Francuska bi trebala sama riješiti probleme s dugom putem konsolidacije fiskalne politike, izjavila je u srijedu predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde, utišavši time nagađanja o intervenciji ECB-a na tržištu obveznica.

Troškovi zaduživanja Francuske naglo su porasli pred raspravu u parlamentu o prijedlogu proračuna za 2027. godinu. Francusku u idućoj godini očekuju i predsjednički izbori, što dodatno produbljuje neizvjesnost na tržištima.

U takvim je uvjetima prinos na francuske 10-ogodišnje obveznice pretprošli tjedan nakratko bio premašio pet posto, dosegnuvši najvišu razinu u čak 24 godine.

Razlika u prinosima na francuske i njemačke 10-godišnje državne obveznice bila je pretprošli četvrtak dosegnula čak 1,353 postotna boda, najvišu razinu od dužničke krize u eurozoni 2012. godine.

Ta brojka pokazuje koliki dodatak na rizik ulagači traže da bi umjesto njemačkih kupovali francuske obveznice.

Skok prinosa na francuski državni dug i velika razlika u prinosima na francuske i na njemačke državne obveznice otvorili su pitanje eventualne intervencije Europske središnje banke.

Francuski guverner Emmanuel Moulin rekao je prošle srijede da je gospodarska situacija u Francuskoj ozbiljna, s obzirom na rast troškova zaduživanja, no u ovoj fazi nije nam potrebna pomoć Europske središnje banke (ECB).

"Trenutno nema potrebe tražiti rješenje u Frankfurtu. Rješenje je kod nas", izjavio je Moulin, ističući da bi se Francuska usvajanjem proračuna usmjerenog na smanjenje proračunskog deficita mogla uhvatiti u koštac sa svojim problemima.

I Lagarde je danas rekla da je na Parizu da stiša zabrinutost ulagača, odgovarajući na pitanje sprema li se ECB pomoći Francuskoj.

"Postoje specifične okolnosti zbog kojih su neke zemlje više na udaru, a primjer je baš Francuska", rekla je predsjednica ECB-a na skupu CNN-a u Bangkoku.

"Za taj primjer primarno i prvo rješenje leži u samoj Francuskoj, i to na području fiskalnih mjera", dodala je Lagarde.

Analitičari nagađaju hoće li ECB intervenirati i posegnuti za instrumentom koji mu omogućuje kupnju obveznica članica eurozone pod tržišnim pritiskom, pod uvjetom da provode stabilnu ekonomsku politiku.

"Instrument za zaštitu transmisije" može se aktivirati ako je članica eurozone, po ocjeni ECB-a, izložena "neopravdanom" i "štetnom" tržišnom pritisku koji ugrožava prijenos kamatnih stopa na sve dijelove eurozone.

ECB prati "naznake"

Govoreći o monetarnoj politici, Lagarde je istaknula da je trenutna visoka inflacija u eurozoni "najvećim dijelom, ali ne i isključivo" potaknuta oštrim rastom cijena energije, povezanim s ratom protiv Irana.

Iako još nema znakova „sekundarnih učinaka" inflacije na ostale cijene, ECB će pratiti "naznake", poput zahtjeva sindikata u pregovorima o plaćama.

"Ne možemo čekati da ti se učinci u potpunosti ostvare, već možemo unaprijed poduzeti mjere", rekla je Lagarde na skupu održanom na marginama godišnjih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Bangkoku.

"Stoga vrlo pažljivo pratimo te početne pokazatelje", poručila je Lagarde.

ECB je od početka ljeta u dva navrata podigao kamatne stope, za ukupno pola postotnog boda.

Lagarde je ocijenila i da rast BDP-a eurozone u ovoj godini od 1,1 posto, prema prognozi MMF-a, „ne bi bio sjajan, ali ni loš rezultat", istaknuvši kontinuiranu potporu državne potrošnje u Njemačkoj na infrastrukturu i obrambenu industriju.