Promet u lukama sjevernog Jadrana, a ponajprije kontejnerski, bez obzira na geopolitičku situaciju je povećan, a tako je i u riječkoj luci u kojoj je oko 60 posto veći nego lani te se do kraja godine očekuje prekrcaj gotovo 800 tisuća kontejnerskih jedinica (TEU).

Rekao je to ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa na dvodnevnoj Međunarodnoj konferenciji Moving Adria 2026., na kojoj se raspravljalo o globalnim kretanjima te o ulaganjima u luke, željezničku infrastrukturu i logističke centre.

Kontejnerski promet u riječkoj luci u osam mjeseci ove godine, u usporedbi s istim razdobljem lani veći je za više od 60 posto. Prekrcano je 500 tisuća TEU-a, do kraja godine očekuje ih se gotovo 800 tisuća, a godinu potom milijun, rekao je Vukorepa. Kada završi druga faze ulaganja u Zagrebačku obalu, očekuje promet od 1,7 milijuna TEU-a te će riječka luka biti prva kontejnerska luka na sjevernom Jadranu, dodao je.

Na upit o povećanju kontejnerskog prometa na Zagrebačkoj obali odnosno hoće li to smanjiti promet na terminalu Brajdici, Vukorepa je rekao kako je Maersk kontejnere prebacio s Brajdice na svoj terminal na Zagrebačkoj obali, ali da na Brajdicu dolaze novi brodari te će i ondje promet rasti. Procjenjuje da će promet na Brajdici ove godine biti oko 20 posto manji, ali u sljedećoj godini se opet očekuje promet od oko 400 tisuća TEU-a, a na Zagrebačkoj obali oko 600 tisuća TEU-a.

Govoreći o razvojnim projektima, Vukorepa je kazao kako se počelo raditi na na studijskoj dokumentaciji za novi terminal na Krku, a spremna su dva projekta - prvi je nova Praška obala i višenamjenski terminal, za koji se čeka financiranje, a drugi je pročišćivač na stočnom terminalu u Raši.

Vukorepa naglašava kako će u sljedećih 10 godina u Hrvatskoj biti gotova sva cestovna, željeznička i lučka infrastruktura te da će riječka luka nakon što bude gotov terminal na Krku, s kapacitetima koji će biti veći od pet milijuna TEU-a, ući među prvih deset kontejnerskih luka Europske unije.

Izravan transport iz Ukrajine

Govoreći o proširenju mediteranskog koridora od Budimpešte do Kijeva i pomoći europskih luka pri transportu žitarica iz Ukrajine, rekao je da je riječka luka prihvatila neke količine te će produženje od Budimpešte do Kijeva, kada se kompletno obnovi, omogućiti izravni transport robe iz Ukrajine prema lukama Sjevernog Jadrana. Stoga se u riječkoj luci kreće u projekt proširenja sadašnjeg kapaciteta terminala za žitarice i obnovu operativne mehanizacije.

Rekao je i da se radi na dokumentaciji nove luke u Raši te da je s Hrvatskim željeznicama (HŽ) izrađena studija obnove pruge od Lupoglava do Raše, koja je izvan uporabe. S novom lukom i obnovljenom željeznicom od Lupoglava do Raše otvara se pitanje povezivanja istarskih željeznica sa željezničkom mrežom Hrvatske, rekao je i i dodao kako je HŽ već započeo izradu dokumentacije za gradnju trećeg željezničkog tunela.

Po njegovim riječima, izrađen je i idejni projekt novog putničkog terminala na riječkoj Delti te će, ako Grad Rijeka želi putnički terminal Delti, trebati napraviti određene izmjene u prostornom planu. Dodao je da je mjesni odbor na tom području imao određene primjedbe u smislu buke i velikog prometa.

Naglasio je da i riječki putnički terminal bilježi povećanje prometa, da će ove godine u Rijeku uploviti oko 40, a sljedeće godine više od 50 kruzera.

Sudjelujući na panelu o budućnosti jadranskih luka, predsjednik Uprave Luke Rijeke Duško Grabovac kazao je da je promet tog koncesionara u prvih šest mjeseci povećan za 12 posto, a najviše raste prekrcaj automobila, za koje se razmatraju nove lokacije. Očekuje da će promet u devet mjeseci, kao i do kraja godine biti bolji nego lani, a financijski rezultat pozitivan.

Grabovac je kazao i da novi depo Luke Rijeka za prihvat, punjenje i pražnjenje kontejnera, smješten uz postojeći terminal na Škrljevu, već radi te će uskoro biti službeno otvoren, a u njega je uloženo oko 7,5 milijuna eura. Predstoje i nova ulaganja u luku za rasuti teret u Bakru.

Predsjednica Uprave Luke Kopar Nevenka Kržan je kazala da je u luci Kopar u tijeku intenzivni investicijski ciklus unutar kojega se povećava kapacitet kontejnerskog terminala s 1.300.000 na približno 1.800.000 TEU-a na godinu pri čemu ukupna investicija iznosi oko 200 milijuna eura.

Istaknula je kako će Luka Kopar u petogodišnjem investicijskom ciklusu uložiti u razvoj ukupno 785 milijuna eura.

Nastavila je da je, kada je riječ o drugom željezničkom kolosijeku prema Kopru, to državna infrastruktura i ulaganje te da će se njime kapacitet luke Kopra povećati s 90 na 212 vlakova dnevno u punom radu drugog kolosijeka.

U Kopru ulažu i u razvoj automobilskog terminala. Prošle godine prihvaćeno je gotovo 910.000 automobila, ulaže se u izgradnju novog skladišta za 11.500 automobila te će ukupno imati natkrivene površine za 25.000 automobila.

Vittorio Alberto Torbianelli iz luka Trst i Monfalcone je rekao da Trst nastavlja ulagati u kontejnerski terminal, novo pristanište i novi željeznički kolodvor.

Govoreći o konkurenciji među lukama, rekao je kako da je ona pozitivna ako postoje jasna pravila te da treba razmišljati o integraciji međunarodnog prometa, a, što se tiče željeznice, treba bolje koordinirati postojeći sustav.