Ovlasti države i regulatora došle su do krajnje granice koja se može tolerirati u demokratskom društvu te je vrijeme da se to na neki način ograniči, poručio je predsjednik RH Zoran Milanović na konferenciji Money Motion 2026, ustvrdivši da je kroz financijske transakcije došlo do "totalne kontrole ljudi" i "ukidanja svake vrste privatnosti".

Money Motion se titulira kao najveća "fintech" konferencija srednje i istočne Europe, održava se u srijedu i četvrtak na Zagrebačkom velesajmu, a ovogodišnje izdanje okuplja više od 3.000 sudionika i više od 170 govornika iz područja bankarstva, plaćanja, tehnologije, "insurtecha" i "kripta".

Milanović, ujedno i pokrovitelj konferencije, ocijenio je da sfera koju donosi "fintech" na neki način predstavlja "bijeg od regulatora" te jednu vrstu demokratizacije financijskih tokova.

"Ono u što se vi upuštate je ′rubno regulirano′, odnosno više neregulirano nego regulirano te nosi sa sobom određene rizike. Ali uvjeren sam da je to dobra stvar i dobra dopuna monopolu država i regulatora na izdavanje novca. Neka vrsta alternative", mišljenja je Milanović.

Rekao je da ulogu okupljenih vidi i kao prosvjetiteljsku, kako bi se ova "kompleksna materija" približila građanima, i to prvenstveno možda ne zbog podizanja financijske pismenosti ili poticanja poduzetničkog duha već zbog pitanja koja se tiču "temeljnih ljudskih prava".

Naime, ocijenio je da je razina zadiranja države, regulatora i centralnih financijskih institucija u "sve kapilare financijskih transakcija" neviđena i nikad veća.

"Kontrola nad životima i transakcijama ljudi"

Pritom, kazao je, regulatori u pravilu nemaju demokratski mandat, dok su političari s druge strane "iz nekih razloga jako skloni napisati u zakone sve ono što im se predloži". "A predlaže im se sve veća i veća kontrola privatnosti. I to se pretvara u 24-satnu kontrolu nad životima i transakcijama ljudi. A ono što trošiš to si ti na kraju. I to nije trend već stanje u kojem se nalazimo i koje mi se uopće ne sviđa", izjavio je hrvatski predsjednik.

Po njegovim riječima, to se sve događa zbog navodne veće sigurnosti i borbe protiv terorizma. "It′s mambo jambo", ocijenio je Milanović, čime je želio reći da takva opravdanja nisu odveć smislena, iako možda mogu zvučati tako.

No, istaknuo je da postoje opravdane iznimke, kada je kontrola itekako potrebna. "Ali to su iznimke, ali ne pravilo", dodao je.

Ispričao je priču o prijatelju koji je prije desetak godina pokušao obići Island biciklom. Iako mu to nije uspjelo, vratio se pod "pozitivnim dojmom" da u Islandu "ne možeš i ne trebaš ništa platiti gotovinom, sve je na kartice". "Tamo sam bio nekoliko puta no više ne idem. Iako nikad nemam gotovine u džepu, samo kartice. Ali to želim, ako hoću, to je moje pravo (plaćati gotovinom, op.a.)", rekao je Milanović.

Dodao je i da su neke malo "zrelije i pametnije" zemlje i društva to shvatile i ne daju da im se uzme "keš", pri čemu je naveo primjer Njemačke, Austrije i "možda" nekih skandinavskih zemalja.

Tomašević: Grad Zagreb pokušava ići u korak s digitalizacijom

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je rekao da mu je "velika čast" da se ovako "bitan globalni razgovor" o budućnosti financija i tehnoloških inovacija vodi upravo u Zagrebu.

Izjavio je da "fintech" sektor pokazuje da dobre ideje i inovacije mijenjaju cijeli financijski sektor, pa "čak pokreću i velike financijske institucije", koje više ne mogu ignorirati sve inovacije koje se u "fintechu" događaju.

Rekao je i da Grad Zagreb pokušava ići u korak s digitalizacijom, pri čemu je izdvojio tri projekta koji su dobili i "razne nagrade u svijetu".

To su iTransparentnost, platftorma koja prikazuje svaku financijsku transakciju Grada Zagreba, kojih je više oko 130 tisuća godišnje, zatim projekt mapiranja svih poslovnih prostora i stanova u gradskom vlasništvu, te naposljetku participativno budžetiranje, digitalni alat koji građanima omogućuje odlučivanje o financiranju pojedinih kvartovskih projekata.

Bit će sve više "neobanaka"

Bivši guverner HNB-a i konzultant u središnjem bankarstvu Marko Škreb je izjavio da se financijski sektor vrlo brzo mijenja, a glavni smjer predstavlja digitalizaciju svih bankarskih usluga. Iako je to teško u potpunosti predvidjeti, Škreb je uvjeren da će banke i dalje postojati, no ne u trenutnom obliku, s obzirom i na već prisutan trend smanjenja broja poslovnica i "fizičkog" kontakta između banaka i klijenata.

"Bit će sve više ′neobanaka′, to jest banaka koje nemaju fizičko sjedište, kakvih je u Europi već više od 150, dok će se postojeće banke sve više seliti na digitalne platforme", izjavio je Škreb.

I on je mišljenja da građani moraju imati izbor kod plaćanja te da će to i dalje moći činiti i gotovinom, to jest novčanicama i kovanicama. No, smatra i da će ih sve manje birati takav način plaćanja.

Član Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB) Josip Majher stava je da se dogodilo određeno odvajanje između platnog prometa s jedne te "ostatka" bankarstva, to jest kredita i depozita, s druge strane.

U platnom prometu, kazao je, "igraju" razni "fintechi" i tu je konkurencija puno veća, dok su građani ipak nešto tradicionalniji kada je riječ o kreditima i depozitima te im je tu bitan "ljudski dodir. "Banke će pobijediti tako da implementiraju hibridni model", izjavio je Majher.