"Najava novih pooštrenih mjera Hrvatske narodne banke samo je nastavak uzaludnih netržišnih mjera koje očito ne pronalaze svoju metu. One ne mogu riješiti 'problem' zbog kojeg se donose, jer ciljaju samo segment ponude, i to samo banaka, dok jednaka potražnja i dalje postoji i usmjerava se na druge segmente financijskih tržišta (često neregulirane i nekontrolirane!), na tržište kapitala i izravno prema inozemstvu", stoji u priopćenju Hrvatske udruge banaka, kojim reagiraju na najave HNB-a o novim restrikcijama.

HUB smatra da u dijelu u kojem su krediti kod domaćih banaka zamijenjeni kreditima što ih poduzeća podižu izravno kod inozemnih banaka hrvatsko gospodarstvo znatno gubi jer zarada od tih kredita (koja omogućava i zapošljavanje), umjesto da se oporezuje u Hrvatskoj, predstavlja osnovicu za oporezivanje u drugim državama.

Još je važnije od toga objasniti ono što je tržišnim sudionicima najteže shvatiti i što nije praksa ni u jednoj zemlji koja se može usporediti s Hrvatskom. Riječ je o neobičnoj učestalosti donošenja i "dopuna" mjera svakih nekoliko mjeseci, smatraju u HUB-u.

HNB bi trebao biti jamac tržišne stabilnosti, ali ovako čestim promjenama i dopunama mjera samo stvara nestabilnost jer onemogućava planiranje poslovanja. U konačnici najkvalitetniji poslovi i klijenti sele izravno bankama maticama, ali ne samo bankama maticama nego inozemnim bankama uopće, što je još jedna posebnost HNB-ovih mjera.

"Dok se u drugim zemljama strane banke bore za jednake uvjete kao i domaće, kod nas promašenim administrativnim mjerama HNB domaće banke stavlja u podređeni tržišni položaj u odnosu na inozemne banke. Time banke kćeri u dijelu svojeg poslovanja postaju izlišne, a pod ovakvim uvjetima vlasnike hrvatskih banaka samo motivira da hrvatske banke pretvore u podružnice odmah po ulasku u EU. Sve negativne posljedice ovih mjera stoga će se vidjeti tek u dugom roku", stoji u priopćenju.

Stav je Hrvatske udruge banaka da prethodne administrativne mjere ograničavanja plasmana neće imati nikakvih pozitivnih makroekonomskih učinaka, tako da će spomenuti negativni mikroekonomski učinci u konačnici prevagnuti. Precizniju kalkulaciju međutim nije moguće prikazati jer više nije jasno što to brine središnju banku: je li to inflacija, rast kredita, inozemni dug, kreditni rizik, valutni rizik, cijene nekretnina, nedovoljan kapital i rezerve banaka ili?

Iskazi deklariranih ciljeva mijenjaju se gotovo jednakom brzinom kao i same mjere, pa su rizici bankovne regulacije danas u Hrvatskoj postali gotovo jednako važni za poslovanje kao i kreditni, tržišni i drugi uobičajeni rizici poslovanja.

Tek kad se ciljevi jasno definiraju moći će se temeljitom analizom uz stručni dijalog regulatora i reguliranih procijeniti učinke pojedinih mjera i pokušati koordiniranim pristupom krenuti prema njihovom ostvarivanju. Pritom je potrebno da regulator prihvati punu odgovornost za metode i posljedice njihovog ostvarivanja. On mora redovito izvještavati ne samo o postizanju nekog "cilja" nego i o troškovima koje je on donio, kao i o poremećajima na tržištu koje je izazvao, zaključuju u HUB-u.

Zbog toga je Hrvatska udruga banaka zatražila od prošlog saziva Hrvatskog sabora da, sukladno inicijativi EU i kao što je Vlada RH već učinila, obveže i neovisne regulatore na strukturiranu procjenu učinka promjene svakog podzakonskog akta koji je u njihovoj nadležnosti. HUB se nada da će novi saziv Sabora to i ostvariti.