- 05.06.2025 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, promet umanjen
- 05.06.2025 Tokić grupa povećala dobit za 14 posto, na devet milijuna eu...
- 05.06.2025 Digitalni euro nosi bankama milijarde eura troškova
- 05.06.2025 ECB ponovno snizio kamatne stope za četvrtinu postotnog boda
- 05.06.2025 Francusko-talijanski proizvođač čipova gasi tisuće radnih mj...
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 02.01.2025 Indeksni fond ili samostalno ulaganje u dionice
- 30.12.2024 Capital Breeder - umanjena naknada za upravljanje
- 03.06.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 02.06.2025. - OTP Invest
- 02.06.2025 Zlato - nastavak rasta ili korektivna faza?
- 27.05.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 26.05.2025. - OTP Invest
- 22.05.2025 S&P 500 indeks – novi povijesni maksimum ili novi godišnji minimum?
- 22.05.2025 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2025.
- 03.06.2025 MIROVINCI TJEDNO: Skoro svi mirovinski fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 02.06.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 29.05.2025 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 28.05.2025 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 27.05.2025 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 08.06.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar prošloga tjedna blago pao prema košarici valuta
- 08.06.2025 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze porasle drugi tjedan zaredom
- 06.06.2025 Razgovor Xija i Trumpa podigao cijene nafte iznad 66 dolara
- 06.06.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili rast, Končar najlikvidniji
- 06.06.2025 ZSE DANAS: Crobexi i danas različitih predznaka, promet uvećan
- 05.06.2025 Tokić grupa povećala dobit za 14 posto, na devet milijuna eura
- 04.06.2025 Glavna skupština Pevexa: Lanjska dobit se zadržava
- 29.05.2025 Prihod Nvidije poskočio na početku godine
- 29.05.2025 Allianz Hrvatska: Bruto dobit lani dosegla rekordnih 29,3 milijuna eura
- 28.05.2025 Skok prihoda i dobiti Xiaomija u prvom tromjesečju
EKONOMIJAObjavljeno: 24.10.2007
Hrvatsku ne pogađa globalno usporavanje tržišta nekretnina
Podijeli sadržaj: | ||||
Nakon pada tržišta nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama što je uzrokovano krahom hipotekarnog tržišta, čini se kako isti trend pogađa i Europu. Cijene nekretnina na nekim od najvećih europskih tržišta počele su padati nakon desetljeća rasta u dvoznamenkastim vrijednostima. Razlozi su vrlo slični onima u Americi: više kamate, smanjeno povjerenje u tržište i zahtjevniji uvjeti kreditiranja. U Španjolskoj su primjerice cijene nekretnina porasle dvostruko, ali od srpnja cijene postojećih nekretnina dostupnih na tržištu počele su padati. Francuska je u trećemu kvartalu prvi put u posljednjih deset godina zabilježila pad cijena nekretnina, a cijene u Irskoj su za 1,9 posto niže nego godinu prije.
