- 17.10.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili rast, Končar daleko najlikvi...
- 17.10.2025 EU tržišta OTVARANJE: Pad bankarskog sektora pritisnuo burze
- 17.10.2025 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, promet uvećan
- 17.10.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze pale, cijena zlata rekordna
- 17.10.2025 Čelnik ruskog fonda signalizira moguću gradnju tunela u Beri...
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 20.09.2025 Oprez - Prijevara kojom se poziva na ulaganje u dionice Revoluta
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 21.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 20.10.2025. - OTP Invest
- 20.10.2025 Investicijski kompas: Izazovi i otpornost globalnog tržišta u rujnu 2025.
- 17.10.2025 Komentar tržišta - Erste Asset Management - rujan 2025.
- 16.10.2025 Tehnička perspektiva dioničkih indeksa - Nasdaq, Dax i Hang Seng
- 16.10.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - rujan 2025.
- 21.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 20.10.2025 TJEDNI PREGLED: Većina fondova s pozitivnim tjednim rezultatom
- 17.10.2025 Komentar tržišta - Erste Asset Management - rujan 2025.
- 14.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Proteklog tjedna je većina mirovinskih fondova bila u minusu
- 13.10.2025 TJEDNI PREGLED: Ipak prevladali fondovi s negativnim tjednim rezultatom
- 22.10.2025 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi nastavili višednevni pozitivni niz
- 22.10.2025 EU tržišta OTVARANJE: Većina burzi u minusu, ulagači oprezni
- 22.10.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu poslovni rezultati kompanija
- 22.10.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Većina azijskih burzi pala, dolar ojačao
- 22.10.2025 WALL STREET: Investitori na oprezu, u fokusu rezultati kompanija
- 22.10.2025 Stabilizacija prihoda GM-a u trećem tromjesečju
- 21.10.2025 Pad dobiti Kraš Grupe pod utjecajem rasta troškova sirovina
- 21.10.2025 CATL s dvoznamenkastim skokom prihoda i u trećem tromjesečju
- 21.10.2025 Konsolidirana devetomjesečna dobit Zagrebačke banke 443 milijuna eura
- 17.10.2025 Ikea Hrvatska u poslovnoj 2025. sa 181 milijunom eura prihoda, skok za 9,3 posto
- 22.10.2025 Taksiji najskuplji u Zürichu najjeftiniji u Kairu
- 22.10.2025 Brojne mogućnosti za suradnju Hrvatske i Južne Koreje u zdravstvenoj industriji
- 22.10.2025 Plenković: Nećemo odgoditi podizanje minimalne plaće za 2026.
- 22.10.2025 Ozračje u njemačkom građevinskom sektoru poboljšano u rujnu
- 21.10.2025 Hrvatski proračunski manjak u drugom kvartalu probio ′plafon′ od tri posto BDP-a
EKONOMIJAObjavljeno: 20.07.2007
Badel 1862 želi kupiti Kosovovino i ne odustaje od Dalmacijavina
Podijeli sadržaj: | ||||
Srbija je veliki proizvođač voća i cilj je zagrebačke tvrtke u sklopu Kosovovina sagraditi destileriju za preradu. Sredinom kolovoza srbijanska Agencija za privatizaciju trebala bi donijeti odluku o najboljem ponuđaču za privatizaciju Kosovovina iz Beograda. Riječ je o maloj proizvodnoj tvrtki, sa samo 30-tak zaposlenih, u kojoj država ima više od 80 posto vlasništva. Sada je njen jedini posao licencna proizvodnja pet brandova iz segmenta jakih alkoholnih pića Badela 1862, kako bi se kao domaći proizvod mogli distribuirati u tamošnjim prodajnim kanalima. Upravo ta licencna proizvodnja, kao i program investicija kojeg su ponudili, daje Badelu 1862 nadu da će biti pobjednik na privatizacijskom natječaju.
