Globalno gospodarstvo moglo bi zaglaviti na putu ′osrednjeg rasta′, uz golemu zaduženost i visoku stopu nezaposlenosti, ako političari ne otvore tržišta rada, ne poduzmu ulaganja u infrastrukturu i ne izmijene fiskalne politike, upozorila je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda uoči sjednica MMF-a i Svjetske banke.

Christine Lagarde istaknula je ovih dana kako je eurozona posebno u opasnosti da zaglavi na putu slabog rasta dok muku muči s visokom stopom nezaposlenosti i niskom inflacijom.

Među rijetkim svijetlim točkama izdvaja SAD, iako je tamošnji gospodarski oporavak od recesije koja ih je pogodila od 2007. do 2009. najslabiji čak od Drugog svjetskog rata.

Nadalje, japanska je "abenomika" na mukama, posebno nakon što je treće najveće svjetsko gospodarstvo u drugom kvartalu ove godine zabilježilo pad od čak 7,1 posto na godišnjoj razini, kazala je Lagarde, ukazujući na rastuće rizike za globalno gospodarstvo uoči redovnih jesenskih zasjedanja MMF-a i Svjetske banke ovoga tjedna u Washingtonu.

Lagarde stoga poziva vlade da poduzmu odvažne mjere i unesu "novi zamah" kako bi se podupro posustali gospodarski rast šest godina nakon izbijanja globalne financijske krize.

MMF će ovih dana vjerojatno smanjiti prognoze za svjetsko gospodarstvo iz srpnja prema kojima je za ovu godinu prognoziran rast od 3,4 posto, a za 2015. od 4 posto.

"Naš je glavni posao pomoći globalnom gospodarstvu da prebaci u veću brzinu i prebrodi zasad razočaravajući oporavak, koji je krhak, neujednačen i pritisnut rizicima", kazala je Lagarde.

Čelnica MMF-a poziva na provedbu odvažnijih gospodarskih reformi već barem dvije godine, no nastojanja da se krene u konkretne akcije u eurozoni zapriječena su oklijevanjem Njemačke da prihvati poticajnu politiku.

Najviše zabrinjava eurozona

Eurozona će vjerojatno biti istaknuta kao glavno područje zabrinutosti na predstojećim sastancima, nakon što se na prošlomjesečnom sastanku skupine 20 vodećih gospodarstava svijeta (G20) ponovno nije uspio postići dogovor o konkretnim mjerama, ponajprije zbog otpora Njemačke - dominantne političke i industrijske sile u Europi.

Unatoč svim poticajnim mjerama Europske središnje banke (ECB), gospodarstvo eurozone stagnira na rubu recesije, dok Njemačka, unatoč sve većem pritisku, i dalje ne pokazuje namjeru da poveća potrošnju i tako potakne rast.

ECB, MMF, SAD, Europska komisija i partneri iz eurozone već mjesecima pozivaju Berlin da iskoristi proračunska sredstva ili ′fiskalni prostor′, kako to ekonomisti nazivaju, za poticanje gospodarstva putem smanjenja poreza i povećanja investicija u obnovu cesta, željezničkih pruga, energetsku i telekomunikacijsku mrežu.

Međutim, kancelarka Angela Merkel i dalje odlučno uzvraća na te pozive s „ne". Iako većina analitičara smatra da bi si Njemačka mogla priuštiti povećanu potrošnju, Berlin navodi nekoliko razloga zbog čega to ne kani učiniti.

Prvo, Njemačka želi vlastitim primjerom pokazati kako se poštuju zadani fiskalni ciljevi. Kredibilitet eurozone ovisi o tome koliko vlade poštuju svoja obećanja, poručuje Berlin.

Nadalje, Njemačka ima manje fiskalnog prostora nego što se misli jer se njezino stanovništvo smanjuje i stari, stoga mora imati viškove kako bi financirala mirovinski i zdravstveni sustav.

I treće, problemi gospodarstva eurozone, smatra Berlin, leže više na strani ponude nego potražnje. Strukturne reforme na tržištu rada, u pravnom, mirovinskom i socijalnom sustavu kako bi se povećala konkurentnost jedini su način za postizanje održivog oporavka gospodarstva. A povećana javna potrošnja financirana zaduženjima smanjila bi pritiske na te nužne reforme, poručuje Berlin.

Prijete geopolitički i financijski rizici

I dok Njemačka odlučno odbija povećati javnu potrošnju, Francuska i Italija zalažu se upravo za to, kao i popuštanje zadanih fiskalnih pravila kako bi mogle povećati potrošnju države i tako potaknuti rast njihovih gospodarstava.

Nastavak te rasprave očekuje se i na predstojećem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke.

U međuvremenu, Lagarde je također upozorila na rastuće geopolitičke rizike po globalno gospodarstvo uslijed kriza vezanih uz ebolu, Ukrajinu, Bliski istok i neke dijelove Azije.

Upozorila je i na financijske rizike, u kontekstu okončanja programa tiskanja novca u SAD-u i Velikoj Britaniji, dok Europa i Japan nastavljaju svoj program monetarnih poticaja.

Ujedno je upozorila i na rizik od mogućeg nastanka ′mjehura′ na financijskim tržištima kao posljedice ubrizgavanja novca u financijske sustave kojima su središnje banke na globalnoj razini poduprle rast cijena imovine dok su gospodarstva ostala slabašna.