Posustajanje svjetske trgovine i nove američke carine ugrozili bi naglašeno izvozno orijentirana gospodarstva srednje Europe, upozorio je je Međunarodni monetarni fond (MMF), nadovezavši se na ocjene Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i agencije S&P Global.

Srednjoeuropske zemlje spadaju u skupinu zemalja EU-a koje se najviše oslanjaju na vanjsku trgovinu, s izvozom iskazanim udjelom u BDP-u u rasponu od 92 posto u Slovačkoj do 69 posto u Češkoj, prema podacima Eurostata iz 2023.

Samo je Rumunjska ispod prosjeka EU-a s izvozom iskazanim udjelom u BDP-u od 39 posto.

Poljska, najveće gospodarstvo u srednjoj Europi, izložena je u manjoj mjeri slabostima u zapadnoj Europi budući da se ne oslanja u tolikoj mjeri na izvoz automobila, ima veliko domaće tržište i dobiva iz EU fondova milijarde eura.

Vanjska trgovina pretvara se tako u izvor rizika za gospodarstva u srednjoj i istočnoj Europi, uz napomenu S&P Globala da bi ih američke carine ugrozile posredno, preko njemačkog automobilskog sektora.

Isporuke strojeva i transportne opreme u Njemačku čine više od desetine ukupnog izvoza Češke, Mađarske, Slovačke, Slovenije i Rumunjske, naveli su u S&P Globalu.

Regija je izravno tek ograničeno trgovinom izložena SAD-u, podsjećaju.

Povratak "reformi"

"Regija srednje i istočne Europe imala je proteklih desetljeća značajne koristi od sve naglašenijeg sudjelovanja u globalnim lancima vrijednosti", rekao je Reutersu viši regionalni predstavnik MMF-a za srednju, istočnu i jugoistočnu Europu Geoff Gottlieb.

"Međutim, taj model suočava se s poteškoćama budući da je rast globalne trgovine počeo usporavati, sa šest posto u razdoblju 2000.-2019. na tri posto u razdoblju 2022.-2024.", stoji u njegovu odgovoru na Reutersov upit poslanom e-poštom.

Srednjoeuropske zemlje trebale bi se, po njegovom mišljenju, usredotočiti na procese koje mogu kontrolirati i provesti reforme kako bi poboljšale produktivnost i podigle životni standard, ustrajući istodobno na uklanjanju "značajnih" trgovinskih prepreka unutar EU-a.

Valja se također pobrinuti da se srednjoeuropske tvrtke pri natjecanju u inozemstvu ne suoče s nepotrebnim troškovima, naglasio je dužnosnik MMF-a, sugerirajući koordinaciju na razini EU-a pri kreiranju nove industrijske politike.

Istraživanje MMF-a iz studenog 2024. pokazalo je da glavne prepreke uključuju lošu graničnu infrastrukturu i ′šarolike′ propise u EU, uključujući i područje javne nabave.

„Kontinuirana nastojanja da se produbi jedinstveno tržište podržala bi snažan rast ukidanjem ograničenja povezanih s veličinom tržišta", zaključio je MMF u izvješću.

Neizvjesnost

I Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) istaknula je u prognozama krajem veljače izraženiju neizvjesnost koju donosi moguće povećanje američkih carina i odgovor trgovinskih partnera SAD-a.

„Pojačana neizvjesnost sama po sebi obeshrabruje ulaganja, slabi proizvodnju i izaziva poremećaje u globalnim opskrbnim lancima", istaknuli su u izvješću.

Osim neizvjesnosti, utjecaj carina i trgovinskih ograničenja na pojedinačna gospodarstva u kratkoročnoj perspektivi ovisit će i o njihovom obuhvatu. Pitanje je hoće li SAD uvesti carine svim zemljama ili samo određenim trgovinskim partnerima, napominju u EBRD-u.

Najavljeno povećanje američkih carina na čelik i aluminij predstavlja najveću prijetnju za Bugarsku, Sloveniju i Rumunjsku, procjenjuju.

Općenito su na povećanje američkih carina najranjiviji Jordan, Slovačka, Mađarska i Litva zbog, kako navode, "opće trgovinske izloženosti tržištu SAD-a".

Slabija vanjska potražnja u srednjoj Europi i na Baltiku, te u jugoistočnim zemljama EU-a Grčkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj značit će i nešto sporiji rast cijelog područja u kojem EBRD posluje, za 3,2 posto u ovoj godini, ocijenio je nedavnim prognozama EBRD.