Predsjednik Nadzornog odbora HT-a i član Uprave njegova njemačkog većinskog vlasnika Deutsche Telekoma Guido Kerkhoff ističe kako je telekomunikacijska industrija danas iznimno konkurenta i pokazuje veliku žilavost, a kada govori o poslovnim rezultatima HT-a kaže kako je riječ o kompaniji koja je vrlo uspješna što dokazuju i posljednji poslovni rezultati.

Kerkhoff napominje kako su uspjeli održati stabilnost poslovanja, pritom ističe i visoku EBITDA maržu, te poslovanje u krizi za koju u Hrvatskoj kaže kako je iznimno snažna. Prema njegovim riječima privatizacija Telekom Srbije, za koju se natječe i DT, ocjenjuje teškom jer su s jedne strane apetiti države veliki. Za Kekhoffa to znači da uopće nije čudo da su se neki veliki njihovi konkurenti poput France Telekoma povukli iz utrke zbog visoke cijene.

Ovaj uspješni poslovni čovjek uskoro će napustiti DT u potrazi za novim poslovnim izazovima kao novi glavni financijski direktor Thyssen-Kruppa, te sa smiješkom ističe kako je to za njega vrlo važan poslovni potez.

HT je u ponedjeljak objavio svoje poslovne rezultate za 2010. godinu koji nisu tako loši. Prihod je smanjen 1,7 posto na 8,38 milijardi kuna, EBITDA marža ostala je vrlo stabilnom na 44,1 posto iako je i ona pala u odnosu na godinu dana ranije. Prokomentirajte te rezultate i jeste li njima zadovoljni?

Poslovni rezultati HT-a u posljednjem kvartalu prošle godine, ali i na godišnjoj razini pokazuju određen pad, no naš se tržišni udjel ne smanjuje i time smo jako zadovoljni. Na 9 od 13 tržišta u Europi DT je povećao ili održao stabilnim svoj tržišni udjel, a EBITDA udjel smo čak i povećavali. U samo 4 države u kojima DT posluje samo kao mobilni operater imali smo određenih padova, no ne prevelikih. Kriza nas je snažno pogodila, no pad prihoda i EBITDA nije se odrazio na tijek novca koji je i dalje vrlo stabilan u HT-u.

Nisam nezadovoljan poslovanjem HT-a, međutim nezaposlenost i gospodarska kriza zaoštrila je cjenovni rat među telekom operaterima, ali smo i to uspjeli amortizirati uvođenjem novog mobilnog branda Bonbon. Iznimno smo zadovoljni stanjem na tržištu internetske televizije i našim tržišnim udjelom koji je uspoređujući ga s drugim državama najbolji, a slično je i s uslugama u mobilnoj telefoniji.

HT je odlična kompanija na vrlo kompetitivnom tržištu, a to svakako dokazuje i vrlo visoka EBITDA marža, a sve to ne bi bilo moguće bez kvalitetnih usluga za sve naše korisnike.

Možete li komentirati privatizaciju Telekoma Srbija koja je trenutno jedna od najvažnijih tema u telekom sektoru u regiji. Kakvi su planovi DT-a?

Tender je još uvijek otvoren, no vidljivo je kako se neki potencijalni kupci povlače. Osim France Telekoma koji je to javno i objavio još neki o tome razmišljaju. Razloge takvom stvau svakako treba tražiti u cijeni koju Vlada Srbije traži za vlasnički udjel u Telekomu Srbije. OTE je spreman prodati svojih 20 posto udjela prema zahtjevima Vlade, to je svakako dobar signal.

Vlada Srbije traži čak 8 puta EBITDA za vlasnički udjel, što je mnogo, jer usporedbe radi trenutna burzovna vrijednost DT-a je 5 puta EBITDA. Kada se tome doda poslovanje u Srbiji, te stabilnost njihova gospodarstva i valute vrijednost Telekoma Srbija svakako bi trebalo promatrati mnogo drugačije.

Kažete kako je HT uspješna kompanija, možete li usporediti stanje na hrvatskom telekom tržištu s onim u regiji i Europi?

