- 12.12.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali dobitke na tjednoj razini
- 12.12.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle drugi dan zaredom
- 12.12.2025 ZSE DANAS: Crobexi i danas u minusu uz uvećan promet
- 12.12.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijski indeksi prate rast Wall Streeta, do...
- 12.12.2025 Na tržištu kriptovaluta zavladala je kriza
- 15.12.2025 Tržišta kapitala ostaju konstruktivna u 2026.
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 15.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 15.12.2025. - OTP Invest
- 15.12.2025 Tržišta kapitala ostaju konstruktivna u 2026.
- 08.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 08.12.2025. - OTP Invest
- 01.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 01.12.2025. - OTP Invest
- 24.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 24.11.2025. - OTP Invest
- 16.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova s negativnim rezultatom
- 15.12.2025 TJEDNI PREGLED: Većina fondova zabilježila pad vrijednosti udjela
- 09.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 08.12.2025 TJEDNI PREGLED: Isti broj fondova s pozitivnim i negativnim rezultatom
- 02.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Svi mirovinski fondovi u tjednom plusu
- 17.12.2025 Cijene nafte porasle prema 60 dolara, u fokusu Venezuela
- 17.12.2025 ZSE DANAS: Crobexi porasli uz uvećan promet
- 17.12.2025 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi porasli
- 17.12.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, trgovanje oprezno
- 17.12.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se nastavak mirnog trgovanja
- 13.12.2025 Renault znatno ublažio ambicije za punionice električnih vozila u Europi
- 10.12.2025 Potvrđen rejting i podignuti izgledi Zagrebačkog holdinga
- 10.12.2025 TUI očekuje skromnije rezultate u 2026.
- 09.12.2025 Thyssenkrup zaključio poslovnu godinu u plusu
- 05.12.2025 Ina potpisala dva ugovora vrijedna 33,4 milijuna eura
- 17.12.2025 Zlato i uranij podigli proračunski prihod Namibije
- 17.12.2025 Inflacija u eurozoni stabilna u studenom
- 17.12.2025 Povećana potrošnja za blagdane sugerira dobro stanje gospodarstva
- 17.12.2025 Vijetnamski proizvođač električnih vozila ulaže milijardu dolara u Indoneziju
- 17.12.2025 SAD potvrdio vodeću poziciju u patentima za kvantne tehnologije
EKONOMIJAObjavljeno: 30.11.2010
Gotovo polovica Nijemaca želi povratak marke
| Podijeli sadržaj: | ||||
Najnovije ispitivanje javnog mnijenja pokazuje da bi 47 posto stanovnika Njemačke vrlo rado raspolagalo svojom nekadašnjom valutom umjesto eura. Međutim, analitičari upozoravaju da bi to bilo katastrofalno i za Europsku uniju i za Njemačku.
"Njemačka marka je za mnoge Nijemce simbol gospodarske sigurnosti, solidarnosti i napretka", utvrdili su stručnjaci iz Eurobarometra, statističkog ureda Europske unije. Činjenica je da se financijska kriza u eurozoni zaoštrava i da joj se još uvijek ne vidi kraja. Nakon što su Grčka i Irska zatražile međunarodnu pomoć, već se špekulira koja će zemlja biti sljedeća. No, što bi se stvarno dogodilo kada bi euro počeo nezaustavljivo padati? Bi li Njemačka stvarno ponovo uvela marku, Italija liru, Francuska franak? Ili bi nastupili kaos i gospodarska depresija?
Znanstvenica Daniela Schwarzer iz njemačke zaklade "Znanost i politika" za internetsko izdanje tjednika "Der Spiegel" navodi dva moguća scenarija. Prva varijanta, prenosi Deutsche Welle, bila bi da Njemačka i druge stabilne države uvedu tzv. "tvrdi euro". Sličnu ideju nedavno je iznio i bivši šef Savezne udruge njemačke industrije Hans-Olaf Henkel. On je zatražio stvaranje dva bloka: sjevernog sa zemljama "koje ne žele inflaciju i koje su naviknute na proračunsku disciplinu" i južnog sa članicama eurozone koje bi svoju "mekanu" valutu mogle obezvrijediti u slučaju potrebe. Druga varijanta za slučaj produbljenja krize bila bi povratak njemačke marke, odnosno nacionalnih valuta i vođenje odvojenih monetarnih politika.
Kada bi se političari iz eurozone stvarno odlučili za ovu drugu varijantu to bi, unatoč velikoj popularnosti njemačke marke, Njemačkoj donijelo više štete nego koristi. "Posljedice izlaska iz eurozone za njemačko bi gospodarstvo bile katastrofalne: smanjenje rasta, povećanje nezaposlenosti, pad blagostanja", upozorio je i njemački ministar gospodarstva Rainer Brüderle.
