Kada bismo prinose na kukuruzu, pšenici i soji dogodine povećali samo za 25 posto, što nije nemoguće, u silosima bi se nakon sljedeće žetve našlo više 812.000 tona, a učinak agrarnog sektora iskazan u kunama bio bi bolji za najmanje 625,4 milijuna kuna. Tu je tvrdnju na konferenciji "Novi model rasta hrvatskoga gospodarstva" izrekla članica Uprave Agrokorova koncerna Ljerka Puljić. Pokušala je isprovocirati inicijativu i zaintrigirati ostale investitore da konačno počnu više ulagati u poljoprivredno-prehrambeni sektor u kojemu Hrvatska ima doista velik potencijal. "Pogrešna je percepcija da profit nosi trgovina. Brža i veća zarada moguća je u poljoprivredno-prehrambenom sektoru", ustvrdila je Puljić.

Recept za uspjeh
Kako se iz poljoprivrede može izvući optimum, Puljić je ilustrirala stanjem iz 2004. koje je Agrokor zatekao u devastiranom Belju i PIK-u Vrbovec i podacima s kraja 2009. nakon što je koncern u razvoj ratarstva i stočarstva investirao 1,94 milijarde kuna te u prehrambeni segment još 2,85 milijardi. Te su investicije iznosile 50 posto od sveukupnih ulaganja Agrokora realiziranih u spomenutom razdoblju. U Belju su, među ostalim, izgrađene 22 nove farme i tvornica stočne hrane te sedam sustava za navodnjavanje sa 38 kilometara novoizgrađenih i 237 kilometara uređenih zapuštenih kanala za navodnjavanje i odvodnju. Podignuti su deseci hektara novih vinograda, započela je gradnja vinarije, kupljena su 93 traktora i 21 kombajn. Na popisu oborenih rekorda našla se i proizvodnja mlijeka. U 2004. po muznom grlu iznosila je 5800 litara, u 2009. narasla je na 8700 litara, dok je hrvatski prosjek 6000, a u Njemačkoj 6900 litara. Prihod Belja u samo pet godina povećan je sa 425 milijuna kuna na 1,31 milijardu kuna. Slični trendovi vezani su i uz PIK Vrbovec. Proizvodnja mesa rasla je sa 8000 na 53.000 tona, a godišnji prihod sa 250 milijuna na 1,53 milijarde kuna. Poljoprivreda je u strukturi BDP-a u 2009. sudjelovala s gotovo šest posto, dok se istodobno od svih investicija realiziranih lani na agrar odnosilo samo njih 2,4 posto. Na razini države ukupna ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor prošle su godine procijenjena na 3,3 milijarde kuna, od toga je sam Agrokor investirao 1,1 milijardu kuna. Ni podaci Hrvatske banke za obnovu i razvoj ne daju više optimizma. U razdoblju od 2004. do proljeća 2010. HBOR je kroz 489 ugovora ukupne vrijednosti 840,84 milijuna kuna kreditirao nove projekte u poljoprivredi. I prehrambena, a posebno poljoprivredna industrija "niše" su u kojima se uložena sredstva mogu brzo i višestruko oploditi. Posebno pamti li se da je od ukupno raspoloživih 3,15 milijuna hektara zemljišta pod biljnom proizvodnjom i nasadima oko 860.000 hektara, a ubroje li se i pašnjaci, korištene površine rastu na 1,2 milijuna hektara. Dodana vrijednost u poljoprivredi iznosi čak 50 posto, a u prehrambenoj industriji oko 25 posto.

Treba uvjeriti bankare
Upravo ta dva argumenta, kao mogući poželjan motiv za investitore, u svakoj prigodi iznova reprizira bivši direktor Sektora za poljoprivredno-prehrambenu industriju pri HUP-u Stipan Bilić, danas direktor Kondina, udruge Konditora. Za procvat agrara, ocjenjuje Bilić, u navodnjavanje i odvodnju, okrupnjavanje parcela i nove tehnologije treba investirati oko 100 milijardi kuna. Novca ima, tvrdi, samo ga treba znati (pre)usmjeriti. Država prema bankarima, smatra Bilić, mora imati proaktivan nastup. Treba ih pojašnjava, uvjeriti da i na ovdašnjem prostoru u razvoj poljoprivrede plasiraju kredite po kriterijima koje prakticiraju na tržištima svojih matičnih kuća.