NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 15.11.2011

EBRD: Hrvatima kapitalizam i demokracija sve mrskiji

Hrvatska mora ponovno pokrenuti i ubrzati zaustavljenu privatizaciju i provesti još jedan krug reformi kako bi postala gostoljubivija i privlačnija za poslovanje, stoji u izvješću Europske banke za obnovu i razvoj nazvanom „Kriza u tranziciji".

Istraživanje EBRD-a koje se bavi podrškom demokraciji i tržišnom gospodarstvu u krizi pokazalo je da je građanima Hrvatske tržišno gospodarstvo sve manje drago, pa će im biti manje drago čuti i preporuke Europske banke za obnovu i razvitak.

Svrstali smo se u skupinu zemalja u kojima je podrška kapitalizmu manja od 30 posto, a prije pet godina je oko 35 posto ispitanika podržavalo tržišno gospodarstvo. Manje od 50 posto ispitanika u Hrvatskoj danas podržava demokraciju kao vladajući politički poredak.

Hrvati su, poput Rumunja, u posljednje dvije godine najviše razočarani ekonomskom situacijom od svih zemalja obuhvaćenih istraživanjem.

Prema istraživanju EBRD-a, podrška demokraciji i tržišnoj ekonomiji povezana je sa smanjenjem potrošnje u krizi, posebno u odnosu na prijašnje krizne situacije, što je dovelo do smanjenja podrške i tržištima i demokraciji. Jedan od razloga pada podrške, smatraju u EBRD-u, jest činjenica da građani tranzicijskih zemalja krive upravo te sustave, demokraciju i tržišno gospodarstvo, za izazivanje krize.

Tako se podrška sustavima za koje građani smatraju da su na snazi u njihovim zemljama smanjila. Paradoksalno, oni koji su prije krize uživali u više blagodati tih sustava, u krizi su smanjili svoju podršku, dok je podrška tim sustavima porasla u krizi baš u zemljama gdje su demokracija i tržišno gospodarstvo u ranijoj fazi razvoja.

Prema EBRD-u, glavni prioritet Hrvatske za 2012. upravo je rast gospodarstva, a kako će ga ostvariti uz limitirane izvore financiranja i nedovoljan poticaj gospodarstvu kroz približavanje Europskoj uniji, prava je nepoznanica. U EBRD-u, naime, upozoravaju da je bankarski sustav gotovo potpuno ovisan o vanjskom financiranju, što dokazuju i niske valutne rezerve. Hrvatskoj narodnoj banci prioritet je i dalje održavanje stabilnosti kune pa je radi poticanja likvidnosti bankarskog sektora reducirala minimalne valutne rezerve sa 20 na 17 posto.

Jake banke
No, strano se financiranje pokazalo srećom u nesreći. Naime, bankarski sektor se pokazao likvidnim i relativno jakim, a zabilježen je i znatan rast privatnih kredita u 2010. godini. Međutim, zabilježen je i rast neotplaćenih kredita, koji čini čak 11,5 posto ukupnih kredita u prvom kvartalu 2011. godine.

I uz stabilne banke, u Hrvatskoj se ove godine po EBRD-u očekuje samo neznatan ekonomski rast. Kako sude u banci, učinjene su neke reforme koje se tiču mirovinskog sustava, ali za dugoročnu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva potrebno je još i vremena i truda.

Tako se, pokazuje istraživanje, BDP u 2010. smanjio za 1,2 posto, a strane investicije gotovo su se prepolovile. U posljednje vrijeme zabilježen je porast izvoza, što analitičare u banci navodi na razmišljanje da se glavni pokretač rasta prebacio s domaćeg na inozemni sektor.

Kao rezultat toga državni se deficit smanjio s gotovo 10 posto od ukupnog BDP-a na samo 1,1 posto u 2010. godini.

Slaba industrija
Industrijski je sektor ipak i dalje slab, a u prvoj polovini 2011. povećao se i broj nezaposlenih u tom sektoru. S obzirom na slabu domaću potrošnju, inflacija je ostala na skromnih dva posto, mjerena u kolovozu 2011. godine.

Uz privatizaciju i poboljšanje poslovne klime, EBRD predlaže program obnovljive energije koji bi smanjio cijene i potaknuo energentsku učinkovitost.

Tijekom 2010. hrvatska je Vlada prihvatila Program oporavka gospodarstva, koji se temelji na dugoročnoj konkurentnosti države na svjetskom tržištu te održivim javnim financijama. No, fiskalnu konsolidaciju ocjenjuju i dalje vrlo ograničenom, pa je tako deficit u 2010. godini iznosio 5 posto od ukupnog BDP-a.

Izvor: business.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 - 2025)(na kraju Q2 - 2025)

(koji na 30.06.2025. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Capital Breeder +25,00%  3
Global Kapital +23,59%  4
InterCapital SEE Equity - klasa B A +22,32%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,17240 0,00
-0,27%
GBP
0,87150 0,00
0,46%
CHF
0,93430 0,00
0,02%
JPY
173,11000 0,89
0,52%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
131,36 €
24.07.2025
-0,48%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 25.07. 16:00  3756,39
-47,80
-1,26
CROBEX10* 25.07. 16:00  2348,26
-35,96
-1,51
CROBEX10tr* 25.07. 16:00  2702,47
-40,78
-1,49
ADRIAprime* 25.07. 16:00  2879,80
9,60
0,33
CROBISTR* 25.07. 16:31  184,3335
0,01
0,01
CROBIS* 25.07. 16:31  99,2332
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:07:56 25.07.2025)
(17:07:56 25.07.2025)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
574,00 €
-1,03%
763.594,00 €
KODT
3.760,00 €
-3,59%
711.290,00 €
DLKV
6,96 €
-1,97%
328.792,48 €
KODT2
3.740,00 €
-2,09%
234.260,00 €
PODR
146,50 €
-2,33%
155.309,50 €
ZABA
25,70 €
-0,77%
102.703,90 €
ADPL
14,70 €
2,08%
97.067,15 €
HT
41,90 €
-0,24%
87.399,00 €
IG
56,20 €
-1,06%
53.566,00 €
SPAN
64,20 €
-3,60%
43.564,00 €
Redovni dionički promet:   
2.899.364,09 €
Redovni obveznički promet:   
137.477,50 €
Sveukupni promet:   
3.036.841,59 €