Davanje džeparca djeci može biti "medvjeđa usluga" jer kasnije u životu ne znaju cijeniti vrijednost zarađenog novca, pokazala je studija Sveučilišta Sheffield na 3200 djece u dobi od 11 do 15 godina. Istraživači su otkrili da roditelji djeci te dobi u prosjeku daju od 70 do 100 kuna džeparca na tjedan, a svako povećanje džeparca može imati velik utjecaj na upravljanje financijama djeteta u budućnosti.

Tako povećanje džeparca već od jedan posto smanjuje njegovu sposobnost uštede za 21 posto. Mnogo boljom opcijom pokazalo se davanje djeci zadataka za čije ispunjavanje dobivaju novac, zbog čega ona već u djetinjstvu shvaćaju da se novac mora zaraditi i samim time racionalno trošiti. Prema tome, stav roditelja ključan je kod formiranja odnosa prema novcu kod djece, što na jedan način određuje i njihovu financijsku budućnost, zaključili su istraživači.Djeca će o financijama mnogo naučiti i promatrajući roditelje, stoga je važno da im uvijek budete dobar uzor. Ako uoče kako nekontrolirano trošite novac i gomilate dugove, vjerojatno je da će se i ona slično ponašati kad odrastu. Morate im jasno objasniti kako nije pametno trošiti iz hira i na dug, nego bi se za svaku stvar trebali zapitati je li im doista potrebna. Također, možete im pomoći da naprave plan štednje, odnosno gdje mogu smanjiti troškove kako bi si kupili, primjerice, omiljenu igračku. Dijete mora shvatiti kako za nabavu skupljih predmeta mora i nešto žrtvovati.

Novac doista ne raste na drveću

Novac ne raste na drveću - no djeci se upravo tako čini kad vas gledaju da dižete novac s bankomata. Zato ih povremeno odvedite u poštu da vide i kako plaćate režije.

Nemojte misliti da djeca ne mogu shvatiti račune

Objasnite djeci koliko nešto stoji, a to možete učiniti i vodeći ih u "štednu" turu po vlastitu domu. Ona nisu svjesna da će, primjerice, račun za struju biti veći ako su im istodobno uključeni računalo i televizor, ali shvatit će ako im objasnitei pokažetebrojilo kako se vrti.

Reklame najviše ispiru mozak baš najmlađima

Djeca su podložna utjecaju reklama, stoga ga smanjite. Gledajte televiziju s njima te prebacite program kad počnu reklame ili im, umjesto gledanja televizije, čitajte slikovnice i knjige.

Naučite djecu "pametnoj" kupovini

Djeca uče promatrajući te ih povedite u kupovinu namirnica. Tako će vidjeti da kupujete samo ono što je u tom trenutku potrebno te da se između dva slična proizvoda često odlučujete.

Radom se najbolje uči cijeniti novac

Potaknite stariju djecu na rad jer će tako naučiti cijeniti vrijednost novca. Ako su dovoljno odgovorni, mogu pričuvati mlađu braću ili dijete vaše prijateljice, a zarađeni novac neka potroše na ono što žele, bila to nova igrica ili komad odjeće koji već dugo gledaju u izlogu.

Ne razumiju novac, ali znaju što je štednja

Osim razgovora o novcu, važan je i način na koji razgovarate. Tako, umjesto: "Ne možemo si to priuštiti" kad vas dijete traži skupu igračku, recite: "Ne možemo kupiti sve što želimo nego ono što nam zaista treba".Iako dijete vjerojatno neće biti najsretnije zbog toga, shvatit će o čemu govorite. No objasnite djetetu da može štedjeti kako bi si kupilo stvari koje mu nisu nužne. Kako biste djeci lakše objasnili vrijednost novca, uzmite u obzir njihovu dob. S djecom se može početi razgovarati o novcu čim nauče brojiti. Od tada nadalje svaki je odlazak u kupovinu, podizanje novca s bankomata ili provlačenje kartice prilika za lekciju o vrijednosti novca.

Djeca starosti od tri do pet godina mogu shvatiti da je za kupovinu potreban novac, da se novac zarađuje tako da se odlazi na posao, ali i da postoji razlika između onoga što trebate i onoga što želite. U dobi od šest do deset godina mogu razumjeti da je potrebno odlučiti što će se kupiti za zarađeni novac jer se ne može kupiti sve što vam padne na pamet, ali i da je dobro usporediti cijene istih ili sličnih proizvoda u nekoliko trgovina.Djeca od 11 do 13 godina bez problema će shvatiti da je mudro za štednju odvojiti dio od svega što zaradite. A djeci starijoj od 14 godina može se objasniti što je kreditna kartica, te koliko je se više troši ako predmet kupuje "na dug" odnosnostoji previše da ga se ne može platiti gotovinom, kao i da se od plaće odvaja dio novca za porez.

I budžet je metoda učenja

Odredite budžet unutar kojeg se djeca mogu kretati. Ako stalno traže nešto, možete im dati 50 kuna i reći im da to potroše kako god žele, ali da do sutra neće dobiti više ništa. Tako će početi razmišljati na što će potrošiti novac.

I bake i djedovi sudjeluju u učenju

Djeca će katkad radije poslušati drugog člana obitelji nego vlastite roditelje. Ako dijete puno vremena provodi s bakom i djedom, usuglasite novčane lekcije koje želite da nauči kako ne bi bilo zbunjeno različitim informacijama.

Štednja, ali i ulaganje

Štednju podignite na viši nivo - raspitajte se o raznim investicijskim fondovima jer djeca srednjoškolske dobi već mogu shvatiti novčano tržište.

Obiteljski sastanak o financijama

Jedanput na tjedan održite obiteljski financijski sastanak. Zapišite potrebe i želje pa odredite prioritete kako bi se dijete naučilo planiranju troškova. Osim što će naučiti raspolagati novcem, dijete će tako lakše shvatiti zašto nešto ne može dobiti, a zašto se nešto mora kupiti.

Želiš li odmah ili ćeš pričekati rasprodaju?

Ako dijete nešto silno želi, upitajte ga je li sigurno da želi potrošiti novac istog trenutka ili će radije pričekati rasprodaju te mu objasnite da će na rasprodaji moći kupiti više stvari. Tako će se naučiti promisliti o onome što želi umjesto da manijakalno kupuje, a shvatit će i koncept rasprodaje.

Promisli pa onda kupi

Učite djecu da čak i ako si nešto mogu priuštiti, prvo promisle hoće li im to dugoročno biti korisno. Ako je odgovor ne, onda im ta kupnja neće pričinjavati užitak, a novac će biti uzalud potrošen. Objasnite im zašto kupnja nije pametna - primjerice, imaš tri takve igračke doma, ne treba ti još jedna.

Izvor: Business.hr