- 31.10.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili pad, Končar najlikvidniji
- 31.10.2025 Žito Grupa ostvarila 35,6 milijuna eura bruto dobiti
- 31.10.2025 Croatia Airlines s većim prihodima, ali i gubitkom
- 31.10.2025 Teško mi je na jednostavan način objasniti pogrešku s dionic...
- 31.10.2025 Span s više nego dvostruko većom dobiti
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 03.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 03.11.2025. - OTP Invest
- 28.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 27.10.2025. - OTP Invest
- 21.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 20.10.2025. - OTP Invest
- 20.10.2025 Investicijski kompas: Izazovi i otpornost globalnog tržišta u rujnu 2025.
- 17.10.2025 Komentar tržišta - Erste Asset Management - rujan 2025.
- 04.11.2025 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.11.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 28.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova zabilježila rast
- 27.10.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 23.10.2025 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u rujnu porasla za 441 milijun eura
- 05.11.2025 ZSE DANAS: Crobexi treći dan u crvenom, Čakovečki mlinovi u fokusu
- 05.11.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi u minusu treći dan zaredom
- 05.11.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze prate pad Wall Streeta
- 05.11.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjetske burze
- 05.11.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze oštro pale, dolar snažno porastao
- 05.11.2025 Stabilizacija prihoda BMW-a u trećem tromjesečju
- 04.11.2025 Saudijski naftni div s manjim prihodom i u trećem tromjesečju
- 03.11.2025 Skok Ryanairove dobiti u ljetnim mjesecima
- 31.10.2025 Erste u prvih devet mjeseci s 200 milijuna eura neto dobiti
- 31.10.2025 Croatia Airlines s većim prihodima, ali i gubitkom
- 05.11.2025 Središnje banke u rujnu neto kupile 39 tona zlata
- 05.11.2025 Blagi pad proizvođačkih cijena u europskoj industriji u rujnu
- 05.11.2025 Primorac kazao da rast plaća treba ograničiti, najavio nove trezorce
- 05.11.2025 VW planira u Kini razvijati čipove za autonomna vozila
- 05.11.2025 Norveška suspendirala preporuke o prodaji etički sporne imovine
EKONOMIJAObjavljeno: 14.10.2010
Birokratski problemi koče razvoj i ulaganje
| Podijeli sadržaj: | ||||
Po broju nautičkih dolazaka Marina Kaštela ove je sezone postigla rekordne rezultate i potukla konkurenciju na Jadranu. Nautička sezona u Kaštel Gomilici još traje i brodovi u većini čarter-tvrtki bukirani su kroz cijeli rujan i listopad te dio studenog. Dobar promet svakako će popratiti i prihod te razvoj čitave lokalne zajednice u Kaštelima, što bi moglo biti i višestruko bolje kad bi se realizirali ambiciozni planovi vlasnika i osnivača Josipa Berketa, ujedno i gradonačelnika Kaštela. Za realizaciju tih planova međutim još uvijek postoje administrativne barijere, obzirom da još nije donijet generalni urbanistički plan kojim bi dovršetak investicije bio moguć.Izgradnja Marine Kaštela započela je 2002. godine idejom da se osigura prostor za pristanak brodova i jedrilica BavAdrie, da bi se u međuvremenu razvila do 200-tinjak pristaništa.
Spajanje projekata
Projekt gradnje Marine Kaštela počeli smo 2004. godine s namjerom da flotu BavAdrie, koja je bila u ACY Marini u Splitu prebacimo u Kaštela, te da spojimo jedan veliki investicijski projekt na postojeći veslački klub koji smo osnovali nekoliko godina ranije. Marina je sudjelovala u gradnji komunalne lučice za građane. Kako je u to vrijeme prostorno-planska dokumentacija na tom području u Kaštelima omogućavala gradnju luke nautičkog turizma, sportsku lučicu i servisnu bazu, odlučio sam se za realizaciju projekta', pojašnjava Josip Berket koji je do sad u projekt uložio oko 12 milijuna eura. Najveća investicija je bila 500 metara dug lukobran, koji je izgrađen na 10 metara gaza kako bi se brodovi mogli privezivati s obje strane. Napravljen je također i sekundarni lukobran od 160 metara na 4 metra gaza. Berket ističe da su oba lukobrana propusna, tako da more nesmetano cirkulira, što je u skladu sa zahtjevima Studije utjecaja na okoliš. Inače, obzirom na specifični položaj lokacija na kojoj je izgrađena Marina, posebna pozornost posvećena je zaštiti okoliša. Naime, Marina je izgrađena u neposrednoj blizini bivše kemijske tvornice Jugovinil. 'Kao preduvjet gradnji 2006.godine napravljena je Studija utjecaja na okoliš, koju je Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša ocijenilo pozitivnom. Marina je napravljena po svim standardima s redovitim godišnjim monitoringom, te su u Ministarstvu zaključili da Marina ima pozitivan utjecaj na prostor u kojem se nalazi'pojašnjava vlasnik.
