Inflacija već raste i globalno gospodarstvo moglo bi se suočiti s "mnogo lošijim ishodom" ako se rat na Bliskom istoku nastavi u 2027. godini, a cijene nafte dosegnu oko 125 dolara po barelu, upozorila je u ponedjeljak šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva.

Istaknula je da nastavak rata znači da MMF-ov "referentni scenarij", koji pretpostavlja kratkotrajni sukob i kojim se predviđalo blago usporavanje rasta na 3,1 posto i minoran rast cijena na 4,4 posto, više nije moguć.

Nastavak rata, prognoza cijene nafte na oko ili iznad 100 dolara po barelu i rastući inflacijski pritisci znače da je "nepovoljni scenarij" MMF-a već na snazi, rekla je.

Dugoročna inflacijska očekivanja ostala su usidrena, a financijski uvjeti se nisu pooštravali, no to bi se moglo promijeniti ako se rat nastavi, poručila je šefica MMF-a s konferencije koju je organizirao Institut Milken.

"Sada, ako se to nastavi u 2027. i imamo cijene nafte od oko 125 dolara, onda moramo očekivati ​​puno lošiji ishod. Tada ćemo vidjeti rast inflacije i onda će neizbježno inflacijska očekivanja početi odstupati", kazala je Georgieva.

MMF je prošli mjesec objavio tri scenarija za kretanje rasta globalnog BDP-a u 2026. i 2027. u uvjetima velike neizvjesnosti zbog rata na Bliskom istoku - glavnu „referentnu prognozu", srednji „nepovoljni scenarij" i puno gori „teški scenarij".

Nepovoljni scenarij predviđa usporavanje globalnog rasta na 2,5 posto u 2026. i ukupnu inflaciju od 5,4 posto. Teški scenarij predviđa rast od svega 2 posto i ukupnu inflaciju od 5,8 posto.

Globalne nestašice zbog Hormuza

Sudjelujući na istoj panel raspravi, predsjednik uprave i izvršni direktor naftne tvrtke Chevron Mike Wirth rekao je da će se fizičke nestašice u opskrbi naftom početi pojavljivati ​​diljem svijeta zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca kroz koji je prije rata prolazilo 20 posto globalne opskrbe sirovom naftom.

Gospodarstva će se početi smanjivati, prvo u Aziji, jer se potražnja prilagođava ponudi dok tjesnac ostaje zatvoren zbog američko-izraelskog rata s Iranom, rekao je Wirth.

Georgieva je rekla da MMF pažljivo prati spori utjecaj sukoba na lance opskrbe, pri čemu su gnojiva već 30 do 40 posto skuplja, što bi moglo dovesti do porasta cijena hrane između 3,0 i 6,0 posto, a i druge bi industrije mogle biti pogođene.

"Ono što želim naglasiti jest da je to stvarno ozbiljno", rekla je, izražavajući zabrinutost da se mnogi donosioci mjera i dalje ponašaju kao da će kriza završiti za nekoliko mjeseci i uvode mjere za smanjenje njezina utjecaja na potrošače i kompanije, što je održavalo visoku potražnju za naftom. "Nemojte dolijevati ulje na vatru. Svi ovdje prisutni znaju da ako vam se ponuda smanjuje, vaša potražnja se mora prilagoditi", kazala je Georgieva.