Globalni fenomen
Bum toga tržišta započeo je prije 10-15 godina, a bio je globalni fenomen zahvativši sve razvijene zemlje svijeta. Bivši predsjednik američkih Federalnih rezervi Alan Greenspan kaže kako su razlog tome smanjene kamatne stope i mala inflacija na globalnoj razini nakon pada Sovjetskoga Saveza, što je potaknulo brza ulaganja u nekretnine. Sukladno tome rasle su i cijene. Tako je primjerice, prema podacima španjolske središnje banke, prosječna obitelj u toj zemlji prošle godine morala izdvojiti šest godišnjih zarada kako bi kupila dom, dok bi početkom 1990-ih ta ista obitelj morala izdvojiti svega tri i pol godišnje zarade za kupnju prostora za stanovanje. Hrvatsku još nije pogodio val, ako ga se tako može nazvati, pojeftinjenja nekretnina (iako se za sada u Europi radi zapravo o smanjenju za svega nekoliko posto ili čak i manje). Dapače, usprkos smanjenju, odnosno padu prodaje, cijene na našem tržištu i dalje rastu, pogotovo u zagrebačkoj regiji. Pad prodaje nekretnina može se pripisati i činjenici da su cijene sve više i više, dok platežne sposobnosti hrvatskih građana ostaju jednake. Također je problem i u činjenici kako je tržište stanova u Zagrebu poprilično ograničeno i kako nema dovoljno novoizgrađenih stanova koji su ipak zanimljiviji kupcima nekretnina. Primjerice, prema podacima internetskog portala za nekretnine Crozzila.com, u Zagrebu je cijena stana u novogradnji (ovisno o području grada) dosegla cijenu od minimalno 2000 eura po četvornome metru. Ovako visoka cijena nekretnina može se tumačiti kroz velik nesrazmjer ponude i potražnje nekretnina, pogotovo u urbanim područjima, jer se procjenjuje da samo Zagrebu nedostaje oko više desetaka tisuća stanova. Dostupnost stambenih kredita dovela je do znatno povećane potražnje za nekretninama koje na malom tržištu nekretnina diktiraju višu cijenu nekretnina. Na rast cijena zasigurno utječe i interes stranaca za kupnju nekretnina u Hrvatskoj - ulaskom Hrvatske u EU očekuje se znatan porast cijena nekretnina, osobito na Jadranu. Stanovnici EU imaju bolji životni standard jer građanin EU 15 (odnosno zemalja članica prije proširenja 2004.) ima tri i pol puta veću plaću od prosječnog Hrvata i njegova plaća dostatna mu je za četvorni metar stana s naglaskom da mu se kupovna moć konstantno povećava.
Tri plaće za četvorni metar
Hrvatski građanin mora izdvojiti više od svoje tri prosječne plaće za četvorni metar stana. Hrvatska je relativno jeftino tržište za građane Europske unije, što bi moglo dovesti do dodatnog porasta cijena nekretnina. Reciprocitet pri kupnji nekretnina za hrvatske građane je upitan jer su cijene nekretnina u zemljama članicama EU vrlo visoke. Nekretnine u Hrvatskoj precijenjene su i njihova realna cijena kreće se od 20 do 30 posto niže od tražene. Očekuje se da bi cijene nekretnina u Hrvatskoj mogle niskom stopom rasti do ulaska u EU (smanjuje se broj izdanih građevinskih dozvola), a nakon toga bi se trebale izjednačiti s prosjekom EU. Nove članice EU susrele su se s povećanjem cijena nekretnina od 30 do 40 posto, no i s povećanjem platežne moći koja u jednakoj mjeri, ne prati rast cijena nekretnina. Izvjesno je da će do rasta cijena nekretnina doći, no pitanje je koliko će biti potrebno vremena da se usklade cijene nekretnina s kupovnom moći građana.
Španjolska vodeća po novogradnji
Stranci se najviše zanimaju za nekretnine na Jadranu jer Hrvatska nudi lijep i čist krajolik i relativan mir. Velik interes i bum u izgradnji koji je vladao u Španjolskoj prije dvije godine splasnuo je i sve više građana EU želi pronaći nekretninu na mediteranskom području - zbog pristupačne cijene, lijepe i relativno netaknute prirode. Primjerice, u Španjolskoj je izgrađeno više od 750.000 stanova - više od nekretnina u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj zajedno, a pokupovali su ih imućni Britanci, Talijani i Nijemci. No tržište nema prostora za ekspanziju pa se interes počeo pokazivati za druge mediteranske zemlje - Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju gdje su nekretnine, za pojmove građana EU, i dalje jeftine.
