Međunarodni monetarni fond (MMF) preporučuje slovenskoj vladi ubrzavanje postupaka privatizacije, odnosno prodaje državnih udjela u 15 banaka i poduzeća, na što se odlučila prije više od dvije godine.

"Slovenija privatizacijom mora smanjiti ulogu države u gospodarstvu, kako bi povećala gospodarsku učinkovitost i smanjila rizike za porezne obveznike u budućnosti", kazala je voditeljica misije IMF za Sloveniju Delia Velculescu komentirajući najnoviji razvoj situacije oko prodaje slovenskih državnih tvrtki i banaka stranim investitorima.

Prema njenim je riječima, prodaja prezadužene Pivovarne Laško (PL) nizozemskom Heinekenu, koji je za dionice ponudio 224 milijuna eura, poticajan je znak, ali treba nastaviti i s aktivnosti na prodaji Telekoma Slovenije te banaka u državnom vlasništvu, na što se vlada prije dvije godine obvezala uvrstivši ih na listu kompanija i banaka namijenjenih prodaji odnosno privatizaciji.

PL, koja u vlasništvu ima dvije velike pivovare, u ponedjeljak je na raspisanom natječaju kao novog vlasnika izabrala Heineken koji je ponudio dobru cijenu dionice, što će omogućiti razduživanje i vraćanje dijela obveza bankama, dok je za Telecom Slovenije prispjela samo jedna obvezujuća ponuda, ona britanskog investicijskog fonda Cinven. U potonjem je slučaju, navode slovenski mediji, samo jedna prispjela ponuda za slovenskog teleoperatera veliko razočarenje za vlasnike, a uz to nije ponuđena ni adekvatna cijena pa je nastavak prodajnog procesa vrlo upitan, tim prije što ponudu nije dao njemački Deutsche Telekom koji se ranije spominjao kao najpoželjniji potencijalni strateški vlasnik.

Od 15 tvrtki i banaka u dvije godine prodane su samo četiri kompanije, a neki analitičari navode da su postupci spori zbog političkih pritisaka i klijentelističkih interesa da se što veći dio državnog vlasničkog portfelja zadrži u domaćim rukama.

Ukupna vrijednost državne imovine kojom upravlja Slovenski državni holding (SDH) procjenjuje se na više od deset milijardi eura. To strani analitičari smatraju prevelikim vlasničkim udjelom države u relativno maloj nacionalnoj ekonomiji te smatraju da bi privatni vlasnici poduzećima i bankama upravljali bolje i uz veću dobit, dok neki domaći ekonomisti još zastupaju tezu po kojemu je domaće vlasništvo jamstvo gospodarske suverenosti i da mu se ne treba odricati tako lako.