Datum analize: 1/1/2024

TRENUTNO STANJE:

Nova godina, stare stvari. Nakon nekoliko tjedana razmišljanja napokon sam shvatio cijelu strategiju koju FED pokušava implementirati. FED je odlučio napustiti provođenje monetarne politike i prebacio se na provođenje kreditne politike.

Čak je i klonovima u Hrvatskoj jasno da nešto nije u redu s načinom na koji FED planira provoditi monetarnu politiku 2024. godine. Na prošlom FOMC sastanku FED je objavio da očekuje da će u 2024. godini tri puta smanjiti kamatnu stopu. Samo to po sebi ovo je očekivano. Inflacija pada, monetarna politika postaje previše restriktivna. S padom inflacije za očekivati je da se i restriktivna monetarna politika prebaci u neutralnu monetarnu politiku. Znači cijena novca treba pasti. Istovremeno FED je najavio da nastavlja sa smanjenjem količine novca u opticaju. Ako ima manje novca u opticaju onda cijena novca treba rasti.

Dva spomenuta mehanizma monetarne politike su sama po sebi kontradiktorna. Ne možete imati istovremeno smanjenje količine novca u ekonomiji i pad kamatne stope koja predstavlja cijenu novca. Osnove ekonomije kažu: manja količina veća cijena. Iz perspektivne monetarne politike ovo jeste točno. Ne možete istovremeno smanjivati i količinu novca i kamatnu stopu. Iz perspektive kreditne politike to je savršeno moguće.

Sudionici na tržištu često zaboravljaju da je monetarna politika u svojoj suštini trivijalna stvar i da stane u dvije rečenice: centralna banka kupi neku imovinu i poveća količinu novca u opticaju; centralna banka proda neku imovinu i smanji količinu novca u opticaju. I to je sve. Ono što je interesantno jeste što se događa s novcem jednom kada uđe u ekonomiju i počne kolati ekonomijom. Ali kada novac počne kolati ekonomijom prestaje monetarna politika i počinje kreditna politika.

FED ima problem jer mora smanjiti potrošnju kako bi spustio inflaciju. Ekonomija SAD-a je izrazito jaka. Rast zaposlenosti i rast plaća su izvori kontinuiranoga inflatornih pritisaka. Agregatna potražnja se može smanjiti tako da monetarna politika ostane blago restriktivna. I ovo je FED-ov plan. Smanjiti kamatnu stopu, ali ostaviti monetarnu politiku još uvijek blago restriktivnom. Istovremeno potrebno je kreirati smanjenje loših kredita po potrošačkim karticama jer ti parametri postaju problematični. To je moguće ako se kamatna stopa malo smanji.

Smanjenjem novca u opticaju će se smanjiti količina likvidnosti kojom banke raspolažu. Smanjenje likvidnosti će banke potaknuti da smanje rizične plasmane i povećaju manje rizične plasmane. To znači da će se banke okrenuti povećanju stambenih i investicijskih kredita, a smanjenju potrošačkih kredita.

Plan FED-a je u stvari smanjiti agregatnu potražnju i povećati agregatnu ponudu. Na taj način bi ekonomija ostala stabilna, ne bi došlo do recesije, ali bi došlo do smanjenja inflatornih pritisaka. Plan im nije loš. Samo je pitanje da ali je i provediv.

Plan u sebi ima jednu stvar koju jednostavno podrazumijeva, a to je da će se financiranje duga SAD-a nastaviti samo po sebi bez ikakvih zastoja i ograničenja. U to nisam toliko siguran. SAD mora financirati novo nominalno izdanje državnoga duga što je sada oko 1,8 bilijuna USD. Osim toga netko također mora kupiti i 700 milijardi koje otpušta FED svake godine. Čak i da FED jednostavno prestane sa smanjenjem svoje bilance, fiskalni deficit SAD-a je jednostavno pre velik. Netko to mora kupit, ali vanjskih kupaca baš i nema, a pitanje je koliko unutrašnji imaju kapaciteta za apsorpciju tolikoga duga?

Ako zanemarimo problem s dolarskim iznosom duga i ako pretpostavimo da će „neko" kupiti dug još uvijek ostaju dva važna efekta. Prvi je da će kamatne stopa na državnu dug narasti, a drugi je da će se krivulja prinosa normalizirati. Ako ove dvije stvari nemaju utjecaj na realnu ekonomiju i to je jako veliki „ako" ostaje pitanje kakav će imati utjecaj na burzu.

Tržište je napravilo grešku i nije slušalo Powella. Rast cijena dionica je stavio tržište u ekstremnu situaciju. Tržište se odredilo za samo jedan scenarij i sada je pitanje da li će se taj scenarij stvarno i dogoditi. Prema fed funds futuresima tržište očekuje da će FED ove godine smanjiti kamatnu stopu šest puta. To je moguće samo u dva scenarija. Prvi je da inflacija padne, a drugi je da ekonomija uđe u recesiju. Pitanje jeste da li su to jedan te isti scenarij? Do nagloga pada inflacije ne može doći jer je ekonomija izrazito jaka. Do recesije može doći i onda će FED naravno smanjiti kamatnu stopu kako bi olakšao ekonomsku situaciju.

Ostaje pitanje: što će se dogoditi sa vrijednostima tržišta ako se očekivani scenarij ne dogodi?

Pozicija tržišta je neodrživa iz jednostavnoga razloga zato što u oba slučaja pada inflacije trenutno vrednovanje tržišta nije moguće. Izgleda čudno, ali tržište je naraslo samo da bi moglo pasti.

HIPOTEZE I PREDVIĐANJA:

Nakon ekonomske analize imam novu hipotezu.

Hipoteza: vrednovanje tržišta je neodrživo.

Negdje se mora dogoditi prilagodba. Ili tržište mora pasti ili se očekivanja o kamatnoj stopi moraju promijeniti.

TAKTIKE I STRATEGIJE:

Nakon nekoliko tjedana napokon sam shvatio što se događa. Odlučio sam kreirati izrazito kompleksan portfelj. Našao sam desetak dionica koje ću kupiti i koje ću prodati. Našao sam i nekoliko ETF-ova koji su mi potrebni kako bih mogao kontrolirati rizik. Osim toga odlučio sam i ući u lipanjski i prosinački FED funds futures ugovor. Biti će jako teško, ali je moguće.