Pitanje rejtinga ponovno je u razgovoru za Bloomberg aktualizirao Michele Napolitano, pomoćnik direktora rejtinške agencije Fitch, kazavši da je još prerano reći kako će nova hrvatska Vlada utjecati na kreditni rejting zemlje, ali je bitno da što prije pokrene „nepopularne mjere".

A pod nepopularnim mjerama Napolitano je označio rezanje plaća u javnom sektoru, smanjenje mirovina i proračuna ministarstava.

Podsjetimo, hrvatski kreditni rejting je u „velikoj trojki" - Standard& Poor's (S&P), Moody's i Fitch - trenutačno na najnižem stupnju investicijskog razreda. Konkretno, u S&P-u imamo BBB- rejting s negativnim trendom, u Moody'su Baa3 sa stabilnim trendom, a u najmanjem Fitchu BBB- s negativnim trendom. Padom za samo jednu stepenicu hrvatski kreditni rejting ulazi u špekulativni razred, popularno zvan smećem.

Rok od 60 dana

Revizija hrvatskog rejtinga najavljena je za ožujak, što znači da Kukuriku vlada mora u samo dva mjeseca pokazati da je spremna provesti korake koji će pred rejtinškim agencijama izgledati vjerodostojno. Kozmetičke rezove u proračunu nova garnitura u Banskim dvorima jednostavno sebi ne može dopustiti.

„Gubitak sadašnjeg kreditnog rejtinga znači da nećemo moći refinancirati dugove. Sreća je što sljedeće dvije godine nema velikih iznosa otplata pa i neće biti veće potrebe za refinanciranjem", pojašnjava Hrvoje Šimović, docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Šimović dodaje da nismo članica EU i eurozone, trenutačno svima treba novac, zaduživanje je skupo, a bit će još i skuplje. „Dosad smo se zaduživali jeftinije od primjerice Italije, stoga je bitno očuvati rejting", ocjenjuje Šimović.

Na pitanje očekuje li da će nova vlada uspjeti očuvati rejting, prvi čovjek POBA-ICO Investa Aljoša Šestanović kaže da je još rano reći kako će reagirati rejtinške agencije, ali smatra da će nova vlada poduzeti potrebne korake kako bi se održao sadašnji kreditni rejting.

„Hoće li u tomu uspjeti, ovisi o stavu same agencije. Činjenica je da se rejting neke zemlje ne procjenjuje ad hoc, već na temelju višemjesečnih analiza. Ako se odmah poduzmu potrebni koraci, analize će to svakako uzeti u obzir. Agencije u pravilu prilikom promjene vlasti pričekaju neko vrijeme kako bi vidjele poteze i smjer nove vlade", ističe Šestanović.

U slučaju crnog scenarija, odnosno pada rejtinga, Šestanović naglašava kako bi to za Hrvatsku bio vrlo neugodan i nesretan scenarij.

„Eventualno spuštanje rejtinga nosi povećanje premije na rizik na zaduživanje države, što znači skuplje zaduživanje države, a time i ostalih sektora jer je kamatna stopa po kojoj se zadužuje država mjerilo za sve ostale sektore. To bi dovelo do porasta nenaplativih kredita, nespremnosti banaka da kreditiraju poduzeća i neodlučnosti sektora građanstva da se zadužuju. Poseban negativan utjecaj bio bi na nedostatak obrtnih sredstava, pa shodno tomu daljnje povećanje nelikvidnosti u plaćanjima", kaže Šestanović.

Skuplji krediti

Hrvoje Šimović naglašava i da za poduzeća i građane pad rejtinga svakako znači skuplje kredite.

„Ako se država dosad zaduživala po stopama od 6,25 do 6,75 posto, što je referentna stopa, krediti građanima i poduzećima mogu biti samo skuplji. Poseban je problem naš vanjski dug, koji je većinom dug privatnih osoba, banaka, građana i poduzeća i iznosi više od 100 posto BDP-a. Financijska tržišta rizik neke zemlje procjenjuju uzimajući zajedno javni i vanjski dug, pa je očuvanje rejtinga bitno i zbog privatnog sektora", ističe Šimović.

Osim Hrvatskoj, sniženje rejtinga moglo bi se uskoro dogoditi i cijeloj eurozoni. Naime, agencija S&P u utorak je objavila da je 15 članica eurozone pod promatranjem s mogućnošću snižavanja rejtinga. Od S&P-ova povećala izuzeti su Cipar, koji je već pod promatranjem, i Grčka, kojoj je ove godine rejting nekoliko puta snižen. Prema procjenama Business Insidera, najava S&P-a dovodi u pitanje sve dosadašnje napore da se eurozona stabilizira. Naime, najizgledniji kandidat za snižavanje vrhunskog AAA rejtinga je Francuska. Ako se njoj snizi rejting, snizit će se i cijelom Europskom fondu za financijsku stabilnost (EFSF), trenutačno jedinom vjerodostojnom oružju kojim se brani eurozona. Trenutno u 440 milijardi eura teškom EFSF-u zemlje sa AAA rejtingom sudjeluju sa 58 posto novca, a samo Francuska sudjeluje sa 20,3 posto.

Najava S&P-a izazvala je žestoke reakcije dužnosnika eurozone koji je ocjenjuju u najmanju ruku sabotažom. Tako je predsjedavajući eurozone Jean-Claude Juncker ocijenio kako odluka američke agencije ne može biti slučajna, i to samo tri dana prije početka sastanka europskih lidera. Guverner francuske središnje banke Christian Noyer je pak kazao da su rejtinške agencije bile motor krize iz 2008. godine.

„Postaju li motor i ove krize? To je pravo pitanje o kojemu svi moramo zamisliti", istaknuo je Noyer. Odgovor Europe na američku „provokaciju" nije trebalo dugo čekati. U srijedu su se pojavile informacije da će se na summitu donijeti odluka o dvostruko većem EFSF-u te pokretanju dvaju različita fonda za spašavanje problematičnih članica.

Posljedice pada kreditnog rejtinga:
· nemogućnost refinanciranja dugova države
· veće kamatne stope na kredite građanima i tvrtkama
· porast nenaplativih kredita
· nespremnost banaka da kreditiraju tvrtke
· daljnje povećanje nelikvidnosti zbog nedostatka obrtnih sredstava