Iako hrvatski bankari ne strahuju od odljeva štednje dičeći se stabilnošću sustava, štednju u inozemstvu ne treba samo tako otpisati, pogotovo ako se uzme u obzir silazni trend kamata na štednju u Hrvatskoj.

Domaći će štediše u potrazi za povoljnijim uvjetima početkom nove godine, kada se ukida i posljednja odredba kapitalnih kontrola o ograničavanju otvaranja računa rezidenata u inozemstvu, svoju štednju moći prebaciti i izvan granica Hrvatske. Za prijenos novca na strani račun bit će dovoljno u inozemstvu otvoriti račun te dati nalog domaćoj banci za njihov prijenos u inozemstvo.

Liberalizacijom depozitnih poslova ukida se i obveza unosa novca iz kredita u stranoj zemlji u Hrvatsku te se dopušta slobodno otvaranje računa u bankama u inozemstvu, pa se novac iz kredita dobivenog u inozemstvu moći zadržati u inozemstvu.

Javite nam se

Kako objašnjavaju iz Hrvatske narodne banke (HNB), od 1. siječnja 2011. otvaranje i držanje novca na računu rezidenata u inozemnim bankama postaje slobodno, odnosno odobrenje HNB-a neće biti potrebno. Naime, dosad su pravne osobe samo iznimno i uz odobrenje HNB-a smjele otvoriti račun u inozemstvu i na njemu držati novac. Takvu je dozvolu dosad imalo samo stotinjak pravnih osoba, a su ostale institucije i tvrtke smjele novac držati isključivo na računima.

Hrvatske banke koje u sudjelovale u anketi Business.hr-a ne očekuju velik interes građana za depozitnim ili kreditnim poslovanjem s bankama u stranim državama. Iako za to nemaju reguliranu proceduru, klijentima koji se na to odluče spremni su pomoći u prvim kontaktima sa stranom poslovnicom.

„Liberalizacija novčanih tokova ne bi trebala jako utjecati na preferencije kompanija i građana na razinu štednje u domaćim bankama“, kažu iz Erstea napominjući kako prilikom donošenja odluke o štednji klijentu, osim visine kamatne stope, važnu ulogu igra i percepcija rizika pojedine zemlje, bankarskog sustava te jednostavnost i brzina pristupa vlastitoj financijskoj imovini.

„Iako su kamatne stope u Hrvatskoj na više nego, primjerice, u eurozoni, interes stranih klijenata za štednju razmjerno je skroman, što dijelom potvrđuje rigidnost preferencija štediša i njihovu osjetljivost na nekoliko faktora poput poznavanja domaćeg tržišta“, kažu u Ersteu.

Građanima koji žele poslovati s bankama u inozemstvu preporučuju da im se izravno obrate.

Štednja stalno raste

Iz PBZ-a pak poručuju kako kontinuiran rast štednje nije prestao ni u kriznim vremenima, pa stoga ne očekuju znatniji interes građana za depozitnim ili kreditnim poslovanjem s bankama u drugim državama.

„Klijentima koji se za to ipak odluče, pomoći ćemo u uspostavljanju kontakta s inozemnim bankama članicama naše grupe Intesa Saopaolo“, kazali su iz PBZ-a.

U Hypo Alpe-Adria banci takve slučajeve za sada rješavaju na pojedinačnoj bazi, a potpora klijentu sastoji se u pomoći pri prikupljanju dokumentacije.

„Bude li potrebno, svakako ćemo razviti i tu uslugu“, poručuju.

Posebno reguliranu proceduru za upite klijenata o ponudi štednih i kreditnih proizvoda ostalih banka članica Raiffeisen grupe u inozemstvu nema ni RBA, iz koje kažu da se o navedenim proizvodima klijenti mogu informirati u bilo kojoj banci ili na njihovim internetskim stranicama.

Obavezna prijava iznad 500.000 kuna

Kreditni poslovi s inozemstvom su slobodni, ali postoje određene obveze vezane uz prijavu kredita, objašnjavaju iz HNB-a. Tako je nekoliko skupina rezidenata obvezno prijaviti svaki inozemni kredit: tijela državne i lokalne vlasti, republički fondovi, HBOR, kreditne i financijske institucije, javna i mješovita trgovačka društva te uzorak privatnih nefinancijskih trgovačkih društava prema odabiru HNB-a.

Krediti iz inozemstva moraju se prijaviti u sustav statistike inozemnog duga ako im razina inozemne zaduženosti, odnosno inozemnih potraživanja, rijekom godine premaši dva milijuna eura, odnosno pola milijuna za društva koja su vlasnički povezana sa stranom tvrtkom.

Fizičke osobe i obrtnici dužni su prijaviti svaki kredit podignut u inozemstvu ili odobren u inozemstvo ako mu iznos premašuje protuvrijednost 500.000 kuna.

Sve skupine rezidenata o inozemnom kreditnom poslu dužne su izvijestiti najkasnije do 10. radnog dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastala obveza prijave.

Kamate do 9 posto

Posebno atraktivna za štednju mogla bi biti susjedna Srbija u kojoj će se, prema nekim prognozama, efektivne kamatne stope na oročenja do godinu dana u eurima kretati između 5,5 i 8,5 posto, a na ona dulja od 12 mjeseci između sedam i devet posto.

Tamošnji bankari ipak sumnjaju u navalu hrvatskih štediša, što zbog tehničkih uvjeta koji se odnose na otvaranje i vođenje računa, što zbog nepovjerenja u srbijanski bankarski sektor.

Pri otvaranju štednje u Srbiji valja imati na umu i neke dodatne obveze, poput izdataka za put do najbliže poslovnice, a kakav je sam proces, objašnjeno je za portal Ekonom:east. Nakon što je provjeren identitet klijenta, on otvara depo karton, a obavezan je i priložiti poreznu potvrdu o podmirenju svih obveza državi. Sve to potrebno je kako bi se spriječilo pranje novca.

Ono što zabrinjava više od komplikacija tehničke prirode, tiče se povjerenja u srbijanski bankarski sektor čijem jačanju zasigurno ne pomaže ni krhko poboljšanje odnosa dvaju naroda opterećenih zbivanjima u posljednja dva desetljeća.