Ministarstvo financija je od 2001. godine na domaćem tržištu izdalo ukupno 2,8 milijardi eura i 19 milijardi kuna vrijednih državnih obveznica u 12 različitih emisija.

Kako uobičajena naknada bankama koje vode izdanja iznosi između 0,25 i 0,5 posto, to znači da su domaće banke na tim emisijama zaradile između 100 i 200 milijuna kuna, a u prosjeku više od 10 milijuna kuna po izdanju. To, naravno, i objašnjava interes za najavljeno 750 milijuna eura vrijedno izdanje državnih obveznica koje bi bankama koje vode izdanje moglo donijeti i do 4 milijuna eura. Voditelji svih dosadašnjih izdanja bile su većinom iste domaće banke, osim emisije petogodišnjih obveznica iz 2003. godine vrijednih milijardu kuna. Tada su, nakon što su u javnost isplivala i određena natezanja između države i banaka koje su dotad vodile izdanja, aranžeri postale Riječka i Splitska banka. “Banke, kao i svi ostali investitori, prilikom ulaganja procjenjuju visinu povrata na uložena sredstva, ali i rizike povezane s ulaganjem. U posljednjih oko pola godine cijene financijske imovine u regiji zabilježili su snažan pad, pa i cijene državnih obveznica”, izjavio je za Poslovni dnevnik direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeissen Consultinga Zdeslav Šantić. Iako banke voditelji izdanja imaju obvezu “kupiti” sve obveznice i nominalno riskiraju ako se one ne prodaju dalje na tržištu, zakon koji primorava domaće mirovinske fondove na ulaganje u državne obveznice u potpunosti uklanja taj rizik. Dodatnu zaradu banke voditelji ostvaruju i na razlici u cijeni po kojoj otkupe obveznice od države i po kojoj ih prodaju dalje.

Solidna zarada
Podatak koliko je točno hrvatska država platila naknada domaćim bankama za vođenje izdanja nije nigdje službeno objavljen, tako da je iznos od 100 do 200 milijuna kuna tek procjena. Ne smije se niti zaboraviti na dogovor između države i pojedine banke u kojem se dogovaraju uvjeti te samim time naknade ovise od slučaja do slučaja. “Trenutno visoke razine prinosa čine ulaganja u državne obveznice relativno atraktivnima, pogotovo na duži rok. Ipak, problem smanjenje likvidnosti financijskih sustava u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama u regiji, negativno se odražava na visinu ulaganja u dugoročnije dužničke vrijednosne papire”, kaže Šantić. S obzirom na financisjku krizu, banke ulaze u visok rizik, tako da je vođenje obveznica u ovome trenutku više stvar prestiža, smatraju neki analitičari.

Posjet premijeru
No, iako je država u posljednjih nekoliko godina obveznice plasirala na domaće tržište, sljedeće izdanje obveznica planira se za međunarodno tržište. Nakon pet godina država će plasirati 750 milijuna eura državnih obveznica. Iako se špekuliralo da će posao voditelja izdanja dobiti Deutsche Bank, posjet čelnog čovjeka tallijanskog UniCredita Alessandra Profuma premijeru Ivi Sanaderu mogao bi značiti određenu vrstu dogovora i u ovom segmentu . Prema nekim procjenama, Deutsche Bank je spremna zajamčiti čak i za 800 milijuna eura, no može se očekivati kako je Profumo premijeru dao svojevrsno obećanje koliki bi plasman talijanski UniCredit mogao osigurati međunarodnim investitorima. Odluka države još se očekuje.

Uobičajena naknada
Na međunarodnim tržištima uobičajena naknada bankama koje vode izdanja iznosi između 0,25 i 0,5 posto. Međutim, ovisno o zahtjevima investitora, ta stopa se mijenja.