Globalni fenomen
Bum toga tržišta započeo je prije 10-15 godina, a bio je globalni fenomen zahvativši sve razvijene zemlje svijeta. Bivši predsjednik američkih Federalnih rezervi Alan Greenspan kaže kako su razlog tome smanjene kamatne stope i mala inflacija na globalnoj razini nakon pada Sovjetskoga Saveza, što je potaknulo brza ulaganja u nekretnine. Sukladno tome rasle su i cijene. Tako je primjerice, prema podacima španjolske središnje banke, prosječna obitelj u toj zemlji prošle godine morala izdvojiti šest godišnjih zarada kako bi kupila dom, dok bi početkom 1990-ih ta ista obitelj morala izdvojiti svega tri i pol godišnje zarade za kupnju prostora za stanovanje. Hrvatsku još nije pogodio val, ako ga se tako može nazvati, pojeftinjenja nekretnina (iako se za sada u Europi radi zapravo o smanjenju za svega nekoliko posto ili čak i manje). Dapače, usprkos smanjenju, odnosno padu prodaje, cijene na našem tržištu i dalje rastu, pogotovo u zagrebačkoj regiji. Pad prodaje nekretnina može se pripisati i činjenici da su cijene sve više i više, dok platežne sposobnosti hrvatskih građana ostaju jednake. Također je problem i u činjenici kako je tržište stanova u Zagrebu poprilično ograničeno i kako nema dovoljno novoizgrađenih stanova koji su ipak zanimljiviji kupcima nekretnina. Primjerice, prema podacima internetskog portala za nekretnine Crozzila.com, u Zagrebu je cijena stana u novogradnji (ovisno o području grada) dosegla cijenu od minimalno 2000 eura po četvornome metru. Ovako visoka cijena nekretnina može se tumačiti kroz velik nesrazmjer ponude i potražnje nekretnina, pogotovo u urbanim područjima, jer se procjenjuje da samo Zagrebu nedostaje oko više desetaka tisuća stanova. Dostupnost stambenih kredita dovela je do znatno povećane potražnje za nekretninama koje na malom tržištu nekretnina diktiraju višu cijenu nekretnina. Na rast cijena zasigurno utječe i interes stranaca za kupnju nekretnina u Hrvatskoj - ulaskom Hrvatske u EU očekuje se znatan porast cijena nekretnina, osobito na Jadranu. Stanovnici EU imaju bolji životni standard jer građanin EU 15 (odnosno zemalja članica prije proširenja 2004.) ima tri i pol puta veću plaću od prosječnog Hrvata i njegova plaća dostatna mu je za četvorni metar stana s naglaskom da mu se kupovna moć konstantno povećava.
Tri plaće za četvorni metar
Hrvatski građanin mora izdvojiti više od svoje tri prosječne plaće za četvorni metar stana. Hrvatska je relativno jeftino tržište za građane Europske unije, što bi moglo dovesti do dodatnog porasta cijena nekretnina. Reciprocitet pri kupnji nekretnina za hrvatske građane je upitan jer su cijene nekretnina u zemljama članicama EU vrlo visoke. Nekretnine u Hrvatskoj precijenjene su i njihova realna cijena kreće se od 20 do 30 posto niže od tražene. Očekuje se da bi cijene nekretnina u Hrvatskoj mogle niskom stopom rasti do ulaska u EU (smanjuje se broj izdanih građevinskih dozvola), a nakon toga bi se trebale izjednačiti s prosjekom EU. Nove članice EU susrele su se s povećanjem cijena nekretnina od 30 do 40 posto, no i s povećanjem platežne moći koja u jednakoj mjeri, ne prati rast cijena nekretnina. Izvjesno je da će do rasta cijena nekretnina doći, no pitanje je koliko će biti potrebno vremena da se usklade cijene nekretnina s kupovnom moći građana.
Španjolska vodeća po novogradnji
Stranci se najviše zanimaju za nekretnine na Jadranu jer Hrvatska nudi lijep i čist krajolik i relativan mir. Velik interes i bum u izgradnji koji je vladao u Španjolskoj prije dvije godine splasnuo je i sve više građana EU želi pronaći nekretninu na mediteranskom području - zbog pristupačne cijene, lijepe i relativno netaknute prirode. Primjerice, u Španjolskoj je izgrađeno više od 750.000 stanova - više od nekretnina u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj zajedno, a pokupovali su ih imućni Britanci, Talijani i Nijemci. No tržište nema prostora za ekspanziju pa se interes počeo pokazivati za druge mediteranske zemlje - Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju gdje su nekretnine, za pojmove građana EU, i dalje jeftine.