Sirovinska baza
"Vjerujemo da će prevagnuti naša vizija razvoja Kosovovina. Osim što nam je važna za licencno punjenje naših proizvoda, tvrtka nas osobito zanima kao nukleus na kojeg bi vezali manju destileriju za preradu voća. Južna Srbija je neosporno jedan od najkvalitetnijih proizvođača voća u širem okruženju, a uz vinski destilat, nama je to jedna od najvažnijih sirovina. Stoga kanimo razraditi detaljan program snabdijevanja Badela 1862 tim sirovinama, a u ponudi za kupnju stoji kako smo spremni preuzeti obvezu zadržavanja svih zaposlenih u Kosovovinu u naredne tri godine, odmah uložiti pola milijuna eura u tehničko-tehnološku modernizaciju te u narednih pet godina u tvrtku investirati još milijun i pol eura", kaže Ante Perković, predsjednik Uprave Badela 1862 koji je prošli tjedan "po tom poslu" i bio u Beogradu. Inicijalno, cijena tvrtke na natječaju ne bi trebala biti viša od 350 tisuća eura. "Srbija i BiH strateški su nam važne za plasman jakih alkoholnih pića jer je trend njihove potrošnje u tim državama još jak, a statusom domaćeg proizvođača umanjujemo i negativne efekte carinskog režima. S druge strane, u projektu restrukturiranja i inoviranja Badel Bapa, bivšeg Eurobeva, osobito u dijelu proizvodnje voćnih sokova, ključno nam je osiguranje sirovinske baze", objašnjava Perković. On tvrdi da pokazatelji prodaje u Badel Bapu rastu od kad je akvizicija realizirana, ali da će se odmah po završetku ove sezone pristupiti osmišljavanju cjelovitog projekta modernizacije proizvodnje sokova i povezivanja s proizvodnjom vode, budući je riječ o jednoj od ključnih Badelovih odrednica. U tom sklopu je i odluka o eventualnom seljenju proizvodnje sokova sa Žitnjaka u tvornicu Kalničke vode. Kad je, pak, riječ o drugom planiranom iseljenju sa Žitnjaka- onom stare Badelove tvornice i gradnje nove u Rakovcu (Sv. Ivan Zelina), došlo je do manjeg zastoja u ishođenju svih potrebnih dozvola.
Jaki brend
"Plan je bio da kamen temeljac svečano položimo u svibnju, no zbog nekih administrativnih otezanja taj smo rok prolongirali, najvjerojatnije do Dana Badela, 25. listopada. To, pak, mijenja i prvotni plan o puštanju u rad nove tvornice i formalnom preseljenju sa Žitnjaka. Nije izgledno da se to dogodi prije kraja 2009. godine", kaže Perković. Predsjednik Badelove Uprave kaže da kompaniji taj zastoj u ovom trenutku zapravo i odgovara jer se nisu odustali od namjere da konkuriraju za kupnju Dalmacijavina. "To je izniman brend, koji je unatoč nizu loših poslovnih godina, još vrlo jak i prepoznatljiv. Nas u Dalmacijavinu zanima isključivo proizvodnja kroz koju bi objedinili sve naše kapacitete za proizvodnju jakih alkoholnih pića i crnog vina koje imamo u Dalmaciji. Badel, naime, ima dugoročnu suradnju s poljoprivrednim zadrugama na tom području pa odatle i njihov interes za taj projekt. A ako bi doista dobili tu kompaniju, ne bi imalo smisla duplirati tehnološke kapacitete u novoj tvornici. Stoga njezina gradnja, odnosno veličina, na neki način ovise o rezultatima ove privatizacije", zaključuje Perković.
Po 25 posto za zadruge i zaposlenike
Uvjeti za privatizaciju Dalmacijavina u Hrvatskom su fondu za privatizaciju već ranije definirani, a privatizacija čeka objavu novog natječaja. No, zbog akcije Maestro i to je u zastoju. Prema onome što iznosi Ante Perković, Badel 1862 bi ponudio prijedlog prema kojem bi zagrebačka kompanija bila kupac 51 posto tvrtke, dok bi 25 posto kupili zaposlenici, a 25 posto zadruge i kooperanti. To je temelj plana prema kojem bi se Dalmacijavino pretvorilo u krovnu kuću za razvoj dalmatinskih vina. Kako kaže Perković, lokacija na kojoj se sad nalazi Dalmacijavino, dakle splitska trajektna luka, Badel 1862 uopće ne zanima, a u slučaju pobjede na natječaju, proizvodnju bi preselili na zemljište tvrtke izvan najvećeg dalmatinskog grada.
