Banke i tvrtke za financijske usluge izdvajale su se učestalom objavom netočnih informacija o ekološki odgovornom poslovanju unatrag godinu dana, posebno u Europi, pokazalo je izvješće objavljeno u utorak.

Broj slučajeva netočnog izvješćivanja banaka i kompanija u financijskom sektoru o ekološki odgovornom poslovanju porastao je u 12-mjesečnom razdoblju zaključno s rujnom za 70 posto u odnosu na prethodnih 12 mjeseci, utvrdila je tvrtka za RepRisk.

Europske financijske institucije odgovorne su za većinu slučajeva, a značajan dio ′ušminkanih′ podataka uključivao je tvrdnje o fosilnim gorivima.

Od 148 slučajeva njih 106 zabilježeno je u europskim financijskim institucijama, navodi tvrtka za podatke o poštivanju ekoloških, društvenih i standarda korporativnog upravljanja.

Organizacije i kompanije koriste se ′zelenom šminkom′ i obmanjuju ulagače i potrošače tvrdnjama o održivom poslovanju kako bi poboljšale svoju reputaciju i poslovne rezultate.

"Više od 50 posto rizičnih incidenata ′zelene šminke′, vezanih za klimu, spominje fosilna goriva ili povezuje financijsku instituciju s naftnom i plinskom tvrtkom. Incidenti nisu izolirani i regulatori su sve svjesniji razmjera problema", ističu u RepRisku.

Regulatori Europske unije rekli su u lipnju da su banke, osiguravatelji i investicijske tvrtke u svim zemljama članicama dovodile ulagače u zabludu tvrdnjama o održivom poslovanju.

Praksa je najraširenija u naftom i plinskom sektoru, a na drugom je mjestu po broju incidenata sektor bankarskih i financijskih usluga, utvrdio je RepRisk.

′Zelena šminka′ općenito je sve raširenija pojava, ističu.

Netočni podaci o ekološki odgovornom poslovanju činili su četvrtinu "incidenata", izračunali su.

Još je veći udio netočnih tvrdnji o društveno odgovornom poslovanju, koje su činile trećinu ukupnog broja "incidenata".

Kompanije se pokušavaju prikazati u povoljnom svjetlu zamagljivanjem društvenih problema, poput kršenja ljudskih prava i utjecanja poslovanja na lokalne zajednice.

"Obmanjujuća komunikacija o ekološkim i društvenim temama koči napredak prema zajedničkim ciljevima i istodobno narušava povjerenje potrošača i investitora", upozorava RepRisk.