Gospodarstvo eurozone porast će ove godine slabije no što se očekivalo zbog rata na Bliskom istoku koji je podigao cijene energenata, nadovezavši se na probleme starenja stanovništva i slabašnog poboljšanja produktivnosti, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

Gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute porast će ove godine za samo 0,9 posto, pokazale su nove prognoze MMF-a iz zaključnog priopćenja o zajedničkoj politici eurozone.

Nova prognoza niža je za pola postotnog boda od one iz siječnja, prije početka američko-izraelskog rata protiv Irana i blokade Hormuškog tjesnaca. U odnosu na procjenu iz travnja snižena je za 0,2 postotna boda.

Godišnja stopa inflacija trebala bi ove godine porasti na 2,8 posto, izračunali su u MMF-u, podigavši siječanjsku prognozu za 0,8 postotnih bodova. Rat na Bliskom istoku izazvat će dublje poremećaje u opskrbi energentima no što se očekivalo, istaknuli su.

U 2027. gospodarstvo eurozone trebalo bi porasti za 1,2 posto, pokazuje nova prognoza, slabije za 0,2 postotna boda no što su bili izračunali početkom godine.

Inflacija bi pak iduće godine trebala dosegnuti 2,3 posto, očekuju u MMF-u, podigavši predratnu prognozu za 0,4 postotna boda.

Dugotrajni energetski šok mogao bi dodatno potpiriti inflaciju i očekivanja o inflaciji, stoji u priopćenju, dok bi lošija gospodarska očekivanja ili pak financijske poteškoće mogle opteretiti potražnju.

Dodatan rizik predstavlja i eskalacija tenzija u američkom ratu protiv Irana, upozoravaju stručnjaci MMF-a.

Teret skupe energije

I Svjetska banka snizila je u najnovijem izvješću prognozu rasta gospodarstva eurozone u ovoj godini, za 0,1 postotni bod, na 0,8 posto, uz obrazloženje da je utjecaj visokih cijena nafte i plina prevagnuo nad snažnijim gospodarskim rezultatima na kraju prošle i početku ove godine te nad pozitivnim utjecajem nižih američkih carina.

U 2027. godini aktivnost bi trebala ubrzati na 1,3 posto, izračunali su, podigavši procjenu za 0,1 postotni bod, uz napomenu da bi domaća potražnja u idućoj godini trebala ojačati paralelno stabilizaciji cijena energenata.

Potporu aktivnosti trebale bi pružiti i državna potpora i investicije, osobito u Njemačkoj, smatraju stručnjaci Svjetske banke.

Stopu rasta od 2,8 posto predviđaju i za 2028. godinu.

Kobno za najsiromašnije

Svjetsko gospodarstvo trebalo bi pak ove godine porasti za 2,5 posto, najslabije od pandemijske 2020. godine, procjenjuje Svjetska banka, snizivši prognozu za 0,1 postotni bod.

Prošle godine svjetsko gospodarstvo poraslo je za 2,9 posto.

Snažan rast cijena energije opterećuje cijeli svijet, no najgore posljedice donosi najsiromašnijima, ističe Svjetska banka.

Do kraja 2026. godine četvrtina zemalja u razvoju bit će siromašnija nego u pretpandemijskoj 2019. godini, procjenjuju stručnjaci Svjetske banke, istaknuvši da će u skupini zemalja s niskim dohotkom taj udio vjerojatno dosegnuti čak trećinu.

Kad je riječ o zemljama na rubu sukoba i u aktivnim sukobima, polovina njih bit će do kraja godine siromašnija nego 2019. godine, upozorava Svjetska banka.

Kako bi tim zemljama pomogla, Svjetska banka stavila im je na raspolaganje netom nakon početka rata na Bliskom istoku između 20 i 25 milijardi dolara financijske pomoći, uz najavu dodatnih 50 do 60 milijardi dolara za pomoć vladama zemalja u razvoju i pružanje podrške poljoprivrednom sektoru.

U slučaju dugotrajnije krize, banka je spremna otprilike udvostručiti taj iznos tijekom razdoblja od 15 mjeseci, objavila je ta institucija.