Izvor: poslovni.hr
- 05.06.2025 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, promet umanjen
- 05.06.2025 Tokić grupa povećala dobit za 14 posto, na devet milijuna eu...
- 05.06.2025 Digitalni euro nosi bankama milijarde eura troškova
- 05.06.2025 ECB ponovno snizio kamatne stope za četvrtinu postotnog boda
- 05.06.2025 Francusko-talijanski proizvođač čipova gasi tisuće radnih mj...
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 02.01.2025 Indeksni fond ili samostalno ulaganje u dionice
- 30.12.2024 Capital Breeder - umanjena naknada za upravljanje
- 03.06.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 02.06.2025. - OTP Invest
- 02.06.2025 Zlato - nastavak rasta ili korektivna faza?
- 27.05.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 26.05.2025. - OTP Invest
- 22.05.2025 S&P 500 indeks – novi povijesni maksimum ili novi godišnji minimum?
- 22.05.2025 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2025.
- 03.06.2025 MIROVINCI TJEDNO: Skoro svi mirovinski fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 02.06.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 29.05.2025 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 28.05.2025 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 27.05.2025 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 08.06.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar prošloga tjedna blago pao prema košarici valuta
- 08.06.2025 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze porasle drugi tjedan zaredom
- 06.06.2025 Razgovor Xija i Trumpa podigao cijene nafte iznad 66 dolara
- 06.06.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili rast, Končar najlikvidniji
- 06.06.2025 ZSE DANAS: Crobexi i danas različitih predznaka, promet uvećan
- 05.06.2025 Tokić grupa povećala dobit za 14 posto, na devet milijuna eura
- 04.06.2025 Glavna skupština Pevexa: Lanjska dobit se zadržava
- 29.05.2025 Prihod Nvidije poskočio na početku godine
- 29.05.2025 Allianz Hrvatska: Bruto dobit lani dosegla rekordnih 29,3 milijuna eura
- 28.05.2025 Skok prihoda i dobiti Xiaomija u prvom tromjesečju
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2025)
(koji na 31.03.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
ZB CEE Equity | +12,85% | 4 | |||||
Capital Breeder | +10,92% | 3 | |||||
InterCapital SEE Equity - klasa B | A | +10,41% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 06.06. 16:00 | 3496,08 | 8,47 |
0,24 |
|
CROBEX10* | 06.06. 16:00 | 2203,18 | -2,75 |
-0,12 |
|
CROBEX10tr* | 06.06. 16:00 | 2489,81 | 15,41 |
0,62 |
|
ADRIAprime* | 06.06. 15:54 | 2672,79 | 24,52 |
0,93 |
|
CROBISTR* | 06.06. 16:31 | 183,5211 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 06.06. 16:31 | 99,1229 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
HT | 41,40 € |
-1,66% |
371.671,40 € |
KOEI | 520,00 € |
-0,38% |
324.426,00 € |
IG | 58,20 € |
1,04% |
294.397,20 € |
PODR | 150,00 € |
0,67% |
242.526,50 € |
KODT | 3.050,00 € |
0,33% |
109.420,00 € |
7CRO | 30,12 € |
0,20% |
91.696,20 € |
RIVP | 6,16 € |
1,32% |
90.756,80 € |
7SLO | 43,28 € |
0,67% |
73.845,92 € |
ZABA | 24,20 € |
2,11% |
61.082,80 € |
SAPN | 85,00 € |
-3,41% |
49.486,50 € |
Redovni dionički promet: | 1.927.789,35 € |
Redovni obveznički promet: | 0 € |
Sveukupni promet: | 2.856.989,35 € |