Prema projektnoj dokumentaciji Marini Kaštela u planu je gradnja hotela s pratećim sadržajima, dva bazena, trgovina i ugostiteljski objekti, za što je potrebno uložiti još oko 10 milijuna eura. Kako ističu u tvrtki, jedan od ciljeva i misija Marine Kaštela je promijeniti percepciju Kaštela kao sjedišta industrijskih pogona i tvornica, u sliku prijateljskog mjesta za međunarodni pomorski turizam. Zahvaljujući kombinaciji geografskog položaja Marine Kaštela, koji je praktična početna točka za pomorski turizam duž dalmatinske obale, i bogatog kulturnog i povijesnog nasljeđa Kaštela, perspektiva je u blikoj budućnosti primiti brojne nautičare i turiste iz raznih dijelova svijeta. Berket doduše napominje da se poput mnogih drugih investitora loše nosi s administracijom i dozvolama.'Po starom Generalnom urbanističkom planu iz 2005.g. i starom detaljnom planu na toj je lokaciji predviđena luka nautičkog turizma i servisna baza. Donošenjem novog GUP-a taj je stari DPU ukinut, a u novom je GUP-u također ostala luka nautičkog turizma i sportska lučica, te servisna baza No, međutim još uvijek nije usvojen urbanistički plan uređenja po kojem bi se Marina Kaštela mogla završiti.', ističe investitor.
Planovi za razvoj
Za razvoj svojih ambicioznih planova Berket nema u planu eventualno povezivanje s bilo kojim strateškim partnerom, te napominje da Marina ostaje u vlasništvu njegove obitelji. Da strateško povezivanje nije potrebno svjedoče dobri rezultati poslovanja, ne samo u ovoj godini. Marina je u prošloj godini ostvarila dobit od gotovo 22 milijuna kuna. Prema izvješću Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Marina Kaštela ostvarila je u prvih osam mjeseci ove godine 139 tisuća ukrcaja, što je najveći broj ukrcaja nautičara na Jadranu. Najveći broj ukrcaja bio je tijekom srpnja, a najbrojniji gosti nautičari su iz Njemačke. Berket ističe velik doprinos dobrog poslovanja Marine na ukupan turistički rezultat u Kaštelima.'Značajna je i blizina zračne luke u Resniku, što povećava broj gostiju u Marini, a ima i obrnuti pozitivni utjecaj na zračnu luku kojoj povećava broj letova. U intervjuima s gostima iz Norveške, Švedske i Engleske utvrdili smo da u Kaštela dolaze zbog blizine aerodroma.' pojašnjava vlasnik Marine Kaštela.
Nedostaje 40.000 nautičkih vezova
Najviše zahvaljujući tome što nisu doneseni urbanistički i prostorni planovi, ali i nedovoljno definirano pomorsko dobro, Hrvatskoj trenutno nedostaje oko 40 tisuća nautičkih vezova. Tome u prilog ide i činjenica o povećanoj potražnji za nautičkim turizmom u Hrvatskoj koja raste čak i u uvijetima krize. U ovoj godini do sad je nautičarima izdano dva posto više vinjeta nego lani, te je zabilježeno 2,5 posto više prijavljenih gostiju, pri čemu je najviše Austrijanaca. U marine je u 2010. godini uloženo oko 100 milijuna kuna, prvenstveno na investicijsko održavanje postojećih marina. Samo u sustav ACI-a koji je još uvijek u većinskom vlasništvu države uloženo je više od polovice spomenutog iznosa, odnosno oko 53 milijuna kuna.