Sirovinska baza
"Vjerujemo da će prevagnuti naša vizija razvoja Kosovovina. Osim što nam je važna za licencno punjenje naših proizvoda, tvrtka nas osobito zanima kao nukleus na kojeg bi vezali manju destileriju za preradu voća. Južna Srbija je neosporno jedan od najkvalitetnijih proizvođača voća u širem okruženju, a uz vinski destilat, nama je to jedna od najvažnijih sirovina. Stoga kanimo razraditi detaljan program snabdijevanja Badela 1862 tim sirovinama, a u ponudi za kupnju stoji kako smo spremni preuzeti obvezu zadržavanja svih zaposlenih u Kosovovinu u naredne tri godine, odmah uložiti pola milijuna eura u tehničko-tehnološku modernizaciju te u narednih pet godina u tvrtku investirati još milijun i pol eura", kaže Ante Perković, predsjednik Uprave Badela 1862 koji je prošli tjedan "po tom poslu" i bio u Beogradu. Inicijalno, cijena tvrtke na natječaju ne bi trebala biti viša od 350 tisuća eura. "Srbija i BiH strateški su nam važne za plasman jakih alkoholnih pića jer je trend njihove potrošnje u tim državama još jak, a statusom domaćeg proizvođača umanjujemo i negativne efekte carinskog režima. S druge strane, u projektu restrukturiranja i inoviranja Badel Bapa, bivšeg Eurobeva, osobito u dijelu proizvodnje voćnih sokova, ključno nam je osiguranje sirovinske baze", objašnjava Perković. On tvrdi da pokazatelji prodaje u Badel Bapu rastu od kad je akvizicija realizirana, ali da će se odmah po završetku ove sezone pristupiti osmišljavanju cjelovitog projekta modernizacije proizvodnje sokova i povezivanja s proizvodnjom vode, budući je riječ o jednoj od ključnih Badelovih odrednica. U tom sklopu je i odluka o eventualnom seljenju proizvodnje sokova sa Žitnjaka u tvornicu Kalničke vode. Kad je, pak, riječ o drugom planiranom iseljenju sa Žitnjaka- onom stare Badelove tvornice i gradnje nove u Rakovcu (Sv. Ivan Zelina), došlo je do manjeg zastoja u ishođenju svih potrebnih dozvola.
Jaki brend
"Plan je bio da kamen temeljac svečano položimo u svibnju, no zbog nekih administrativnih otezanja taj smo rok prolongirali, najvjerojatnije do Dana Badela, 25. listopada. To, pak, mijenja i prvotni plan o puštanju u rad nove tvornice i formalnom preseljenju sa Žitnjaka. Nije izgledno da se to dogodi prije kraja 2009. godine", kaže Perković. Predsjednik Badelove Uprave kaže da kompaniji taj zastoj u ovom trenutku zapravo i odgovara jer se nisu odustali od namjere da konkuriraju za kupnju Dalmacijavina. "To je izniman brend, koji je unatoč nizu loših poslovnih godina, još vrlo jak i prepoznatljiv. Nas u Dalmacijavinu zanima isključivo proizvodnja kroz koju bi objedinili sve naše kapacitete za proizvodnju jakih alkoholnih pića i crnog vina koje imamo u Dalmaciji. Badel, naime, ima dugoročnu suradnju s poljoprivrednim zadrugama na tom području pa odatle i njihov interes za taj projekt. A ako bi doista dobili tu kompaniju, ne bi imalo smisla duplirati tehnološke kapacitete u novoj tvornici. Stoga njezina gradnja, odnosno veličina, na neki način ovise o rezultatima ove privatizacije", zaključuje Perković.
Po 25 posto za zadruge i zaposlenike
Uvjeti za privatizaciju Dalmacijavina u Hrvatskom su fondu za privatizaciju već ranije definirani, a privatizacija čeka objavu novog natječaja. No, zbog akcije Maestro i to je u zastoju. Prema onome što iznosi Ante Perković, Badel 1862 bi ponudio prijedlog prema kojem bi zagrebačka kompanija bila kupac 51 posto tvrtke, dok bi 25 posto kupili zaposlenici, a 25 posto zadruge i kooperanti. To je temelj plana prema kojem bi se Dalmacijavino pretvorilo u krovnu kuću za razvoj dalmatinskih vina. Kako kaže Perković, lokacija na kojoj se sad nalazi Dalmacijavino, dakle splitska trajektna luka, Badel 1862 uopće ne zanima, a u slučaju pobjede na natječaju, proizvodnju bi preselili na zemljište tvrtke izvan najvećeg dalmatinskog grada.
Izvor: poslovni.hr
- 17.10.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili rast, Končar daleko najlikvi...
