Bilo kakve političke ideje u smjeru nacionalizacije II. mirovinskog stupa teško mogu imati racionalno objašnjenje, ocjenjuju analitičari Raiffeisen banke u najnovijim kvartalnim analizama.

Podsjećajući na problem ubrzanog starenja stanovništva u kombinaciji sa sve izraženijim "odljevom mozgova", odnosno iseljavanjem mlađeg, radno sposobnog stanovništva, glavni pritisak na održivost domaćeg mirovinskog sustava po mišljenju RBA analitičara dolazi i od vrlo nepovoljne strukture korisnika mirovina. Naime, posljednji podaci kazuju da samo 13 posto umirovljenika ima odrađeni puni radni staž, a tu je i preko 20 posto korisnika invalidskih mirovina.

Navedeni problemi doveli su do financijske neravnoteže mirovinskog sustava, a problem je značajno produbila šestogodišnja recesija. Pokušavajući odgovoriti na zahtjeve Europske komisije za smanjenje deficita, Vlada je omogućila izlazak članova iz II. stupa - a koji mirovine ostvaruju po posebnim propisima - i prijenos njihovih sredstava u proračun. Time se predviđa jednokratan prihod od 2,8 milijardi kuna u ovoj te dvije milijarde kuna u 2015. godini."Takva mjera jest polučila iznimno značajan fiskalni učinak, no mogla bi donijeti iznimno nepoželjne posljedice u budućnosti", ističe se u analizi. Naime, svaki potez u smjeru zamrzavanja, reduciranja ili u konačnici ukidanja II. stupa značio bi dugoročno povećanje mirovinskog duga.

"Preuzimanjem sredstava iz kapitaliziranog stupa isplaćivale bi se sadašnje mirovine, no država time preuzima buduću obvezu za zaposlenike koji su uplaćivali u II. stup", ocjenjuje se u analizi. Tomislav Ćorić, docent na Katedri za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta slaže se s tezom RBA analitičara dodavši da bi značajniji izlazak članova iz II. stupa značio destabilizaciju sustava u dugom roku. "Koncept mirovinskog sustava je dobar, ali naše ekonomske okolnosti ne dopuštaju da se on afirmira", zaključuje Ćorić.