NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

ISTRAŽIVANJEObjavljeno: 09.09.2024
42 posto građana Hrvatske bi radilo u IT-ju, najnepoželjnija trgovina

42 posto građana Hrvatske bi radilo u IT-ju, najnepoželjnija trgovina

U IT-u bi radilo 42 posto građana Hrvatske, najnepoželjniji sektor je trgovina, a dodatne edukacije poželjne su iz stranih jezika i digitalnih vještina, neki su od rezultata istraživanja objavljenog u ponedjeljak.

Dio je to rezultata istraživanja koje je u svibnju i lipnju ove godine provela agencija Ipsos na reprezentativnom uzorku od 1.000 zaposlenih ispitanika starijih od 18 godina, u povodu četvrte sezone Mastercardovog projekta Uplift, namijenjenog mikro, malim i srednjim poduzetnicima.

U sklopu istraživanja, građani su upitani u kojoj industriji bi htjeli raditi, a čak 42 posto ih je reklo u IT sektoru. Slijedi farmacija pa sektor financija. U ugostiteljstvu i turizmu rado bi se zaposlilo 22 posto anketiranih. Time taj sektor ne spada među najpoželjnije prema analiziranim industrijama u ovom istraživanju, no popularniji je od prehrambene industrije i trgovine, napominje se.

Većina smatra da turistički djelatnici moraju ulagati u svoju edukaciju

S obzirom na to da je turizam najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj, kroz istraživanje se dodatno ispitalo što zaposleni građani misle o tom sektoru, a 76 posto ih se složilo da bi turistički djelatnici trebali prolaziti posebne edukacije kako bi mogli obavljati posao što efikasnije i u skladu s potrebama turista. S druge strane, samo 21 posto ispitanih smatra da svatko može raditi u turizmu jer to ne zahtijeva specifična znanja.

Nešto manje od polovice ispitanih misli da se ne može dobro živjeti isključivo od sezonskog rada u turizmu, a njih 43 posto ocjenjuje da su djelatnici premalo plaćeni za obavljeni posao.

Ispitanici koji su zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu kao najveće probleme s kojima se susreću vide nedostatak slobodnih dana, nakon čega slijedi previše radnih sati te niska plaća i loš odnos gostiju. Najmanje problema ističu vezano za fizičke uvjete rada kao i za odnose s nadređenima. Među svim problemima njih 33 posto navodi i nedostatak prilike za stjecanjem dodatnih vještina, pokazalo je istraživanje.

Mlađe osobe žele edukacije iz marketinga, žene iz prezentacijskih vještina

Zaposlene osobe u Hrvatskoj relativno pozitivno ocjenjuju svoje poslovne sposobnosti, pritom dajući sebi najviše ocjene u timskom radu, digitalnim kompetencijama kao i komunikacijskim vještinama, dok se većina najlošije ocjenjuje u marketinškim kompetencijama, pokazalo je istraživanje.

Između ostalog, ispitanici smatraju kako je za pronalaženje i kvalitetno obavljanje posla najvažnije imati kompetencije poput izgradnje dobrih poslovnih odnosa (90 posto), komunikacijskih vještina (90 posto), organizacije rada i upravljanja vremenom (89 posto) te digitalnih kompetencija (89 posto). Općenito, većina ispitanika se slaže da su među manje važnim kompetencijama za dobro obavljanje posla prezentacijske vještine, administracija kao i znanje iz marketinga, napominje se.

Na pitanje u kojim bi se segmentima htjeli dodatno educirati, čak 43 posto ispitanika navelo je strane jezike. Nakon toga slijede edukacije o upravljanju stresom, digitalnim vještinama kao i prezentacijske vještine te javni nastup. Na začelju potrebnih edukacija, s po 12 posto, su one iz područja izgradnje dobrih poslovnih odnosa i iz poslovne administracije, te iz timskog rada, s devet posto.

Istraživanje je pokazalo i da želju za dodatnim edukacijama iz prezentacijskih vještina u značajno većoj mjeri iskazuju žene, za razliku od muškaraca čiji je interes prema navedenoj edukaciji značajno niži kao i prema edukaciji o upravljanju stresom. Osobe do 30 godina u većoj mjeri žele dodatne edukacije iz marketinga, zaposlenici u javnom sektoru u većoj mjeri žele se educirati u području upravljanja konfliktnim situacijama, dok je želja za navedenim kod zaposlenika u privatnom sektoru manja, navodi se.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 - 2026)(na kraju Q2 - 2026)

(koji na 30.06.2026. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Erste SEE Equity - klasa A A +20,96%  3
Erste SEE Equity - klasa B +20,38%  3
ZB CEE Equity +19,30%  4
A1 A +19,05%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,14600 0,00
-0,18%
GBP
0,85880 0,00
0,06%
CHF
0,94620 0,00
-0,04%
JPY
180,94000 2,19
1,23%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2026 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
127,07 €
17.09.2026
0,25%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Erste AM fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
ZB Bond Select - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 18.09. 16:00  4375,88
6,64
0,15
CROBEX10* 18.09. 16:00  2851,86
-0,68
-0,02
CROBEX10tr* 18.09. 16:00  3371,62
-0,79
-0,02
ADRIAprime* 18.09. 16:00  3713,68
-38,99
-1,04
CROBISTR* 18.09. 16:31  187,3401
0,01
0,01
CROBIS* 18.09. 16:31  98,024
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2026 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:22 18.09.2026)
(17:08:22 18.09.2026)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
1.042,00 €
1,76%
1.018.576,00 €
ADRS2
104,00 €
3,48%
489.881,50 €
ARNT
45,00 €
-1,32%
375.420,00 €
HT
39,10 €
-2,25%
238.198,10 €
KODT2
4.190,00 €
3,20%
162.760,00 €
BSQR
29,60 €
2,07%
155.030,80 €
ZABA
23,80 €
0,00%
133.576,80 €
7SLO
66,65 €
-0,37%
104.940,55 €
KODT
4.380,00 €
0,23%
101.980,00 €
7POL
11,50 €
0,00%
99.537,30 €
Redovni dionički promet:   
3.546.951,50 €
Redovni obveznički promet:   
4.877,96 €
Sveukupni promet:   
4.917.729,46 €