I gospodarski stručnjaci dijele to mišljenje. Tako Friedrich Heinemann iz Centra za Europska gospodarska istraživanja objašnjava da bi marka za ulagače bila vrlo atraktivna te da bi zbog toga došlo do njezinog nekontroliranog rasta. A to bi pak za njemački izvoz, koji je glavni temelj ovdašnjega gospodarstva, imalo nesagledive posljedice. Jer, jaka marka poskupjela bi njemačke proizvode, oni više ne bi bili konkurentni na svjetskom tržištu, naglo bi porasla nezaposlenost i time bi se znatno smanjio i sadašnji visoki standard njemačkih građana. Osim toga, i njemačke tvrtke bi morale računati s milijardskim troškovima osiguranja za slučaj većih promjena deviznih tečajeva. Zahvaljujući euru kao zajedničkoj valuti taj trošak sada nije tako velik, jer Njemačka puno izvozi baš na tržište eurozone.
Tu su i veliki troškovi koje sa sobom nosi uvođenje nove valute: tiskanje novčanica, izrada kovanica, masovna zamjena novca. Jedino što bi možda išlo u prilog povratku omiljene nacionalne valute bila bi činjenica da je dobra stara njemačka marka još uvijek tu negdje. Naime, procjenjuje se da i devet godina nakon uvođenja eura Njemačkoj središnjoj banci još uvijek nije vraćeno oko 13 milijardi maraka.
"Njemačka marka je za mnoge Nijemce simbol gospodarske sigurnosti, solidarnosti i napretka", utvrdili su stručnjaci iz Eurobarometra, statističkog ureda Europske unije. Činjenica je da se financijska kriza u eurozoni zaoštrava i da joj se još uvijek ne vidi kraja. Nakon što su Grčka i Irska zatražile međunarodnu pomoć, već se špekulira koja će zemlja biti sljedeća. No, što bi se stvarno dogodilo kada bi euro počeo nezaustavljivo padati? Bi li Njemačka stvarno ponovo uvela marku, Italija liru, Francuska franak? Ili bi nastupili kaos i gospodarska depresija?
Znanstvenica Daniela Schwarzer iz njemačke zaklade "Znanost i politika" za internetsko izdanje tjednika "Der Spiegel" navodi dva moguća scenarija. Prva varijanta, prenosi Deutsche Welle, bila bi da Njemačka i druge stabilne države uvedu tzv. "tvrdi euro". Sličnu ideju nedavno je iznio i bivši šef Savezne udruge njemačke industrije Hans-Olaf Henkel. On je zatražio stvaranje dva bloka: sjevernog sa zemljama "koje ne žele inflaciju i koje su naviknute na proračunsku disciplinu" i južnog sa članicama eurozone koje bi svoju "mekanu" valutu mogle obezvrijediti u slučaju potrebe. Druga varijanta za slučaj produbljenja krize bila bi povratak njemačke marke, odnosno nacionalnih valuta i vođenje odvojenih monetarnih politika.
Kada bi se političari iz eurozone stvarno odlučili za ovu drugu varijantu to bi, unatoč velikoj popularnosti njemačke marke, Njemačkoj donijelo više štete nego koristi. "Posljedice izlaska iz eurozone za njemačko bi gospodarstvo bile katastrofalne: smanjenje rasta, povećanje nezaposlenosti, pad blagostanja", upozorio je i njemački ministar gospodarstva Rainer Brüderle.
I gospodarski stručnjaci dijele to mišljenje. Tako Friedrich Heinemann iz Centra za Europska gospodarska istraživanja objašnjava da bi marka za ulagače bila vrlo atraktivna te da bi zbog toga došlo do njezinog nekontroliranog rasta. A to bi pak za njemački izvoz, koji je glavni temelj ovdašnjega gospodarstva, imalo nesagledive posljedice. Jer, jaka marka poskupjela bi njemačke proizvode, oni više ne bi bili konkurentni na svjetskom tržištu, naglo bi porasla nezaposlenost i time bi se znatno smanjio i sadašnji visoki standard njemačkih građana. Osim toga, i njemačke tvrtke bi morale računati s milijardskim troškovima osiguranja za slučaj većih promjena deviznih tečajeva. Zahvaljujući euru kao zajedničkoj valuti taj trošak sada nije tako velik, jer Njemačka puno izvozi baš na tržište eurozone.
