Dok Angela Merkel i Nicolas Sarkozy smišljaju kako spasiti eurozonu, a Sarkozy i kako spasiti svoje banke izložene Grčkoj i Italiji, Irci, Grci i Crnogorci raspituju se gdje mogu kupiti tiskarske strojeve za slučaj da ponovno moraju tiskati svoj novac.

Dok je borba za opstanak eura i dalje neizvjesna, pojedine članice eurozone pripremaju se za najgori scenarij - raspad eurozone i/ili napuštanje eura.

Prema pisanju Wall Street Journala koji se poziva na upućene izvore, irska središnja banka ispituje mogućnosti gdje naći dodatne tiskarske kapacitete u slučaju da ponovno počne izdavati vlastiti novac. Navodno je zaključeno kako bi trebalo aktivirati stara postrojenja ili unajmiti privatne kompanije koje se bave tiskanjem novca. Za ilustraciju, i novčanice kune tiskaju se u pogonima privatne kompanije u Njemačkoj. No, glasnogovornica irske središnje banke odbila je komentirati navode WSJ-a.

Dužnosnici grčke monetarne vlasti ističu da ne traže dodatne kapacitete za eventualno novo tiskanje drahme jer središnja banka posjeduje dovoljna postrojenja. "Nije se razgovaralo o tome", poručio je glasnogovornik grčke središnje banke.

ECB ne tiska novac

Iako nije službeno u eurozoni i samo koristi zajedničku europsku valutu, Crna Gora ispituje mogućnosti uvođenja vlastite valute.

"Crna Gora ima niz mogućnosti: od korištenja neke druge valute do uvođenja nacionalne valute", kaže glavni ekonomist Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris.

Međutim, u slučaju uvođenja nacionalne valute - možda perpera koji je bio crnogorska valuta od 1906. do 1918. - trebalo bi osigurati kapacitete za tiskanje novčanica kojih Crna Gora nema.

S druge pak strane, većina članica eurozone i nakon uvođenja eura 2002. održavala je barem minimalne kapacitete za tiskanje novca. Iako je monetarna vlast koncentirana u Europskoj središnjoj banci (ECB), ona ne tiska novac, nego za tiskanje eurskih novčanica angažira kapacitete u članicama eurozone. Svake godine druga je skupina članica zadužena za tiskanje i kovanje određenog broja novčanica i kovanica. Tako je lani Irska tiskala 127,5 milijuna eura u apoenu od 10 eura. Za tiskanje novčanica od 10 eura bila je zadužena i Grčka koja novac tiska u tiskari IETA koja je, kako se navodi na internetskoj stranici središnje banke, opremljena najmodernijom tehnologijom.

Švicarci traže sidro

Države izvan eurozone rade planove u slučaju nestanka eura u dosadašnjem obliku. Tako Švicarska istražuje za koju bi drugu valutu vezala švicarski franak kako bi se zadržala njegova stabilnost. Prema navodima WSJ-a, tim se problemom bave središnje banke Letonije te Bosne i Hercegovine.

No, kriza u eurozoni navodno pričinjava probleme i banci Velike Britanije. Naime, tiskara De La Rue u Gatesheadu služi kao pričuvna tiskara za britansku funtu, ali tiska eure i za neke članice eurozone. Na Otoku se pribojavaju da bi De La Rue mogla biti zatrpana narudžbama drugih država za tiskanje nacionalnih valuta u slučaju napuštanja eura. Njezin je glasnogovornik za WSJ rekao kako ne traže rezervaciju dodatnih kapaciteta u De La Rueu, a glasnogovornica tiskare odbila je dati komentar.

Ipak, valja naglasiti da je riječ o preliminarnim planovima navedenih središnjih banaka, tvrde upućeni izvori američkog dnevnika, koji ne predstavljaju očekivanja da eurozona ide prema svojem nestanku. Međutim, činjenica da monetarne vlasti ispituju mogućnosti u slučaju najcrnjeg scenarija govori da je situacija poprilično izmaknula kontroli.