Ekonomski institut u Zagrebu objavio je analizu koja između ostalog pokazuje usporavanje gospodarskog rasta u drugom tromjesečju 2008.godine, uspješnu turističku sezonu te rast inozemnog duga poduzeća.
Nakon solidnog rasta BDP-a u prvom tromjesečju 2008. godine, drugo je tromjesečje, kažu, obilježilo usporavanje gospodarske aktivnosti. Dok je u prvom tromjesečju zabilježen rast od 4,3 posto na međugodišnjoj razini, u drugom je tromjesečju stopa rasta iznosila 3,4 posto. To je ujedno i najniža međugodišnja stopa rasta od prvog tromjesečja 2005. godine. Ovakva su kretanja značajnim dijelom uvjetovana negativnim trendovima u međunarodnom okruženju.

Ukupna je industrijska proizvodnja u kolovozu 2008. godine zabilježila pad aktivnosti, kako na mjesečnoj, tako i na međugodišnjoj razini. Takva kretanja predstavljaju nastavak negativnog trenda iz srpnja.

Analiza pokazuje i da je, suprotno ukupnim gospodarskim kretanjima, građevinarstvo u tijeku ljetnih mjeseci ove godine zabilježilo rast aktivnosti. Tako je obujam građevinskih radova u srpnju, prema desezoniranim podacima, bio veći za 1,2 posto nego u lipnju i za 4,5 posto nego u svibnju. Unatoč ostvarenoj visokoj razini aktivnosti i pozitivnim kretanjima u lipnju i srpnju, u prvih je sedam mjeseci ove godine, po došlo do pada broja izdanih građevinskih dozvola i usporavanja stope rasta stambenih kredita, što bi se moglo nepovoljno odraziti na kretanja u narednom razdoblju.

Zadnja tri mjeseca obilježila restriktivna monetarna politika, rast dugova i loše burzovne vijestiAnaliza Ekonomskog instituta je pokazala i da je realni promet u trgovini na malo u prvih šest mjeseci ove godine stagnirao, da bi u srpnju došlo do pada aktivnosti. kao i da je bilo pozitivnih kretanja u turističkom sektoru, koja su bila prisutna od početka ove godine, a nastavila su se i tijekom ljetnih mjeseci. U prvih je osam mjeseci tekuće godine ostvareno 2,0 posto više dolazaka i 2,6 posto više noćenja u usporedbi s istim razdobljem 2007. godine. U strukturi stranih gostiju i dalje prednjače turisti iz Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije.

Ukupni je inozemni dug na kraju srpnja 2008. godine iznosio 35,4 milijarda eura, što je za 6,7 posto više nego na kraju 2007. godine. Taj je rast približno jednak onima ostvarenim u istim razdobljima u prethodne tri godine. Kretanje inozemnog duga i dalje prvenstveno obilježava porast zaduživanja “ostalih” domaćih sektora. Najvećim se dijelom radi o zaduživanju trgovačkih društava uzimanjem dugoročnih kredita u inozemstvu. Dug ostalih domaćih sektora, uključujući izravna ulaganja, povećao se u srpnju 2007. za 16,2 posto na međugodišnjoj razini. Dug banaka je na kraju srpnja bio za 6,1 posto manji nego krajem 2007. godine.

Strukturu inozemnog duga države gotovo u cijelosti čine dugoročna zaduženja države nastala izdavanjem obveznica i krediti iz inozemstva. U skladu s ciljevima smanjenja javnog duga i stabiliziranja inozemnog duga iz Smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2009. do 2011. godine, država se u trogodišnjem razdoblju planira i dalje zaduživati pZadnja tri mjeseca obilježila restriktivna monetarna politika, rast dugova i loše burzovne vijestionajviše na domaćem tržištu. Međutim, dio zaduženja, kažu, planira ostvariti i izdavanjem vrijednosnih papira u eurima na međunarodnim financijskim tržištima. U razdoblju do 2011. godine dospijevaju tri izdanja domaćih obveznica u ukupnom iznosu od 4,0 milijarde kuna i 0,2 milijarde eura, te pet izdanja međunarodnih obveznica u ukupnom iznosu od 50,0 milijarda jena i 1,75 milijarde eura.

Robna je razmjena Hrvatske s inozemstvom u prvih osam mjeseci ove godine zabilježila nepovoljna kretanja, prosječna je mjesečna realna neto plaća isplaćena u razdoblju od siječnja do srpnja 2008. ostala nepromijenjena u odnosu na isto razdoblje 2007. godine, a novčana masa (M1), koja obuhvaća gotov novac izvan banaka, depozite bankarskih institucija i ostalih domaćih sektora kod HNB-a te depozitni novac, tijekom ljetnih je mjeseci ostvarivala sve niže međugodišnje stopaerasta, što ukazuje na restriktivnost monetarne politike.

U trećem se tromjesečju 2008. godine nastavilo nepovoljno razdoblje na Zagrebačkoj burzi. Tako je burzovni indeks Crobex pao u trećem tromjesečju za dodatnih 16,6 posto, dok je u cijeloj 2008. godini smanjenje iznosilo 42,9 posto. Crobex se na kraju rujna spustio ispod 3000 bodova, što je zadnji put zabilježeno u kolovozu 2006. godine. Stoga možemo reći da je u prvih devet mjeseci ove godine izbrisano više od dvije godine prinosa. Usporedno s padom Crobexa, zabilježen je i pad prometa na Zagrebačkoj burzi.

Promet dionicama u trećem tromjesečju iznosio je 3,6 milijardi kuna, što je 14,1 posto manje nego u drugom tromjesečju, odnosno 11,7 posto manje njego u istom tromjesečju 2007. godine. Kako su padale cijene dionica, tako je padala i tržišna kapitalizacija, koja je u trećem tromjesečju 2008. godine iznosila 214,4 milijardi kuna (74,3 posto BDP-a), dok je u istom tromjesečju 2007. godine iznosila 316,5 milijardi kuna (120,3 posto BDP-a).

U rujnu ove godine, cijene dobara i usluga namijenjenih osobnoj potrošnji povećale su se 0,2 posto u odnosu na kolovoz, pri čemu su cijene dobara porasle 0,6 posto, dok su se cijene usluga spustile za 1,1 posto.

Analiza Ekonomskog instituta pokazuje i da je došlo do visokog rasta prihoda proračuna u prvom polugodištu, kao i do snažnog rasta državnih subvencija. Došlo je, pokazuje također analiza, do značajnog povećanje neto imovine države.