Više od 55% građana protiv je intervencije države u drugi mirovinski stup i ne bi podržalo njihovo ukidanje jer taj novac doživljavaju kao svoju privatnu imovinu i njegovo bi uzimanje doživjeli kao krađu koja bi prolongirala reforme. Pokazalo je to istraživanje koje je proveo Ipsos puls o tome kako građani percipiraju mirovinski sustav. Mirovinskim sustavom nije zadovoljno 42% ljudi i jako su pesimistični kad je riječ o njihovim mirovinama pa se frustracija izražava zahtjevom za isplatom bruto primanja kako bi se otvorila mogućnost samostalne uplate u fondove mirovinske sigurnosti.

U Velikoj Britaniji slično je raspoloženje rezultiralo zakonom o "slobodi izbora u 55." po kojem Britanci u 55. godini mogu uzeti kompletan iznos mirovinske ušteđevine s računa.

Nezadovoljstvo hrvatskih građana usmjereno je na prvi mirovinski stup, odnosno na male mirovine, ali s druge strane većina građana ne namjerava štedjeti za bolje sutra. Kao investicija i štednja najčešće se bira kupnja nekretnine, a samo bi 8% građana uložilo novac u dobrovoljnu mirovinsku štednju. U III. stupu štedi samo oko 250.000 građana.

- Tko je uložio 100 kuna u fondove prije dvanaest godina, danas ima 200 kuna. A siguran sam da, ako je uložio tih 100 kuna u stan, danas ne može dobiti 200 kuna - istaknuo je Dinko Novoselec, predsjednik uprave AZ-a.

Na računima obveznih mirovinskih fondova danas leži oko 60 milijardi kuna koje se uglavnom plasiraju u državne obveznice. Novoselec ističe da mirovinski fondovi trebaju dobre projekte. A tih je projekata, barem kako se može čuti u kuloarima konferencije Zagrebačke burze i fondovske industrije, malo. Država svaki pokušaj privatizacije potiče spomenom mirovinaca, ali zbog loše pripreme projekata najčešće se od njih odustaje.