- 17.10.2025 EU tržišta OTVARANJE: Pad bankarskog sektora pritisnuo burze
- 17.10.2025 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, promet uvećan
- 17.10.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze pale, cijena zlata rekordna
- 17.10.2025 Čelnik ruskog fonda signalizira moguću gradnju tunela u Beri...
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 20.09.2025 Oprez - Prijevara kojom se poziva na ulaganje u dionice Revoluta
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 21.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 20.10.2025. - OTP Invest
- 20.10.2025 Investicijski kompas: Izazovi i otpornost globalnog tržišta u rujnu 2025.
- 17.10.2025 Komentar tržišta - Erste Asset Management - rujan 2025.
- 16.10.2025 Tehnička perspektiva dioničkih indeksa - Nasdaq, Dax i Hang Seng
- 16.10.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - rujan 2025.
- 21.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 20.10.2025 TJEDNI PREGLED: Većina fondova s pozitivnim tjednim rezultatom
- 17.10.2025 Komentar tržišta - Erste Asset Management - rujan 2025.
- 14.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Proteklog tjedna je većina mirovinskih fondova bila u minusu
- 13.10.2025 TJEDNI PREGLED: Ipak prevladali fondovi s negativnim tjednim rezultatom
- 22.10.2025 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi nastavili višednevni pozitivni niz
- 22.10.2025 EU tržišta OTVARANJE: Većina burzi u minusu, ulagači oprezni
- 22.10.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu poslovni rezultati kompanija
- 22.10.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Većina azijskih burzi pala, dolar ojačao
- 22.10.2025 WALL STREET: Investitori na oprezu, u fokusu rezultati kompanija
- 22.10.2025 Stabilizacija prihoda GM-a u trećem tromjesečju
- 21.10.2025 Pad dobiti Kraš Grupe pod utjecajem rasta troškova sirovina
- 21.10.2025 CATL s dvoznamenkastim skokom prihoda i u trećem tromjesečju
- 21.10.2025 Konsolidirana devetomjesečna dobit Zagrebačke banke 443 milijuna eura
- 17.10.2025 Ikea Hrvatska u poslovnoj 2025. sa 181 milijunom eura prihoda, skok za 9,3 posto
- 22.10.2025 Taksiji najskuplji u Zürichu najjeftiniji u Kairu
- 22.10.2025 Brojne mogućnosti za suradnju Hrvatske i Južne Koreje u zdravstvenoj industriji
- 22.10.2025 Plenković: Nećemo odgoditi podizanje minimalne plaće za 2026.
- 22.10.2025 Ozračje u njemačkom građevinskom sektoru poboljšano u rujnu
- 21.10.2025 Hrvatski proračunski manjak u drugom kvartalu probio ′plafon′ od tri posto BDP-a
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q3 - 2025)
(koji na 30.09.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Capital Breeder | +37,22% | 3 | |||||
Global Kapital | +35,58% | 4 | |||||
Erste SEE Equity - klasa B | A | +33,74% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Erste AM fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
Erste Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u Erste Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 22.10. 13:01 | 3814,22 | 16,54 |
0,44 |
|
CROBEX10* | 22.10. 13:01 | 2452,02 | 12,87 |
0,53 |
|
CROBEX10tr* | 22.10. 13:01 | 2820,42 | 14,81 |
0,53 |
|
ADRIAprime* | 22.10. 12:58 | 3000,75 | 8,40 |
0,28 |
|
CROBISTR* | 21.10. 16:31 | 185,439 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 21.10. 16:31 | 99,2474 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOTR2 | 1.030,00 € |
10,16% |
277.355,00 € |
PODR | 163,50 € |
0,93% |
194.103,00 € |
IG | 56,20 € |
1,81% |
175.151,00 € |
KOEI | 688,00 € |
0,29% |
96.128,00 € |
ADPL | 17,60 € |
-1,12% |
95.924,85 € |
KODT | 3.660,00 € |
1,39% |
61.480,00 € |
RIVP | 6,20 € |
0,00% |
54.391,68 € |
7SLO | 51,02 € |
0,95% |
48.151,35 € |
DLKV | 8,36 € |
0,97% |
43.624,88 € |
KODT2 | 3.520,00 € |
0,57% |
42.460,00 € |
Redovni dionički promet: | 982.269,94 € |
Redovni obveznički promet: | 13.112,50 € |
Sveukupni promet: | 995.382,44 € |