Spajanje projekata
Projekt gradnje Marine Kaštela počeli smo 2004. godine s namjerom da flotu BavAdrie, koja je bila u ACY Marini u Splitu prebacimo u Kaštela, te da spojimo jedan veliki investicijski projekt na postojeći veslački klub koji smo osnovali nekoliko godina ranije. Marina je sudjelovala u gradnji komunalne lučice za građane. Kako je u to vrijeme prostorno-planska dokumentacija na tom području u Kaštelima omogućavala gradnju luke nautičkog turizma, sportsku lučicu i servisnu bazu, odlučio sam se za realizaciju projekta', pojašnjava Josip Berket koji je do sad u projekt uložio oko 12 milijuna eura. Najveća investicija je bila 500 metara dug lukobran, koji je izgrađen na 10 metara gaza kako bi se brodovi mogli privezivati s obje strane. Napravljen je također i sekundarni lukobran od 160 metara na 4 metra gaza. Berket ističe da su oba lukobrana propusna, tako da more nesmetano cirkulira, što je u skladu sa zahtjevima Studije utjecaja na okoliš. Inače, obzirom na specifični položaj lokacija na kojoj je izgrađena Marina, posebna pozornost posvećena je zaštiti okoliša. Naime, Marina je izgrađena u neposrednoj blizini bivše kemijske tvornice Jugovinil. 'Kao preduvjet gradnji 2006.godine napravljena je Studija utjecaja na okoliš, koju je Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša ocijenilo pozitivnom. Marina je napravljena po svim standardima s redovitim godišnjim monitoringom, te su u Ministarstvu zaključili da Marina ima pozitivan utjecaj na prostor u kojem se nalazi'pojašnjava vlasnik.
Prema projektnoj dokumentaciji Marini Kaštela u planu je gradnja hotela s pratećim sadržajima, dva bazena, trgovina i ugostiteljski objekti, za što je potrebno uložiti još oko 10 milijuna eura. Kako ističu u tvrtki, jedan od ciljeva i misija Marine Kaštela je promijeniti percepciju Kaštela kao sjedišta industrijskih pogona i tvornica, u sliku prijateljskog mjesta za međunarodni pomorski turizam. Zahvaljujući kombinaciji geografskog položaja Marine Kaštela, koji je praktična početna točka za pomorski turizam duž dalmatinske obale, i bogatog kulturnog i povijesnog nasljeđa Kaštela, perspektiva je u blikoj budućnosti primiti brojne nautičare i turiste iz raznih dijelova svijeta. Berket doduše napominje da se poput mnogih drugih investitora loše nosi s administracijom i dozvolama.'Po starom Generalnom urbanističkom planu iz 2005.g. i starom detaljnom planu na toj je lokaciji predviđena luka nautičkog turizma i servisna baza. Donošenjem novog GUP-a taj je stari DPU ukinut, a u novom je GUP-u također ostala luka nautičkog turizma i sportska lučica, te servisna baza No, međutim još uvijek nije usvojen urbanistički plan uređenja po kojem bi se Marina Kaštela mogla završiti.', ističe investitor.
Planovi za razvoj
Za razvoj svojih ambicioznih planova Berket nema u planu eventualno povezivanje s bilo kojim strateškim partnerom, te napominje da Marina ostaje u vlasništvu njegove obitelji. Da strateško povezivanje nije potrebno svjedoče dobri rezultati poslovanja, ne samo u ovoj godini. Marina je u prošloj godini ostvarila dobit od gotovo 22 milijuna kuna. Prema izvješću Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Marina Kaštela ostvarila je u prvih osam mjeseci ove godine 139 tisuća ukrcaja, što je najveći broj ukrcaja nautičara na Jadranu. Najveći broj ukrcaja bio je tijekom srpnja, a najbrojniji gosti nautičari su iz Njemačke. Berket ističe velik doprinos dobrog poslovanja Marine na ukupan turistički rezultat u Kaštelima.'Značajna je i blizina zračne luke u Resniku, što povećava broj gostiju u Marini, a ima i obrnuti pozitivni utjecaj na zračnu luku kojoj povećava broj letova. U intervjuima s gostima iz Norveške, Švedske i Engleske utvrdili smo da u Kaštela dolaze zbog blizine aerodroma.' pojašnjava vlasnik Marine Kaštela.
