuzimanje Validusa?
Osnovna namjena kredita bila je utemeljenje financijske grupe u hrvatskom vlasništvu u BiH.

Koji je status toga kredita? HBOR neće pokrenuti stečaj nad Validusom?
Otkazali smo kredit kad su dugovi premašili 90 dana. Pregovaramo o zaključenju sporazuma o namirenju dugovanja. Nadam se da ćemo ga potpisati do kraja siječnja ili u veljači. No Validus nije iznimka. Stav HBOR-a prema neurednim dužnicima je da, ako možemo postići dogovor, nastojimo sve riješiti prije stečaja. On je zadnja mogućnost, no u njemu vjerovnici uvijek prođu lošije nego kada se problem sporazumno riješi.

Politički neovisni
HBOR nije pod kontrolom HNB-a, reguliran je posebnim propisima. Koliko ste neovisni o političkom utjecaju?
Nismo obveznici dostave svih izvješća kao poslovne banke, ali većinu tih izvještaja ipak dostavljamo. Najbolji dokaz o političkoj neovisnosti su naša financijska izvješća. U 18 godina rada ne samo da smo sačuvali realnu vrijednost svoga kapitala već smo ostvarili i dobit. Vidite i po postotku dospjelih naplaćenih potraživanja koliko vodimo računa o povjerenom kapitalu i da nismo spremni odobravati kredite na temelju nestručnih i političkih prosudbi.