Hrvatsko fiksno telekomunikacijsko tržište moderno je što se ogleda u velikoj količini položenih optičkih kablova koji osiguravaju velike brzine, naravno tamo gdje su postavljeni i situacija je mnogo bolja nego na većini drugih tržišta. Slična je situacija i u mobilnoj telefoniji gdje vidimo vrlo veliku penetraciju po broju korisnika i sve veći rast kada je riječ o upotrebi pametnih telefona.

Usporedimo li hrvatsko tržište s onim u zapadnoj Europi možemo reći kako je istog standarda, mnogo bolje nego što je to slučaj u drugim istočnoeuropskim zemljama. Hrvatska je mnogo bolja primjerice od zemalja poput Rumunjske ili Bugarske koje su već članice EU, stoga je Hrvatskoj članstvo u EU prirodno i vi će te to sigurno brzo i postati. Ono što nas u Hrvatskoj čini nervoznima svakako je visoka razina nezaposlenosti, ukupna gospodarstva situacija.

Ipak ima još mnogo prostora za razvoj prije svega u fiksnoj telefoniji i optičkoj infrastrukturi, ali i svakako i kod implementacije mobilnih mreža četvrte generacije. Kako vidite taj razvoj?

Izgradnja optičke infrastrukture u niti jednoj državi nije jednostavna i zahtijeva velike investicije, a povrat na njih nije nimalo brz kao što se to možda na prvi pogled može činiti. Hrvatska ima mnogo više optičke infrastrukture od Njemačke kada se usporedi veličina i broj stanovnika i to mnogo, mnogo više. Njemačka mnogo zaostaje, a HT je u tome najjači u sklopu DT-a u Europi.

Posebno je zanimljivo kako u Hrvatskoj imamo odličan tržišni udjel kada je riječ o internetskoj televiziji i taj je udjel gledajući cijelu DT grupaciju najbolji. To u konačnici kod izgradnje optičke infrastrukture pomaže kako bi se ubrzao povrat investicije kod ulaganja u optičku infrastrukturu.

Kako bi se razvijala optička infrastruktura osim visokih ulaganja i dugotrajnog povrata investicije treba nam i stabilno regulatorno okruženje. Upravo ta stabilnost nije uvijek jednostavna i to je nešto što na u Hrvatskoj također zabrinjavanja. S druge strane, optička infrastruktura jednostavno je budućnost i nema alternative zbog potrebe korisnika za velikim brzinama prijenosa podataka. I regulatorna tijela, ali i država moraju dobro razmisliti o okvirima za ulaganja jer je to važno kako za građane tako i za tvrtke i cjelokupno gospodarstvo.

Jedan od najvažnijih trendova na telekom tržištu su objedinjene ICT usluge. Zbog toga je HT kupio sistem integratora Combis, a DT već ima svog T-System. Govori se o cloud computingu, konvergenciji usluga...

Poslovni korisnici traže objedinjene usluge, nedostajale su nam te usluge kao što su podatkovni centri, iznajmljivanje IT opreme i usluga. Siguran sam kako će se kupovina isplatiti i da će naši poslovni biti zadovoljni. Slično radimo i u Slovačkoj, a u Njemačkoj je tu T-Systems koji je vrlo dugo na tržištu. zadovoljan što smo kupili dobru IT kompaniju i time povećali i proširili naš tržišni udjel i omogućili korisnicima nove usluge.

Smatrate li da su potezi nekih mobilnih telekoma o smanjenju količine prenešenih podataka u tzv. flat rate tarifama opravdane?

Možda je najbolji odgovor na to odluka DT-a o ponudi podatkovnog roaminga i to u tzv. flate rate tarifi, dakle bez obzira koliko se podataka skine cijena je ista (14,95 eura mjesečno op.a.). Ne moram nikome ponavljati kako su trenutne cijene vrlo visoke jer je to činjenica s kojom se susreću svi i to nije dobro za telekomunikacijsku industriju.

Želimo korisnicima omogućiti tarife koje omogućuju punu kontrolu troškova, jer korisnici su uvijek prestrašeni što će ih na računima na kraju mjeseca dočekati. Novac koji mogu potrošiti uvijek je limitiran i našom novom ponudom želimo odgovoriti upravo na te potrebe, a neki paketi koštaju poput čaše piva.