Hrvatska i dalje stenje pod teretom posljedica prije opuštene fiskalne politike koja je omogućavala bujanje cijena nekretnina i nekontroliranu javnu potrošnju, a moguće pozitivne efekte veće potrošnje države ne možemo očekivati zbog približavanja eurozoni i nužnog pridržavanja maastrichtskih kriterija.

Uz isključeni sezonski doprinos investicija, očekivanje rezultata Vladih antirecesijskih mjera i nisku potrošnju kućanstava, početak hrvatskog oporavka i rasta domaće proizvodnje ne treba očekivati prije trećeg kvartala, zaključak je mjesečnog Strategy Reporta Raiffeisen banke (RBA) za Hrvatsku.

"Nakon pada BDP-a 5,8 posto u prošloj godini, negativne tendencije u kretanju potrošnje kućanstava i zaposlenosti nastavljene su u prvom tromjesečju ove godine. Budući da se u uvjetima pada potražnje za robom i uslugama ne očekuje uobičajeni sezonski doprinos investicijskih aktivnosti smanjenju nezaposlenosti, Vlada se odlučila za uvođenje mjera za oživljavanje gospodarstva", kažu u RBA-u.

Analitičari te banke kažu da se pri odabiru najučinkovitijih mjera Vlada mogla koristiti bogatim iskustvom europskih država koje su programe za potporu gospodarstvu provele prošle godine.

Iz paketa Vladinih mjera provedene su dvije aukcije HBOR-a za kreditiranje obrtnih sredstava poduzeća, a uskoro se očekuju i mjere za pokretanje investicija. Učinak tih mjera i oporavak emitivnih turističkih tržišta te rast prihoda od usluga iz turizma trebao bi, prema RBA-u, u trećem tromjesečju donijeti zaokret i trebao bi početi rast domaće proizvodnje.

Visoka likvidnost
Na financijskim tržištima, pak, prevladava visoka likvidnost. Usporila se kreditna aktivnost banaka zbog smanjene potražnje za kreditima, a povećao se priljev kapitala iz inozemstva, što rezultira izostankom sezonskih deprecijacijskih pritisaka.

Istodobno je pad potrošnje kućanstava uz prilagodbu državne potrošnje realnom fiskalnom kapacitetu doveo do izostanka inflatornih pritisaka unatoč visokoj likvidnosti financijskog sustava.

U takvim uvjetima olakšano je ostvarivanje ciljeva monetarne politike, pa je HNB otpuštanjem dijela bankarskih pričuva omogućio financiranje Vladinih mjera.

Približavanje ulaska Hrvatske u Europsku uniju i očekivana aplikacija za monetarnu uniju zahtijevaju odražavanje fiskalnih agregata unutar maastrichtskih kriterija u kratkom roku, prije nego što očekivani rast BDP-a u duljem razdoblju omogući opušteniju prilagodbu.

Stoga će se, kažu analitičari RBA, fiskalna politika morati usmjeriti na ubrzano mijenjanje strukture i visine proračunskih rashoda s jedne te prihoda s druge strane, što donosi i politički nepopularne promjene u strukturi korisnika i obveznika financiranja javnih financija.

Upravo će brzina i uspješnost strukturnih promjena uz jačanje priljeva inozemnoga kapitala odrediti tempo gospodarskog rasta u razdoblju priključivanja zajedničkom europskom tržištu.

Dug pad potrošnje
Predvođena rastom nezaposlenosti, osobna potrošnja nastavit će padati, a nepovoljni trendovi u građevinskom sektoru, industrijskoj proizvodnji i smanjeni priljev izravnih investicija negativno će utjecati na investicijsku potrošnju.

S obzirom na pritiske u vezi s padom državne potrošnje, ne očekujemo da će ona ove godine pozitivno utjecati na kretanje bruto domaćeg proizvoda.

Na BDP će povoljno utjecati umjereni rast izvoza, što će biti posljedica oporavka inozemne potražnje uz istodobni daljnji pad uvoza.

Kao prijetnja navedenoj tezi nameće se velika ovisnost Hrvatske o uvozu energenata, pa bi poskupljenje u tom segmentu na inozemnim tržištima negativno utjecalo na hrvatsko gospodarstvo.

Priželjkuju IPO Hrvatskih autocesta i HPB-a
Što se tiče tržišta kapitala, u RBA-u kažu da Zagrebačka burza nije mogla izbjeći negativne posljedice globalnog 'komešanja', zbog čega je došlo do golemog pada. No, postoje i optimistični signali koji govore o oporavku koji će slijediti nakon smirivanja globalnih burza.

Naime, zbog govorkanja o brzom završetku pregovora o pristupanju Europskoj uniji strani su ulagači udjel u hrvatskim dionicama povećali sa 35 na 41 posto.

Osim toga, RBA u 2011. godini očekuje 22,4-postotni rast dobiti hrvatskih kompanija, što će dionice učiniti još atraktivnijim, a P/E omjer bi se mogao spustiti do osam.

Novac za ulaganje na burzi domaći bi ulagači mogli pronaći i nakon ukidanja kriznog poreza u srpnju ove godine, a najveći doprinos atraktivnosti tržišta donio bi IPO neke od državnih tvrtki poput Hrvatskih autocesta ili Hrvatske poštanske banke.