STOXX 600 tjedan je završio s rastom od 1,85%, potaknut smanjenjem kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB). Njemački DAX porastao je za 2,17%, francuski CAC 40 za 1,54%, dok je talijanski FTSE MIB porastao za 0,83%. Britanski FTSE 100 također je ostvario rast od 1,12%. ECB je po drugi put ove godine smanjio stopu depozita za 0,25 postotnih bodova, što je bilo očekivano zbog znakova slabijeg gospodarskog rasta i pada inflacije u eurozoni.

SAD

Dionice su zabilježile solidne dobitke i u velikoj se mjeri oporavile od velikih gubitaka iz prethodnog tjedna, u kojem je indeks S&P 500 doživio svoj najveći tjedni pad od ožujka 2023. Rastuće dionice nadmašile su vrijednosne, ponajviše zahvaljujući snažnim rezultatima tehnoloških dionica. NVIDIA je imala osobito jak doprinos nakon što je imala pozitivan pogled na razvoj umjetne inteligencije na investicijskoj konferenciji. Relativno lagani ekonomski kalendar za prethodni tjedan bio je obilježen izvješćima o inflaciji Ministarstva rada. U srijedu su dionice prvotno naglo pale nakon vijesti da je osnovna inflacija porasla za 0,3% u kolovozu, što je nešto više od očekivanja. U međuvremenu, ukupna inflacija pokazala je godišnji rast od 2,5%, znatno ispod srpanjskog rasta od 2,9% i na najnižoj razini od početka 2021. godine. Podaci su također ukazali na blage znakove oporavka u problematičnom stambenom sektoru. Udruženje hipotekarnih banaka izvijestilo je u srijedu da je prosječna kamatna stopa za hipoteku na 30 godina pala na 6,29%, najnižu razinu od veljače 2023. i znatno ispod razine od 7,21% iz prethodne godine. Također su izvijestili da je njihov indeks prijava za stambene kredite-koji je ključni pokazatelj kupovine nekretnina-nastavio rasti od svojih najnižih razina u kolovozu. Prinosi na državne obveznice blago su pali tijekom tjedna, a prinos na referentne 10-godišnje državne obveznice trgovao se na najnižoj razini ove godine. Prinosi na porezno oslobođene municipalne obveznice ostali su gotovo nepromijenjeni, dok su investitori pratili povećanu ponudu novih izdanja koja se očekuju u sljedećih nekoliko tjedana. Priljevi sredstava u municipalne obveznice diljem industrije za tjedan zaključen u četvrtak predstavljali su drugi najveći tjedni priljev u ovoj godini. Tržište korporativnih obveznica s investicijskim rejtingom bilo je mirno i stabilno. U četvrtak je zabilježeno jedino izdanje tijekom tjedna, a nove obveznice kraćih ročnosti ostvarile su bolji učinak. Snažni dobici na dionicama i očekivanja da će Fed smanjiti kamatne stope na sastanku sljedećeg tjedna podržali su dobar učinak obveznica visokog prinosa.

EUROPA

STOXX 600 završio je tjedan s porastom od 1,85%, potaknut smanjenjem kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB). Njemački DAX porastao je za 2,17%, francuski CAC 40 za 1,54%, a talijanski FTSE MIB za 0,83%. Britanski FTSE 100 indeks dodao je 1,12%. ECB je po drugi put ove godine snizio stopu depozita, objavivši smanjenje za četvrtinu postotnog boda na 3,5%, što je bilo u skladu s očekivanjima. Ovaj potez uslijedio je usred znakova usporavanja gospodarskog rasta i smanjenja inflacije u eurozoni. U izjavi koja je pratila najavu, ECB je naglasio da ostaje oprezan te nije unaprijed odredio konkretan smjer daljnjih kamatnih stopa. Ažurirane kvartalne prognoze za ukupnu inflaciju ostale su nepromijenjene, ali je temeljna inflacija blago revidirana naviše za iduće dvije godine zbog jačih od očekivanih cijena usluga. ECB sada očekuje da će gospodarski rast ove godine biti niži za jedan postotni bod (0,8%), a u 2025. i 2026. godini rast će iznositi 1,3%, odnosno 1,5%. Tomasz Wieladek, europski ekonomist, smatra da financijska tržišta previše očekuju ublažavanje politika. Iako neki pokazatelji anketa ukazuju na početak kontrakcije gospodarstva, aktivnosti u proizvodnji i nekim drugim sektorima i dalje su stabilne. Isto tako, primjećuje da tržišta rada ostaju tijesna, a inflacija u uslugama nije pala ispod 4,0% od studenog. Po njegovom mišljenju, pregovarane plaće u eurozoni vjerojatno će premašiti 4% u trećem tromjesečju i mogle bi ostati na toj razini do sredine 2025. godine. Moguća volatilnost ovih podataka sugerira da će ECB vjerojatno ostati oprezan i možda će nastaviti smanjivati troškove zaduživanja kvartalnim tempom. Britansko gospodarstvo ostalo je nepromijenjeno drugi mjesec zaredom u srpnju, jer je proizvodnja pala. Ekonomisti su očekivali rast od 0,2%. Međutim, u tri mjeseca do 31. srpnja, realni bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 0,5% u odnosu na prethodno razdoblje. Rast plaća također se usporio, ali tržište rada i dalje je bilo čvrsto. Prosječna zarada, isključujući bonuse, porasla je za 5,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine-što je manje od 5,4% u razdoblju od veljače do travnja. Unatoč tome, plaće i dalje rastu gotovo dvostruko brže od stope koju Banka Engleske smatra kompatibilnom s inflacijom od 2%.