Tu su i veliki troškovi koje sa sobom nosi uvođenje nove valute: tiskanje novčanica, izrada kovanica, masovna zamjena novca. Jedino što bi možda išlo u prilog povratku omiljene nacionalne valute bila bi činjenica da je dobra stara njemačka marka još uvijek tu negdje. Naime, procjenjuje se da i devet godina nakon uvođenja eura Njemačkoj središnjoj banci još uvijek nije vraćeno oko 13 milijardi maraka.
Izvor: poslovni.hr
- 12.12.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali dobitke na tjednoj razini
- 12.12.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle drugi dan zaredom
- 12.12.2025 ZSE DANAS: Crobexi i danas u minusu uz uvećan promet
- 12.12.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijski indeksi prate rast Wall Streeta, do...
- 12.12.2025 Na tržištu kriptovaluta zavladala je kriza
- 15.12.2025 Tržišta kapitala ostaju konstruktivna u 2026.
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 15.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 15.12.2025. - OTP Invest
- 15.12.2025 Tržišta kapitala ostaju konstruktivna u 2026.
- 08.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 08.12.2025. - OTP Invest
- 01.12.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 01.12.2025. - OTP Invest
- 24.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 24.11.2025. - OTP Invest
- 16.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova s negativnim rezultatom
- 15.12.2025 TJEDNI PREGLED: Većina fondova zabilježila pad vrijednosti udjela
- 09.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 08.12.2025 TJEDNI PREGLED: Isti broj fondova s pozitivnim i negativnim rezultatom
- 02.12.2025 MIROVINCI TJEDNO: Svi mirovinski fondovi u tjednom plusu
- 17.12.2025 Cijene nafte porasle prema 60 dolara, u fokusu Venezuela
- 17.12.2025 ZSE DANAS: Crobexi porasli uz uvećan promet
- 17.12.2025 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi porasli
- 17.12.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, trgovanje oprezno
- 17.12.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se nastavak mirnog trgovanja
- 13.12.2025 Renault znatno ublažio ambicije za punionice električnih vozila u Europi
- 10.12.2025 Potvrđen rejting i podignuti izgledi Zagrebačkog holdinga
- 10.12.2025 TUI očekuje skromnije rezultate u 2026.
- 09.12.2025 Thyssenkrup zaključio poslovnu godinu u plusu
- 05.12.2025 Ina potpisala dva ugovora vrijedna 33,4 milijuna eura
- 17.12.2025 Zlato i uranij podigli proračunski prihod Namibije
- 17.12.2025 Inflacija u eurozoni stabilna u studenom
- 17.12.2025 Povećana potrošnja za blagdane sugerira dobro stanje gospodarstva
- 17.12.2025 Vijetnamski proizvođač električnih vozila ulaže milijardu dolara u Indoneziju
- 17.12.2025 SAD potvrdio vodeću poziciju u patentima za kvantne tehnologije
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q3 - 2025)
(koji na 30.09.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Capital Breeder | +37,22% | 3 | |||||
| Global Kapital | +35,58% | 4 | |||||
| Erste SEE Equity - klasa B | A | +33,74% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
| Erste Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u Erste Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 17.12. 15:53 | 3830,02 | 7,57 |
0,20 |
|
| CROBEX10* | 17.12. 15:53 | 2441,07 | 1,99 |
0,08 |
|
| CROBEX10tr* | 17.12. 15:53 | 2807,82 | 2,29 |
0,08 |
|
| ADRIAprime* | 17.12. 15:49 | 2948,31 | 0,83 |
0,03 |
|
| CROBISTR* | 17.12. 16:31 | 185,388 | 0,01 |
0,01 |
|
| CROBIS* | 17.12. 16:31 | 98,8306 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| KOEI | 692,00 € |
0,29% |
697.200,00 € |
| ADRS2 | 78,80 € |
2,07% |
228.835,80 € |
| RIVP | 6,50 € |
-0,31% |
159.837,16 € |
| ADRS | 120,00 € |
2,56% |
114.600,00 € |
| HT | 40,60 € |
-0,25% |
83.135,00 € |
| PODR | 153,00 € |
-0,65% |
82.869,00 € |
| HPB | 320,00 € |
1,91% |
73.726,00 € |
| KODT | 3.770,00 € |
0,00% |
67.710,00 € |
| ZITO | 19,20 € |
0,00% |
59.447,75 € |
| ERNT | 191,00 € |
-1,04% |
54.486,50 € |
| Redovni dionički promet: | 1.888.887,44 € |
| Redovni obveznički promet: | 32.482,45 € |
| Sveukupni promet: | 2.420.569,89 € |


