′Ako se Hrvatska želi deeurizirati i više otići prema hrvatskoj kuni, onda znamo gdje je jedini izvor - tiskanje novca u organiziranom financijskom okviru te uz koordiniranu ekonomsku politiku. To nam može donijeti dobre rezultate′, poručio je u intervjuu za HRT Zdenko Adrović, novoimenovani čelnik Hrvatske udruge banaka.

Govoreći o javnom dugu i zaduživanju Hrvatske, Adrović je naglasio da je Hrvatska danas, uz Grčku, europska zemlja koja se najskuplje zadužuje. Naglasio je da banke više neće kupovati državne obveznice jer su već dosegnule limite izloženosti i uputio Vladu da se zadužuje na vanjskim tržištima kapitala.

Niski kreditni rejting zemlje glavni je razlog za skupe kredite građanima i poduzećima u Hrvatskoj, pojasnio je Adrović.

Upozorio je i na problem rasta kamatnih stopa u budućnosti koji će pogoditi državu, ali i građane koji imaju kredite uz valutnoj klauzulu u euru. ′Većina kredita je vezana uz euribor i bojim se da će u tom trenutku trebati napraviti nešto da se spriječi divljanje kamatnih stopa na razinama iznad šest, sedam ili osam posto′, rekao je Adrović.

Iznio je i tezu da hrvatska poduzeća nemaju previsoke kamatne stope. ′Zadnja analiza je pokazala da je prosječni dugoročni kredit hrvatskih poduzeća 4,45 posto′, rekao je Adrović. Dodao je da je što se tiče stanovništva situacija puno gora. ′U slučaju stambenih kredita prosječna kamatna stopa hrvatskih banaka je 5,85 posto i ona je nešto veća nego u drugim zemljama′, rekao je Adrović.

Na upit o tome što treba učiniti da bi se snizile kamatne stope, Adrović je predložio reformu financijskog sustava. ′Centralna banka bi se mogla ponašati kao druge centralne banke i omogućiti bankama da dođu do dugoročnijih i jeftinijih izvora. Pretpostavljam da guverner, ma tko to bio, sadašnji ili budući, čeka da vidi ekonomsku politiku Vlade i eventualno se onda može koordinirati s boljim ekonomskim programom. Pretpostavljam da bi možda budući guverner s budućom vladom takvo što mogao učiniti′, rekao je Adrović.

Kritički se osvrnuo i na način rješavanja problema dužnika u švicarcima. ′Mislim da su banke imale relativno dobar prijedlog da se prvo počne razmišljati o onima koji su najugroženiji i da se njima omogući bitno olakšanje otplate kredita, a to ne znači da svima treba bitno olakšati jer postoje ljudi koji su špekulirali, koji su kupovali drugi stan, treći stan, koji su kupovali brodove′, naglasio je Adrović, uvjeren da će na kraju trošak konverzije snositi država jer će banke dobiti sudske sporove.