NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 12.12.2011

Irci, Grci i Crnogorci spremaju se vratiti svojim valutama

Dok Angela Merkel i Nicolas Sarkozy smišljaju kako spasiti eurozonu, a Sarkozy i kako spasiti svoje banke izložene Grčkoj i Italiji, Irci, Grci i Crnogorci raspituju se gdje mogu kupiti tiskarske strojeve za slučaj da ponovno moraju tiskati svoj novac.

Dok je borba za opstanak eura i dalje neizvjesna, pojedine članice eurozone pripremaju se za najgori scenarij - raspad eurozone i/ili napuštanje eura.

Prema pisanju Wall Street Journala koji se poziva na upućene izvore, irska središnja banka ispituje mogućnosti gdje naći dodatne tiskarske kapacitete u slučaju da ponovno počne izdavati vlastiti novac. Navodno je zaključeno kako bi trebalo aktivirati stara postrojenja ili unajmiti privatne kompanije koje se bave tiskanjem novca. Za ilustraciju, i novčanice kune tiskaju se u pogonima privatne kompanije u Njemačkoj. No, glasnogovornica irske središnje banke odbila je komentirati navode WSJ-a.

Dužnosnici grčke monetarne vlasti ističu da ne traže dodatne kapacitete za eventualno novo tiskanje drahme jer središnja banka posjeduje dovoljna postrojenja. "Nije se razgovaralo o tome", poručio je glasnogovornik grčke središnje banke.

ECB ne tiska novac

Iako nije službeno u eurozoni i samo koristi zajedničku europsku valutu, Crna Gora ispituje mogućnosti uvođenja vlastite valute.

"Crna Gora ima niz mogućnosti: od korištenja neke druge valute do uvođenja nacionalne valute", kaže glavni ekonomist Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris.

Međutim, u slučaju uvođenja nacionalne valute - možda perpera koji je bio crnogorska valuta od 1906. do 1918. - trebalo bi osigurati kapacitete za tiskanje novčanica kojih Crna Gora nema.

S druge pak strane, većina članica eurozone i nakon uvođenja eura 2002. održavala je barem minimalne kapacitete za tiskanje novca. Iako je monetarna vlast koncentirana u Europskoj središnjoj banci (ECB), ona ne tiska novac, nego za tiskanje eurskih novčanica angažira kapacitete u članicama eurozone. Svake godine druga je skupina članica zadužena za tiskanje i kovanje određenog broja novčanica i kovanica. Tako je lani Irska tiskala 127,5 milijuna eura u apoenu od 10 eura. Za tiskanje novčanica od 10 eura bila je zadužena i Grčka koja novac tiska u tiskari IETA koja je, kako se navodi na internetskoj stranici središnje banke, opremljena najmodernijom tehnologijom.

Švicarci traže sidro

Države izvan eurozone rade planove u slučaju nestanka eura u dosadašnjem obliku. Tako Švicarska istražuje za koju bi drugu valutu vezala švicarski franak kako bi se zadržala njegova stabilnost. Prema navodima WSJ-a, tim se problemom bave središnje banke Letonije te Bosne i Hercegovine.

No, kriza u eurozoni navodno pričinjava probleme i banci Velike Britanije. Naime, tiskara De La Rue u Gatesheadu služi kao pričuvna tiskara za britansku funtu, ali tiska eure i za neke članice eurozone. Na Otoku se pribojavaju da bi De La Rue mogla biti zatrpana narudžbama drugih država za tiskanje nacionalnih valuta u slučaju napuštanja eura. Njezin je glasnogovornik za WSJ rekao kako ne traže rezervaciju dodatnih kapaciteta u De La Rueu, a glasnogovornica tiskare odbila je dati komentar.

Ipak, valja naglasiti da je riječ o preliminarnim planovima navedenih središnjih banaka, tvrde upućeni izvori američkog dnevnika, koji ne predstavljaju očekivanja da eurozona ide prema svojem nestanku. Međutim, činjenica da monetarne vlasti ispituju mogućnosti u slučaju najcrnjeg scenarija govori da je situacija poprilično izmaknula kontroli.  

Izvor: business.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 - 2025)(na kraju Q2 - 2025)

(koji na 30.06.2025. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Capital Breeder +25,00%  3
Global Kapital +23,59%  4
InterCapital SEE Equity - klasa B A +22,32%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,17560 0,00
0,26%
GBP
0,86750 0,00
0,12%
CHF
0,93410 0,00
0,38%
JPY
172,22000 0,69
0,40%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
132,00 €
23.07.2025
1,45%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 24.07. 16:00  3804,19
19,80
0,52
CROBEX10* 24.07. 16:00  2384,22
18,01
0,76
CROBEX10tr* 24.07. 16:00  2743,25
20,42
0,75
ADRIAprime* 24.07. 16:00  2870,20
21,97
0,77
CROBISTR* 24.07. 16:31  184,319
0,01
0,01
CROBIS* 24.07. 16:31  99,232
-0,02
-0,02
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:07 24.07.2025)
(17:08:07 24.07.2025)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
580,00 €
0,00%
1.351.336,00 €
PODR
150,00 €
3,45%
444.144,50 €
HT
42,00 €
-0,47%
430.131,00 €
KODT
3.900,00 €
-0,26%
397.950,00 €
KODT2
3.820,00 €
-1,55%
395.800,00 €
ERNT
178,50 €
-1,65%
343.042,50 €
7CRO
33,37 €
1,27%
208.792,45 €
ADRS
125,00 €
0,00%
163.825,00 €
DLKV
7,10 €
2,90%
162.885,30 €
7SLO
47,66 €
0,34%
115.995,75 €
Redovni dionički promet:   
4.655.926,30 €
Redovni obveznički promet:   
298.000,00 €
Sveukupni promet:   
4.953.926,30 €