U privlačenju štednje agresivnije se politike vode u izravnim dogovorima s korporativnim i VIP klijentima. S današnjim danom Privredna banka počinje primjenjivati nekoliko inovacija u kamatnoj politici; i u kreditnom i u štednom segmentu ponude. Od danas su tako građanima poskupjeli krediti vezani uz švicarski franak, s tim da je postojećim korisnicima tih kredita (ugovorenih s promjenjivom kamatnom stopom) omogućeno da bez naknade naprave konverziju u kunski ili kredit s euro-valutnom klauzulom. Usporedo s tim, na "PBZ kuna plus štednju" kamatna se stopa povećava za 0,50 postotnih poena te će se kretati od 3,90 do najviših 6,38 posto godišnje, ovisno o roku i iznosu oročenja.
Akcijski bonusi
Dok se Erste banka još usteže od zadiranja u aktivne kamate i zasad samo najavljuje preispitivanje uvjeta kredita vezanih uz CHF, u štednoj ponudi već je sredinom godine krenula s poticajnom akcijskom ponudom. Za nova oročenja Standardne štednje (u kunama, eurima ili dolarima) koja se ugovore do kraja rujna kamatna se stopa uvećava za premiju od 18 posto. Tako već na šestomjesečno kunsko oročenje kamatna stopa premašuje pet posto (sa 4,35 povećana na 5,13 posto). Razne kombinacije oročenja uz bonusne kamate (od onih po osnovi iznosa ili broja proizvoda i usluga banke koje klijent koristi do onih koje se temelje na redovnim višekratnim uplatama) nude i neke druge banke. Spomenute PBZ-ove ili Ersteove inovacije zapravo su tipičan odabir banaka u finom podešavanju kamatnih politika kojima pokušavaju balansirati između pritiska konkurencije, regulatornih ograničenja i profitnih interesa vlasnika. Neke su banke već poskupjele kredite vezane uz švicarski franak, a neke su na putu da učine isto, objašnjavajući to uglavnom kretanjima cijene franka na novčanim tržištima te ograničenjem rasta kredita koji ne uključuje dodatne troškovne namete HNB-a. U cjelini kreditne ponude u više su banaka kamate za pojedine vrste kredita danas i malo povoljnije u odnosu na prije godinu dana, a manje ih je u tom razdoblju povećalo kamate na pojedine vrste kredita. U toj manjini najviše je blagih korekcija kamata naviše napravila Splitska banka, očito ocjenjujući da za to ima prostora u odnosu na kreditne uvjete konkurencije. S druge strane, zbog poskupjelih inozemnih izvora financiranja više je banaka, osim za dokapitalizacijama, posljednjih mjeseci posegnulo za privlačenjem domaćih izvora financiranja kroz razne načine atraktiviranja štednih uvjeta, u prvom redu stimuliranjem duljih oročenja i većih iznosa, i to ponajprije kunskih. Za to su bankama naročito pogodni korporativni klijenti sa značajnim i stabilnim viškovima likvidnosti te VIP klijenti s kojima se izravno dogovara visina kamate.
Oprezne korekcije kamata
One ovise o rokovima i iznosima i nisu javni podaci (rijetke banke navode na svojim internetskim stranicama uvjete za (više)milijunska oročenja građana). Utoliko je teško govoriti i o tome koliko je koja od značajnijih banaka posljednjih mjeseci u cjelini bila ofenzivna u privlačenju oročenja depozita. Podaci o standardnim ili 'svakodnevnim' kamatnim stopama za građane koje mjesečno objavljuje Hrvatska udruga banaka za svoje članice u tom smislu ne pružaju jako pouzdanu sliku. Ali i iz njih se prilično jasno nazire da u većini banaka trenutno nalaze računicu u preferiranju domaće štednje (osobito kunske) u odnosu na cijenu inozemnih izvora. Drugim riječima, to što je, primjerice, Zagrebačka banka u srpnju ove godine za praktički sve kategorije štednje i kredita obuhvaćenih mjesečnim pregledom HUB-a imala praktički u dlaku iste kamatne stope kao i u lanjskom srpnju, ne znači da u uvjetima pojačane borbe za domaću štednju nije zasladila štedne uvjete za veće klijente. Ona svojom strukturom financiranja ima nešto manji pritisak na povećanja kamata u standardnoj (štednoj i kreditnoj) ponudi. To je dobrim dijelom rezultat kombinacije najveće baze klijenata (u velikoj mjeri vezanih uz banku nizom proizvoda i usluga) i rekordne dokapitalizacije. No jasno je da i Zaba pomno prati poteze konkurenata pa je na upit o kreditima vezanim uz CHF i sama najavila razmatranje korekcija kamatnih stopa. Korekcije, međutim, vjerojatno neće biti širokog zahvata. S obzirom na prevladavajuće ocjene da su u nas kamate na štednju ionako visoke, kao i na ograničenje rasta kredita u drugoj polovici godine, u štednim uvjetima izglednije su i dalje sporadične akcijske ponude vezane uz druge bankovne proizvode i usluge koje bankama paralelno povećavaju i prihode, naročito nekamatne.
HAAB: Kamatni rashodi umanjili dobit
Objavom polugodišnjih rezultata jučer se oglasila i Hypo Alpe-Adria banka, a jedna od zanimljivijih značajki poslovanja je 28 posto niža iskazana dobit u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je dijelom posljedica 57 posto većih rashoda po osnovi kamata koji su neutralizirali 23-postotni porast kamatnih prihoda. U konačnici su neto kamatni prihodi smanjeni u odnosu na prvu polovicu prošle godine 12 posto, na 221 milijun kuna. U Hypu su depoziti potkraj lipnja premašili 19 milijardi kuna.