Nedostaje 40.000 nautičkih vezova
Najviše zahvaljujući tome što nisu doneseni urbanistički i prostorni planovi, ali i nedovoljno definirano pomorsko dobro, Hrvatskoj trenutno nedostaje oko 40 tisuća nautičkih vezova. Tome u prilog ide i činjenica o povećanoj potražnji za nautičkim turizmom u Hrvatskoj koja raste čak i u uvijetima krize. U ovoj godini do sad je nautičarima izdano dva posto više vinjeta nego lani, te je zabilježeno 2,5 posto više prijavljenih gostiju, pri čemu je najviše Austrijanaca. U marine je u 2010. godini uloženo oko 100 milijuna kuna, prvenstveno na investicijsko održavanje postojećih marina. Samo u sustav ACI-a koji je još uvijek u većinskom vlasništvu države uloženo je više od polovice spomenutog iznosa, odnosno oko 53 milijuna kuna.
Izvor: poslovni.hr
- 31.10.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili pad, Končar najlikvidniji
- 31.10.2025 Žito Grupa ostvarila 35,6 milijuna eura bruto dobiti
- 31.10.2025 Croatia Airlines s većim prihodima, ali i gubitkom
- 31.10.2025 Teško mi je na jednostavan način objasniti pogrešku s dionic...
- 31.10.2025 Span s više nego dvostruko većom dobiti
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 03.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 03.11.2025. - OTP Invest
- 28.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 27.10.2025. - OTP Invest
- 21.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 20.10.2025. - OTP Invest
- 20.10.2025 Investicijski kompas: Izazovi i otpornost globalnog tržišta u rujnu 2025.
- 17.10.2025 Komentar tržišta - Erste Asset Management - rujan 2025.
- 04.11.2025 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.11.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 28.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova zabilježila rast
- 27.10.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 23.10.2025 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u rujnu porasla za 441 milijun eura
- 05.11.2025 ZSE DANAS: Crobexi treći dan u crvenom, Čakovečki mlinovi u fokusu
- 05.11.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi u minusu treći dan zaredom
- 05.11.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze prate pad Wall Streeta
- 05.11.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjetske burze
- 05.11.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze oštro pale, dolar snažno porastao
- 05.11.2025 Stabilizacija prihoda BMW-a u trećem tromjesečju
- 04.11.2025 Saudijski naftni div s manjim prihodom i u trećem tromjesečju
- 03.11.2025 Skok Ryanairove dobiti u ljetnim mjesecima
- 31.10.2025 Erste u prvih devet mjeseci s 200 milijuna eura neto dobiti
- 31.10.2025 Croatia Airlines s većim prihodima, ali i gubitkom
- 05.11.2025 Središnje banke u rujnu neto kupile 39 tona zlata
- 05.11.2025 Blagi pad proizvođačkih cijena u europskoj industriji u rujnu
- 05.11.2025 Primorac kazao da rast plaća treba ograničiti, najavio nove trezorce
- 05.11.2025 VW planira u Kini razvijati čipove za autonomna vozila
- 05.11.2025 Norveška suspendirala preporuke o prodaji etički sporne imovine
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q3 - 2025)
(koji na 30.09.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Capital Breeder | +37,22% | 3 | |||||
| Global Kapital | +35,58% | 4 | |||||
| Erste SEE Equity - klasa B | A | +33,74% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
| Erste Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u Erste Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 05.11. 16:00 | 3773,96 | -12,74 |
-0,34 |
|
| CROBEX10* | 05.11. 15:32 | 2402,64 | -8,87 |
-0,37 |
|
| CROBEX10tr* | 05.11. 15:32 | 2763,62 | -10,20 |
-0,37 |
|
| ADRIAprime* | 05.11. 16:00 | 2947,81 | -6,25 |
-0,21 |
|
| CROBISTR* | 05.11. 16:31 | 185,5491 | 0,02 |
0,01 |
|
| CROBIS* | 05.11. 16:31 | 99,2044 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| CKML | 11,60 € |
1,75% |
336.012,30 € |
| KODT2 | 3.340,00 € |
-2,34% |
242.500,00 € |
| KODT | 3.450,00 € |
-1,43% |
236.540,00 € |
| KOEI | 658,00 € |
-0,60% |
149.416,00 € |
| ZITO | 19,50 € |
-1,52% |
111.302,60 € |
| HT | 41,70 € |
-0,24% |
107.643,90 € |
| RIVP | 6,38 € |
0,31% |
102.615,38 € |
| PODR | 157,50 € |
-0,94% |
77.019,50 € |
| ZABA | 24,20 € |
-0,41% |
68.136,40 € |
| ADPL | 19,90 € |
-0,50% |
66.205,05 € |
| Redovni dionički promet: | 1.956.237,11 € |
| Redovni obveznički promet: | 8.296,56 € |
| Sveukupni promet: | 5.466.283,67 € |


