Dok su pojedine europske banke primorane otpisati dugove zbog globalne financijske krize, njihove banke kćeri u Hrvatskoj nemaju takvih problema. Dapače, njihova dobit iz godine u godinu raste, baš kako rastu i plasmani kredita građanima u zemljama istočne Europe. Razlog je jednostavan, a nalazi se u tome da kamate u zapadnoj Europi više ne mogu rasti po velikim stopama, dok na tržištima istočne Europe one još imaju potencijal rasta. Austrijske banke su zbog sloma hipotekarnog tržišta u SAD-u i financijske krize koja je nakon toga uslijedila pretrpjele štetu višu od milijardu eura. Raiffeisen Zentral banka (RZB) mora otpisati 312 milijuna eura, Volksbanka 153, dok Erste banka 111 milijuna eura, navodi austrijska poslovna novina Wirtschaftsblatt.at. S druge strane Raiffeisen banka u Hrvatskoj je prošle godine ostvarila dobit od 509 milijuna kuna ili 1,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Volksbanka je ostvarila čak 141 posto veću dobit, dok je Erste banka prema riječima predsjednika Uprave Petra Radakovića ostvarila prošle godine najbolji rezultat do sada povećanjem neto dobiti od 47,1 posto.
Manje cijene
"Ne očekuje se da će otpis dijela imovine u vrijednosti 312 milijuna eura Raiffeisen Zentral Bank Österreich AG utjecati na poslovanje RBA u Hrvatskoj, tim više što su ukupni poslovni rezultati holdinga Raiffeisen International kojem je RZB većinski vlasnik, a kojem pripada i RBA Hrvatska za prošlu godinu više nego dobri jer je dobit nakon odbitka poreza uvećana za 15 posto, na 1,19 milijardi eura", objasnili su u RBA. Andreas Ecker-Nakamura, glasnogovornik RBZ-a, za Poslovni dnevnik objašnjava da ta austrijska banka nije izgubila 312 milijuna eura "nego da je riječ o smanjenoj imovini RZB-ova investicijskog portfelja", naglasivši da se "samo deset posto od 312 milijuna eura može smatrati gubitkom". Ecker-Nakamura je pojasnio kako je RZB pogođen zbog bančinih investiranja u vrijednosnice koje su bile rizičnije. Ulaganja u takve vrijednosnice pogodile su i druge velike europske banke. Banke koje su više orijentirane na tržište kapitala i na korporativni segment imale su stoga lošiji rezultat. Kako hrvatske banke u puno manjoj mjeri financiraju korporativno gospodarstvo, a znatno više su okrenuti takozvanom retail poslovanju, odnosno građanima, pogođene su krizom u puno manjoj mjeri. Bankarstvo okrenuto građanima i malim poduzetnicima konzervativnije je i time stabilnije te je manje izloženo ciklusima u ekonomiji. U Hrvatskoj su marže mnogo veće nego primjerice u Austriji ili Njemačkoj, ali bankarski krugovi brane se da su i rizici drukčiji te da se primjerice te zemlje zadužuju po manjim cijenama u odnosu na Hrvatsku. "Refinanciranje je na bankarskom tržištu srednje i istočne Europe općenito skuplje zbog rizika, što vodi k podizanju premije. Zapravo je RZB stabilna i snažna institucija upravo stoga što je refinanciranje jeftinije nego što je to bankama u srednjoj i istočnoj Europi. Nekim bankama u toj regiji onemogućeno je refinanciranje jer nemaju snažne banke roditeljice sa zdravim depozitnim kvotama", tvrdi Ecker-Nakamura.


