Prosječna mjesečna neto plaća s uračunatim dodacima u Hrvatskoj u trećem je kvartalu 2026. iznosila 1.586 eura, što je 3,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, ali i 4,2 posto manje nego u drugom ovogodišnjem kvartalu, podaci su servisa MojaPlaća objavljeni u srijedu.

Prema podacima servisa kojim upravlja Alma Career Croatia, tvrtka u čijem sastavu posluje i portal MojPosao, medijalna plaća iznosila je 1.500 eura, što znači da polovica zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na treći kvartal prošle godine medijan je porastao 4,9 posto, dok je na kvartalnoj razini smanjen za 2,1 posto.

Najviše prosječne neto plaće i dalje su u IT sektoru, 1.856 eura ili 17 posto više od nacionalnog prosjeka. Slijedi energetika s prosječnih 1.804 eura ili 14 posto više, a iznad prosjeka su i financije i osiguranje s 1.708 eura te građevinarstvo i nekretnine s 1.681 eurom.

S druge strane, najniža primanja bilježe pomoćna zanimanja, u kojima prosječna plaća iznosi 1.124 eura, što je 29 posto ispod hrvatskog prosjeka. U uslužnim djelatnostima zaposlenici u prosjeku primaju 1.300 eura, što je 18 posto manje od prosjeka.

Ispod prosjeka, za oko 10 posto, napomenuto je, nalaze se i obrazovanje i znanost s plaćom od 1.426 eura te poljoprivreda s 1.433 eura. U trgovini je prosječna neto plaća s dodacima 1.462 eura, što je osam posto manje od prosjeka, a u turizmu i ugostiteljstvu 1.542 eura, odnosno tri posto manje od prosjeka.

Najviše plaće u Gradu Zagrebu, najniže u Ličko-senjskoj županiji

Razlike u primanjima vidljive su i kada se usporede poslodavci prema vlasništvu, a najviše prosječne neto plaće su u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, 1.676 eura, odnosno šest posto više od hrvatskog prosjeka. Iznad prosjeka, s 1.614 eura, su i tvrtke u državnom vlasništvu, s 1.578 eura blago ispod prosjeka su pretežno domaće privatne tvrtke, dok primanja u javnoj i lokalnoj samoupravi iznose 1.543 eura ili tri posto ispod prosjeka.

Tradicionalno, najviše prosječne mjesečne plaće su u Gradu Zagrebu, 1.701 euro, što je sedam posto iznad nacionalnog prosjeka. Tome pridonosi, navodi se u objavi, velik broj poslovnih aktivnosti i multinacionalnih kompanija te koncentracija visokoobrazovane radne snage u glavnom gradu.

S druge strane, najniža prosječna primanja bilježi Ličko-senjska županija, gdje plaća iznosi 1.221 euro i zaostaje za nacionalnim prosjekom 23 posto. Pri dnu ljestvice su i tri slavonske županije, pa tako u Brodsko-posavskoj prosječna plaća iznosi 1.340 eura ili 16 posto manje od prosjeka, gotovo isti iznos, 1.341 euro, bilježi Vukovarsko-srijemska županija, dok u Požeško-slavonskoj prosječna plaća doseže 1.352 eura, što je 15 posto ispod nacionalnog prosjeka.

Prosječna plaća žena rasla dvostruko brže, no i dalje osjetno niža

Razlike u plaćama vidljive su i kada se usporede obrazovanje i godine provedene na tržištu rada. Tako najviše, prosječno 2.201 euro ili 39 posto iznad prosjeka, zarađuju zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili MBA diplomom. Za 12 posto iznad prosjeka, s neto plaćom od 1.776 eura, su i zaposlenici s visokom stručnom spremom, dok onima sa srednjom prosječna plaća iznosi 1.414 eura ili 11 posto manje od prosjeka.

Na početku karijere, s manje od godinu dana iskustva, izračunato je, prosječna plaća iznosi 1.288 eura, odnosno 19 posto ispod hrvatskog prosjeka. Zaposlenici s jednom do dvije godine iskustva u prosjeku zarađuju 1.387 eura i zaostaju za prosjekom 13 posto, s tri do pet godina prosječna primanja im dosežu 1.559 eura, dok najviši prosječni mjesečni iznos, 1.720 eura, bilježe zaposlenici s više od deset godina iskustva.

Tu su i podaci o primanjima muškaraca i žena, po kojima muškarci u prosjeku zarađuju 1.688 eura mjesečno ili šest posto iznad hrvatskog prosjeka, dok prosječna plaća žena iznosi 1.503 eura, odnosno pet posto manje od nacionalnog prosjeka.

Ipak, ističe se u objavi, godišnja kretanja donose ohrabrujući pomak, pa je tako prosječna plaća žena porasla 4,1 posto, a muškaraca dva posto, pa su žene u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježile približno dvostruko brži rast primanja.

Nastavi li se takav trend, razlika u prosječnim plaćama muškaraca i žena mogla bi se postupno smanjivati, pridonoseći većoj ekonomskoj ravnopravnosti na tržištu rada, dodaje se.