JAPAN

Japanska tržišta dionica zabilježila su mješovite rezultate tijekom tjedna. Indeks Nikkei 225 porastao je za 0,5%, dok je širi TOPIX indeks pao za 1,0%. Izvoznici u zemlji i dalje su se suočavali s valutnim izazovima jer je jen ojačao na gornji kraj raspona od 140 JPY u odnosu na USD, u usporedbi s prošlotjednih 142,3 JPY, uslijed očekivanja da će Banka Japana (BoJ) zadržati svoju strožu monetarnu politiku. Očekivanja da će BoJ ponovno podići kamatne stope ove godine pojačana su najnovijim komentarima članova uprave središnje banke. Junko Nakagawa ponovila je da će se stupanj monetarnog popuštanja prilagoditi ako se realizira očekivanje rasta japanskog gospodarstva i inflacije, budući da je trenutačna razina realnih kamatnih stopa izuzetno niska. Naoki Tamura sugerirao je da kratkoročna kamatna stopa treba biti podignuta na najmanje oko 1% u drugoj polovici projekcijskog razdoblja BoJ-a do fiskalne 2026. kako bi se smanjili rizici rastuće inflacije i održala stabilnost cijena. Unatoč tim strogim komentarima, prinos na 10-godišnje japanske državne obveznice pao je na 0,84% s 0,86% koliko je iznosio na kraju prethodnog tjedna, prateći pad prinosa na američke obveznice, jer su špekulacije sugerirale da bi Fed mogao agresivnije smanjiti kamatnu stopu za 50 baznih bodova na sastanku u rujnu. Na ekonomskom planu, rast japanskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za drugo tromjesečje revidiran je naniže. Prema konačnim podacima, gospodarstvo je poraslo za 2,9% na godišnjoj razini u odnosu na prethodno tromjesečje, što je manje od preliminarnih 3,1% i ispod tržišnih prognoza od 3,2%. Doprinos privatne potrošnje i kapitalnih ulaganja bio je slabiji. U pogledu inflacije, indeks cijena potrošačkih dobara porastao je za 2,5% na godišnjoj razini u kolovozu, što je usporavanje u odnosu na prošlomjesečnih 3,0% i ispod očekivanja od 2,8%. Jačanje jena dovelo je do naglog pada rasta troškova uvoza.

KINA

Kineske dionice pale su zbog slabih podataka o inflaciji, što je potaknulo zabrinutost zbog potencijalne spirale pada cijena i plaća koja bi mogla opteretiti gospodarstvo. Shanghai Composite indeks i blue chip CSI 300 zabilježili su pad od 2,23%. U Hong Kongu, referentni Hang Seng indeks oslabio je za 0,43%. Kineski indeks potrošačkih cijena porastao je za 0,6% u kolovozu u odnosu na prethodnu godinu, malo više od 0,5% u srpnju, ali ispod očekivanja ekonomista. Temeljna inflacija porasla je za 0,3%, što je usporavanje u odnosu na srpanjskih 0,4% i najniža razina u više od tri godine. Indeks proizvođačkih cijena pao je za 1,8% u odnosu na prethodnu godinu, što je veće od očekivanja i srpanjskog pada od 0,8%, čime je nastavljen deflacijski trend proizvodnih cijena koji je započeo krajem 2022. godine. Istovremeno, izvoz je u kolovozu premašio očekivanja, porastavši za 8,7% u odnosu na prethodnu godinu, u usporedbi sa srpanjskim rastom od 7%. Uvoz je zabilježio niži od očekivanog rast od 0,5% u kolovozu, u odnosu na 7,2% u srpnju. Ukupni trgovinski suficit povećao se na 91,02 milijarde USD s 84,65 milijardi USD u srpnju. Izvoz je bio svijetla točka za kinesko gospodarstvo, koje se suočava s dugotrajnom krizom u sektoru nekretnina. Međutim, analitičari su upozorili da bi vanjska potražnja mogla biti podložna volatilnosti zbog usporavanja američkog gospodarstva i rastućih trgovinskih napetosti.

OTP Invest fondovi   Kupi udjele u fondu