Investicijski savjetnik Oleg Tkalčić, vlasnik zadarskog Tkalčić consultinga pojasnio je: "Banke na hrvatskom bankarskom tržištu najviše rastu zahvaljujući plasmanima kredita čije su kamatne stope više nego na domicilnom tržištu. Osim toga teško je očekivati da će centrala iz neke zemlje preko svoje banke kćeri ulagati u rizične vrijednosnice. Banke u Hrvatskoj imaju konzervativne načine poslovanja, a to se prije svega ogleda u rastu kredita". Plasmani banaka u Hrvatskoj nebankarskom sektoru u prva dva mjeseca ove godine povećani su za 0,9 milijardi kuna ili za 0,4 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. Pritom su potraživanja banaka na osnovi kredita odobrenih stanovništvu povećana u prva dva mjeseca ove godine za 2,3 milijarde kuna ili za 2,1 posto, a najveći dio povećanja odnosi se na stambene kredite. Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić tvrdi da bankarsko tržište u Hrvatskoj još ima prostora za rast. Njegovu tvrdnju potkrepljuje i najnovija vijest da talijanska banka Credito Valtellinese kupuje Primorsku banku. Talijani su objasnili da traže akviziciju u Hrvatskoj jer su prognozirali stagnaciju bankarskog tržišta u Italiji, dok istovremeno očekuju daljnji rast na hrvatskom tržištu. A dvije najjače talijanske grupacije drže dvije najveće banke u Hrvatskoj. Borba za tržište s domaćih se terena prenosi na tržišta srednje i istočne Europe. "Na zapadnim tržištima kamate na kredite više ne mogu rasti te su se okrenuli ulaganju na tržišta kapitala, što se pokazalo rizičnim", kaže Stojić. Bankarsko tržište u istočnoj Europi je manje razvijeno u odnosu na ono na u zapadnoj Europi i banke imaju prostora za ubiranje znatne dobiti okrećući se građanima. Analitičari takva tržišta nazivaju emerging ili brzorastuća tržišta. Ne treba zanemariti ni objašnjenja mnogih socijalnih psihologa koji tvrde da se stanovništvo tranzicijskih zemalja u nedostatku viška novca zadužuje kako bi što prije dostiglo standard svojih zapadnih susjeda kojima je za gospodarsku razinu koju su dosegli bilo potrebno nekoliko desetljeća. Stoga ne čudi velika zainteresiranost europskih bankarskih grupacija za tržišta bivših tranzicijskih zemalja. Činjenica je da su strane banke hrvatskom bankarskom tržištu donijele stabilnost nakon njegova sloma polovicom devedesetih. Donijele su i lakšu dostupnost kredita građanima. To je dovelo do rasta njihove dobiti te posljedično i do velike borbe za hrvatsko tržište kao i tržište cijele istočne Europe. Nekadašnja mala banka iz Koruške Hypo-Alpe-Adria banka je zahvaljujući hrvatskom tržištu postala velik regionalni igrač. Zanimljivo je kako je prije pola godine predsjedniku Austrijske gospodarske komore Christophu Leitlu na postavljeno pitanje o Hypo-Alpe-Adria banci trebalo nešto duže vremena da se prisjeti o kojoj je banci riječ.
Teško do nove banke
Kako je u Hrvatskoj zbog strogih pravila Hrvatske narodne banke vrlo teško osnovati novu banku, velike grupacije odlučuju se na preuzimanja drugih banaka. Francuska banka Société Générale izdvojila je prije dvije godine milijardu eura za preuzimanje Splitske banke. Ta kupnja na je Francusku visoko pogurala na HNB-ovoj ljestvici zemalja s najvećim ulaganjima u Hrvatsku. Prije toga su se mnogi pokušali naći razloge zašto francuski kapital zaobilazi Hrvatsku. Banke u Hrvatskoj zadužuju se u inozemstvu kako bi u Hrvatskoj financirale svoje poslovanje, najčešće na tržištima odakle dolaze njihovi vlasnici. Prema navodima Hrvatske udruge banaka, udjel banaka u vanjskom dugu pada. Što je veća razina gospodarskoga razvitka, to je udjel banaka u vanjskom dugu veći, navode u HUB-u, dodajući kako udjel banaka u ukupnome vanjskom dugu Hrvatske nije velik u usporedbi sa sličnim zemljama. Taj se udjel ove godine dodatno smanjuje izravnim zaduživanjem poduzeća u inozemstvu umjesto kod banaka u Hrvatskoj. Stojić tvrdi da su se banke u Hrvatskoj prošlogodišnjim dokapitalizacijama smanjile zaduživanje. Za to se vrijeme HNB restriktivnim mjerama pokušava boriti protiv nastavka povećanja zaduženja građana, a banke čekaju da Hrvatska uđe u Europsku uniju kada će neke od tih mjera otići u povijest.